Ki te Kau i Kalatia 5:1-26

  • Saolotoga o Kelisiano (1-15)

  • Sa‵sale i te agaga (16-26)

    • Galuega o te foitino (19-21)

    • Fuataga o te agaga (22, 23)

5  Me ko te saolotoga eiloa tenei ne fakasaoloto ei tatou ne Keliso. Tela la, tu ‵mautakitaki,+ kae sa talia ne koutou ke toe ‵nofo koutou mai lalo i te amoga a te pologa.+  Kiloke! Au ko Paulo, ko fai atu ki a koutou me kafai koutou e pilitome ko seai ei se aoga o Keliso ki a koutou.+  E toe fai au mo molimau ki so se tagata telā e pilitome me ko ‵tau o tausi ne ia te Tulafono kātoa.+  A koutou ko ‵vae kea‵tea mai i a Keliso, ko koutou kolā e taumafai ke taku amiotonugina e auala i te tulafono;+ a koutou ko ‵to kea‵tea mai tena alofa tauanoa.  Me i a matou, e ‵nofo fakatali‵tali eiloa, e auala i te agaga, ki te amiotonu telā e iku mai i te fakatuanaki.  E seai se aoga o te pilitome io me ko te sē pilitome ki a latou kolā e ‵kau fakatasi mo Keliso Iesu,+ kae e aoga te fakatuanaki telā e galue e auala i te alofa.  A koutou ne tele‵tele ‵lei faeloa i aso mua.+ Kae ko oi ne faka‵lave ne ia koutou mai te faka‵logo faeloa ki te munatonu?  A fakamalosiga ma‵sei konei ne seki aumai ne te Atua telā ne kalagagina ne ia koutou.  E faka‵fete ne mu mea faka‵fete a te palugā falaoa kātoa.+ 10  E talitonu au me i a koutou kolā e ‵kau fakatasi mo te Aliki+ e se mafau‵fau penā; kae ko te tino telā e faka‵tupu ne ia a fakalavelave ki a koutou+ ka maua ne ia te fakasalaga e ‵tau o maua ne ia, faitalia me ko oi a ia. 11  Kae e pelā mo au, e oku taina, kafai koi talai atu eiloa ne au te pilitome, kaia la koi fakasauagina ei au? Kafai e penā loa, ko tena uiga ko oti ne fakaseai te pou fakasaua*+ telā e ‵siga ei a tino. 12  Aku muna eiloa ke ‵pena a tāgata* kolā e taumafai o kosu ne latou a koutou. 13  Oku taina, a koutou ne kalagagina ki te saolotoga; kae ke mo a la ma fakaaoga ne koutou te saolotoga tenei e pelā me se avanoaga ke kausaki atu ki manakoga faka-te-foitino,+ kae e auala i te alofa ke fakatau tavini atu koutou te suā tino ki te suā tino.+ 14  Me i te Tulafono kātoa ko oti ne fakataunu* i te fakatonuga e tasi tenei: “E ‵tau mo koe o alofa ki tou tuakoi e pelā mo koe ki a koe eiloa.”+ 15  Kae kafai e tumau koutou i te fakatau kinau mo te fakatau taua,+ ke fakaeteete la i a koutou ma fakatau tamate ne koutou a koutou eiloa.+ 16  Kae e fai atu au, Tumau i te sa‵sale i te agaga+ kae ka se fai lele eiloa ne koutou a manakoga faka-te-foitino.+ 17  Me i te foitino mo ana manakoga e ‵teke ki te agaga, kae ko te agaga e ‵teke ki te foitino; e fakatau ‵teke a te avā mea konei, ko te mea ke se fai ne koutou a mea kolā e ma‵nako eiloa koutou o fai.+ 18  E se gata i ei, kafai e takitaki koutou ne te agaga, ko se ‵nofo koutou mai lalo i te tulafono. 19  Me e matea faka‵lei atu a galuega o te foitino, kolā ko amioga fakatauavaga sē ‵tau,*+ amioga lai‵lai, te amio matafatu mo te sē āva,*+ 20  ifo ki tupua, te faivailakau,+ te fai fili, te fai taua, te loto masei, te kaitaua, te fakatau kinau, ko mavae‵vaega, te fai potukau, 21  te kaisanosano, te konā,+ fakafiafiaga fai valevale, mo nisi mea aka penā.+ Ko polopoloki atu au ki a koutou e uiga ki mea konei e pelā eiloa mo aku polopolokiga mua ki a koutou, me i tino kolā e fai faeloa ne latou a mea konei ka se mafai o maua ne latou te Malo o te Atua.+ 22  I te suā feitu la, a fuataga o te agaga ko te alofa, te fiafia, te filemu, te kufaki, te atafai, te aga‵lei,+ te fakatuanaki, 23  te agamalu, te loto pulea.+ E seai se tulafono e ‵teke ki mea konei. 24  E se gata i ei, a latou kolā ko oti ne fai mo fai a tino o Keliso Iesu ko oti ne ‵tuki ne latou ki te pou a te foitino fakatasi mo ana manakoga mo mea kolā e fina ki ei.+ 25  Kafai e ola tatou i te agaga, ke na sa‵sale ‵tonu faeloa tatou i te takitakiga a te agaga.+ 26  Ke se fia takutakua tatou,+ ke seai se uiga fakatau‵fai i a tatou,+ kae ke se kaisanosano a te suā tino ki te suā tino.

Fakamatalaga mai lalo

Onoono ki te FP.
Io me “‵pena a latou eiloa; ke fai pelā me ne eunuka,” ko se talia ei ke fai ne latou a te tulafono telā e fakamalosi aka ne latou.
Io me kāti, “e tuku fakatasi.”
Eleni, por·neiʹa. Onoono ki te FP.
Io me “amioga fakatakalialia.” Eleni, a·selʹgei·a. Onoono ki te FP.