Fanatu ki te fakasologa

Ko oi a Tino e Olo ki te Lagi?

Ko oi a Tino e Olo ki te Lagi?

Te tali mai te Tusi Tapu

E filifili ne te Atua se aofaki mautinoa o Kelisiano fakamaoni kolā ka faka‵tu aka ki te ola i te lagi māfai ko ‵mate latou. (1 Petelu 1:​3, 4) Kafai ko oti ne filifili latou, e ‵tau o fakatumau ne latou te lotou fakatuanaki mo amioga faka-Kelisiano ko te mea ke se galo i a latou a te lotou taui faka-te-lagi.​—Efeso 5:5; Filipi 3:​12-​14.

Ne a mea ka fai ne latou kolā e olo ki te lagi?

Ka tavini fakatasi atu latou mo Iesu e pelā me ne tupu mo faitaulaga mō se 1,000 tausaga. (Fakaasiga 5:​9, 10; 20:6) Ka aofia latou i te “lagi fou,” io me ko te pulega faka-te-lagi telā ka pule ifo ki te “lalolagi fou,” io me ki tino i te lalolagi. Ka fesoasoani atu a pule faka-te-lagi konā ke toe faka‵foki atu a tino ki tulaga amio‵tonu kolā ne manako ki ei te Atua i te kamataga.​—Isaia 65:17; 2 Petelu 3:​13.

E tokofia ka faka‵tu aka ki te lagi?

E fakaasi mai i te Tusi Tapu me e toko 144,000 a tino ka faka‵tu aka ki te ola i te lagi. (Fakaasiga 7:4) I te fakaasiga telā ne fakamau i te Fakaasiga 14:​1-3, ne lavea atu ne te apositolo ko Ioane me “ne tu mai te Tamā Mamoe i luga i te Mauga o Siona, kae ne ‵tu fakatasi mai mo ia te toko 144,000 o tino.” I te fakaasiga tenei, a “te Tamā Mamoe” ko Iesu telā ne toetu aka. (Ioane 1:​29; 1 Petelu 1:​19) A te “Mauga o Siona” e fakaata mai i ei a te tulaga maluga o Iesu mo te ‵toko 144,000 kolā ka pule fakatasi mo ia i te lagi.​—Salamo 2:6; Epelu 12:22.

A latou “kolā ne kalagagina [kae] filifilia” ke pule fakatasi mo Keliso i te Malo ne fakasino atu ki a latou e pelā me ko te “lafu mamoe foliki.” (Fakaasiga 17:14; Luka 12:32) E fakaasi mai i te mea tenei me i a latou se aofaki foliki fua māfai e fakatusa ki te aofaki kātoa o mamoe a Iesu.​—Ioane 10:16.

Manatu ‵se e uiga ki a latou kolā e olo ki te lagi

Manatu ‵se: A tino ‵lei katoa e olo ki te lagi.

Manatu tonu: E folafola mai ne te Atua me ka maua ne te tokoukega o tino ‵lei a te ola se-gata-mai i te lalolagi.​Salamo 37:11, 29, 34.

  • Ne fai mai a Iesu: “E seai se tagata kai fanaka ki te lagi.” (Ioane 3:​13) E fakaasi mai ne ia i konā me i tino ‵lei kolā ne ‵mate mai mua atu i a ia, e pelā mo Apelaamo, Mose, Iopu, mo Tavita, ne seki olo ki te lagi. (Galuega 2:​29, 34) I lō te fai penā, ne maua ne latou te fakamoemoega ke toe‵tu mai ki te ola i te lalolagi.​—Iopu 14:13-​15.

  • E taku foki a te toetuga ki te ola i te lagi ki “te toetuga muamua.” (Fakaasiga 20:6) E fakaasi mai i te mea tenei me ka isi se suā toetuga. Ka fai eiloa te mea tenā i te lalolagi.

  • E akoako mai te Tusi Tapu me mai lalo i te pulega a te Malo o te Atua, “ka se toe ai se mate.” (Fakaasiga 21:​3, 4) E ‵tau o fakasino atu te folafolaga tenei ki te lalolagi me e seai se mate i te lagi.

Manatu ‵se: E filifili ne tino taki tokotasi me ka maua ne ia te ola i te lagi io me ko te lalolagi.

Manatu tonu: E fakaiku aka ne te Atua me ko oi a Kelisiano fakamaoni ka maua ne latou “te failoga o te kalagaga ki te lagi,” telā ko te fakamoemoega ki te ola i te lagi. (Filipi 3:​14) A te manakoga io me ko taumafaiga totino e se fakavae ki ei a te filifili aka o se tino.​—Mataio 20:20-​23.

Manatu ‵se: A te fakamoemoega ki te ola se-gata-mai i te lalolagi e se tāua malosi, kae e tuku atu fua ki tino kolā e se ‵tau o olo ki te lagi.

Manatu tonu: E taku ne te Atua a tino kolā ka maua te ola se-gata-mai i te lalolagi ki “oku tino,” “oku tino filifilia,” mo latou “kolā ne fai ke fakamanuia ne Ieova.” (Isaia 65:21-​23) Ka maua ne latou te tauliaga ke fakataunu te fuafuaga muamua a te Atua mō tino​—te ola se-gata-mai i tulaga ‵lei katoatoa i te lalolagi palataiso.​—Kenese 1:​28; Salamo 115:16; Isaia 45:18.

Manatu ‵se: A te 144,000 i te Fakaasiga se aofaki fakatusa, kae e sē se aofaki tonu.

Manatu tonu: E tiga eiloa e aofia i te Fakaasiga a napa fakatusa, e isi foki eiloa ne napa ‵tonu. E pelā mo “igoa e 12 o apositolo e toko 12 a te Tamā Mamoe.” (Fakaasiga 21:14) Mafaufau ki te fakamaoniga me i te napa ko te 144,000 se aofaki tonu.

E taku mai i te Fakaasiga 7:4 me i “te aofaki o latou kolā ne fakamailogagina [io me, kolā ko mautinoa ki te ola i te lagi], e toko 144,000.” Kae mai tua eiloa o te fuaiupu tenei, e isi se potukau i te lua telā e ‵kese: “se vaitino e tokouke, telā e se mafai o lau aka ne se tagata.” A latou kolā e aofia i te “vaitino tokouke” e maua foki ne latou te fakaolataga mai te Atua. (Fakaasiga 7:​9, 10) Kafai a te 144,000 se aofaki fakatusa, a te fakasino atu ki se potukau e aunoa mo se aofaki, ko tena uiga ka seai se ‵kese i te va o potukau e lua konā. *

I tafa i ei, e fai mai me i te toko 144,000 “ne ‵togi mai i tino katoa e pelā me ne fuataga muamua.” (Fakaasiga 14:4) A te tugapati “fuataga muamua” e fakasino atu ki se tamā potukau ne filifili aka. E fakamatala faka‵lei mai i ei a latou kolā ka pule fakatasi mo Keliso i te lagi, ki tino e tokouke kolā ka ola i te lalolagi.​—Fakaasiga 5:​10.

^ pala. 16 E penā foki loa, ne tusi mai a Robert L. Thomas e uiga ki te napa 144,000 i te Fakaasiga 7:4: “Se aofaki mautinoa māfai e fakatusa ki te aofaki sē mautinoa i te 7:9. Kafai e mafau‵fau me i te napa tenei se napa fakatusa, ko tena uiga, ka seai eiloa se napa i te tusi e fakauiga ki se aofaki tonu.”​—Fakaasiga 1-7: An Exegetical Commentary, te itulau e 474.