Kalap go long lista

Wai na Ol Witnes Bilong Jehova i No Save Selebretim Sampela Holide?

Wai na Ol Witnes Bilong Jehova i No Save Selebretim Sampela Holide?

 Hau na ol Witnes Bilong Jehova inap skelim olsem Jehova i orait long wanpela bikpela de o nogat?

 Paslain long ol Witnes Bilong Jehova i insait long selebretim wanpela bikpela de, ol i save skelim ol tok Baibel i mekim long dispela. Sampela bikpela de na ol amamas i no stret wantaim ol stiatok bilong Baibel. Sapos i olsem, ol Witnes Bilong Jehova i no save insait long en. Long ol narapela bikpela de, olgeta wan wan Witnes yet bai wokim disisen bilong em, wok strong na ‘bai maus bilong bel i no ken kotim em long em i bin mekim wanpela rong long God o long ol man.’​—Aposel 24:16.

 Dispela em sampela askim ol Witnes Bilong Jehova i save givim long ol yet bilong skelim sapos i stret long selebretim wanpela bikpela de. a

  •   Olsem wanem? Wanpela bilip giaman i as bilong dispela bikpela de?

     Stiatok bilong Baibel: “Jehova i tok: ‘Yupela i mas lusim ol, na stap longwe long ol, na no ken tatsim samting i no klin.’”​—2 Korin 6:15-17.

     Bilong stap longwe long ol tok em Baibel i no as bilong en, ol Witnes Bilong Jehova i no save selebretim ol bikpela de we i gat ol dispela pasin.

     Ol bikpela de em ol bilip na pasin bilong lotuim ol narapela god i as bilong en? Jisas i tok: “Yu mas lotu long Jehova, God bilong yu, na yu mas mekim wok bilong em wanpela tasol.” (Matyu 4:10) Ol Witnes Bilong Jehova i bihainim dispela tok so ol i no selebretim Krismas na Ista, long wanem, pasin bilong lotuim ol narapela god i as bilong en, na i no pasin bilong lotuim Jehova. Na tu, ol i no save insait long ol narapela bikpela de, olsem.

    •  Kwanzaa. Dispela nem Kwanzaa i “kam long ol tok Swahili em matunda ya kwanza, mining bilong en ‘ol namba wan kaikai’ na [dispela] i makim olsem as bilong dispela selebresen em festaim ol i bin kisim kaikai long gaden na stori bilong en i stap long histori bilong Afrika.” (Encyclopedia of Black Studies) Tru sampela i no tingim Kwanzaa olsem wanpela bung bilong lotu, tasol Encyclopedia of African Religion i tok dispela bikpela bung i wankain long narapela bikpela bung bilong Afrika em ol i save mekim long taim bilong kisim kaikai i redi long gaden. Long dispela bung, ol manmeri i save givim ol namba wan kaikai olsem ofa long ol god na ol tumbuna bilong ol bilong tok tenkyu long ol.” Kwanzaa em wanpela bikpela de we ol blak skin bilong Amerika i save selebretim, na ol dispela bikpela de bilong Afrika i as bilong en.

      Kwanzaa

    •  Mid-Autumn Festival. Dispela “bung i bilong givim ona long god meri bilong mun.” (Holidays, Festivals, and Celebrations of the World Dictionary) Long dispela bung “ol meri i save brukim skru long ai bilong dispela god meri.”​—Religions of the World​—A Comprehensive Encyclopedia of Beliefs and Practices.

    •  Nauruz (Nowruz). “Sampela pasin ol i bihainim long dispela bung i kam long lotu Soroastrian bilong bipo, na long kalenda bilong Soroastrian long bipo, em ol de holi. . . . Ol man i bilip olsem Spirit bilong Winta i save fosim Spirit bilong Belo, em ol i kolim [Rapithwin] long go stap aninit long graun long ol mun we ples i kol, na ol i save mekim dispela bung long belo long de bilong Nowruz bilong welkamim bek Spirit bilong Belo olsem i stret long pasin bilong lotu Soroastrian.”​—United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization.

    •  Shab-e Yalda. Dispela bung ol i save mekim long winta, ol i bungim wantaim pasin bilong lotuim Mitra,” em god bilong lait, olsem buk Sufism in the Secret History of Persia i stori long en. Ol i tok tu olsem lotu bilong ol Rom na Grik long lotuim ol god bilong san i as bilong dispela bikpela de. b

    •  Thanksgiving. Olsem Kwanzaa, as bilong dispela bung i kam long “ol bung bilong bipo long amamas long kisim kaikai i redi long gaden na givim ona long kain kain god. Bihain, ol i bungim ol dispela pasin bilong bipo wantaim ol lotu Kristen.”​—A Great and Godly Adventure​—The Pilgrims and the Myth of the First Thanksgiving.

     Ol bikpela de we ol bilip tumbuna o bilip long gud lak i as bilong en. Baibel i tok long ol man husat i “save setim tebol long god bilong Gud Lak” olsem ol i insait long “ol dispela lain husat i givim baksait long Jehova.” (Aisaia 65:11) Olsem na ol Witnes Bilong Jehova i no save selebretim ol dispela bikpela de:

    •  Ivan Kupala. Buk The A to Z of Belarus i tok: “Ol man i bilip olsem long taim [Ivan Kupala] ol samting long graun i kamapim ol mejik bilong ol na sapos yu gat strong na yu laki yu inap kisim pawa bilong ol. Long bipo, ol i save mekim dispela bung bilong ol haiden bilong amamas long san i kam bek. Tasol Encyclopedia of Contemporary Russian Culture i tok olsem, “bihain long ol haiden i kam insait long lotu Kristen ol i bungim dispela bikpela de bilong ol wantaim bikpela de bilong lotu Kristen [em “santu de” bilong Jon Bilong Baptais].”

    •  Lunar New Year (Chinese New Year or Korean New Year). “Long dispela taim bilong yia, bikpela tingting bilong ol famili, ol pren, na ol wanblut em ol i laik mekim olgeta samting na bai gutpela samting i kamap, na ol i save givim ona long ol god na ol spirit, na ol i laik bai gutpela samting i painim ol long nupela yia.” (Mooncakes and Hungry Ghosts​—Festivals of China) Long wankain pasin, long Korea Nuyia, “ol i save mekim lotu long ol tumbuna, mekim ol samting bilong rausim ol spirit nogut na mekim ol samting na bai gutpela samting i ken painim ol long Nuyia, na ol i save mekim ol samting bilong painimaut wanem samting bai kamap long Nuyia.”​—Encyclopedia of New Year’s Holidays Worldwide.

      Nuyia Bilong Ol Saina

     Dispela bilip olsem man i gat wanpela spirit i no save dai i as bilong sampela bikpela de. Baibel i no tok olsem taim man i dai em i gat wanpela spirit i stap laip yet. Tasol Baibel i kamapim klia olsem strong bilong laip i stap long ol man na ol animal. Taim strong bilong laip bilong man i lusim i lusim bodi, man i dai na go bek long graun. (Eklisiastis 7:12; Buk Song 104:29; 36:9) c Olsem na ol Witnes Bilong Jehova i no save insait long ol dispela selebresen.

    •  All Souls’ Day (Day of the Dead). Dispela de em i bilong tingim ol man i i stap gut na ol dai,” olsem New Catholic Encyclopedia i tok. “Kirap long yia samting 500 C.E. i go long 1500 C.E., ol man i bilip olsem long dispela de ol man i dai pinis i stap long klinpaia, ol bai kamap olsem tewel, ol marila meri, o ol traipela rokrok, na go long ol manmeri i no mekim gutpela pasin long ol taim ol i bin stap laip.”

    •  Qingming Festival (Ch’ing Ming) na Hungry Ghost Festival. Long dispela tupela bung, ol i save givim ona long ol tumbuna i dai pinis. Buk Celebrating Life Customs Around the World​—From Baby Showers to Funerals i tok, long taim bilong Ch’ing Ming ol man i save bringim kaikai, wara, na giaman pepa mani na kukim long matmat na bai ol daiman i no ken stap hangre o nek i drai na ol bai i no sot long mani.” Buk i tok tu olsem long “taim bilong Hungry Ghost Month, moa yet long nait we i gat ful mun, [ol man i bilip] olsem spirit bilong ol daiman i save kam lukim ol famili bilong ol husat i stap laip yet, so em i bikpela samting long ol i mekim ol samting bilong amamasim ol daiman, na tu, givim ona long ol tumbuna bilong ol i dai pinis.

    •  Chuseok. Long dispela bung, buk The Korean Tradition of Religion, Society, and Ethics i tok olsem, ol i save “givim kaikai na wain olsem ofa long ol spirit bilong daiman.” Ol i mekim dispela ofa bikos ol i “bilip olsem taim man i dai spirit bilong em i stap laip yet.”

     Ol bikpela de we wok bilong ol spirit nogut i insait long en. Baibel i tok: “Man i save givim save long ol samting i stap hait, mejikman, na posinman, na yupela i no ken lukluk long ol mak bilong kisim save long ol samting bai kamap bihain, na yupela i no ken mekim marila, o go lukim man i save toktok wantaim ol daiman o man i save tokaut long ol samting bai kamap bihain, o man i save painimaut tingting bilong ol man i dai pinis . . . i stingpela samting long ai bilong Jehova.” (Lo 18:10-12) Bilong stap longwe long wok bilong ol spirit nogut, na tu, pasin bilong lukluk long sta (em wanpela pasin tu bilong kisim save long ol samting i stap hait)—ol Witnes Bilong Jehova i no save selebretim Halowin o ol dispela bikpela de:

    •  Sinhala na Tamil New Year. “Ol i save bihainim sampela pasin tumbuna long dispela bung . . . ol i save mekim ol samting long taim stret we ol man i lukluk long sta i tokaut olsem gutpela samting bai kamap.”​—Encyclopedia of Sri Lanka.

    •  Songkran. Dispela nem bilong dispela bikpela bung bilong Esia, “ol i kisim long tokples Sanskrit . . . we mining bilong en em samting i ‘muv’ o ‘senis,’ na [dispela bung] i makim wokabaut bilong san taim em i wokabaut i go namel long 12-pela lain sta long peten ol i kolim sodiak bilong Aris.”​—Food, Feasts, and Faith​—An Encyclopedia of Food Culture in World Religions.

     Ol bung we Lo Bilong Moses i makim, sakrifais bilong Jisas i pinisim. Baibel i tok: “Lo i pinis long Krais.” (Rom 10:4) Ol stiatok bilong Lo Bilong Moses i go long lain Israel bilong bipo i helpim yet ol Kristen long nau. Tasol ol i no save selebretim ol bikpela bung, moa yet ol bung i stori long Mesaia em ol Kristen i bilip olsem em i kam pinis. Baibel i tok: “Ol dispela samting i olsem sedo tasol bilong ol samting bai kamap bihain, tasol Krais em i samting tru.” (Kolosi 2:17) Olsem yumi stori pinis, sampela bilong ol dispela bung i gat ol kastam we Baibel i no as bilong en, olsem ol bung i stap daunbilo so ol Witnes Bilong Jehova i no selebretim:

    •  Hanukkah. Ol i mekim dispela bung bilong tingim taim ol i bin dediketim gen tempel bilong ol Juda long Jerusalem. Tasol Baibel i tok Jisas i kamap Hetpris bilong wanpela “haus sel [o, tempel] i bikpela na gutpela moa, em ol man i no bin wokim long han, na em i no samting bilong dispela graun.” (Hibru 9:11) Long ol Kristen, rot God i bin putim i senisim dispela tempel i stap long Jerusalem.

    •  Rosh Hashanah. Dispela em namba wan de long kalenda bilong ol Juda. Long bipo, ol i save mekim sakrifais long ol God long dispela de. (Namba 29:1-6) Tasol Jisas Krais, olsem Mesaia, bai mekim na “ol sakrifais na ofa bai stop.”​—Daniel 9:26, 27.

  •   Ol dispela bikpela bung i strongim ol lotu long wok bung wantaim?

     Stiatok bilong Baibel: “Wanpela bilipman i ken wok bung wantaim man i no bilip? Olsem wanem? Tempel bilong God i save wanbel wantaim ol imis?”​—2 Korin 6:15-17.

     Tru ol Witnes Bilong Jehova i laik stap bel isi wantaim ol narapela na ol i rispektim raits bilong ol wan wan man long makim samting ol i laik bilip long en, tasol ol i sakim ol bung we i strongim pasin bilong ol lotu long bung wantaim long ol rot olsem.

     Ol bikpela bung we ol i litimapim wanpela bikman bilong lotu o bung we ol i strongim ol kain kain lotu long wanbel wantaim long lotu. Taim God i kisim lain bilong em bilong bipo i go long wanpela nupela kantri we ol asples i gat narapela lotu, em i tokim ol: “Yupela i no ken wokim kontrak wantaim ol o wantaim ol god bilong ol. . . . Sapos yupela i lotuim ol god bilong ol, tru tumas bai yupela i pundaun na bagarap.” (Kisim Bek 23:32, 33) Olsem na ol Witnes Bilong Jehova i no save insait long ol kain bikpela de olsem.

    •  Loy Krathong. Long dispela bikpela de bilong Tailan, “ol manmeri i save wokim ol boul long ol lip, putim ol kandel o stik bilong i gat naispela smel taim man i laitim, na putim ol dispela boul long wara na i karim i go. Ol i bilip olsem ol bot i save karim ol samting nogut i go. Dispela bung i bilong tingim lek mak bilong Buda.”​—Encyclopedia of Buddhism.

    •  National Repentance Day. Ol man i insait long dispela bung ol i “wanbel long ol bilip Kristen,” olsem tok wanpela bikman bilong gavman i mekim long niuspepa The National bilong Papua Niugini. Em i tok dispela bung i “as bilong ol stiatok Kristen long kantri.”

    •  Vesak. “Dispela em ol de holi bilong lotu Buda, na ol i save selebretim bon de, save, na dai bilong Buda, o lusim Nevana.”​—Holidays, Festivals, and Celebrations of the World Dictionary.

      Vesak

     Ol bung we pasin bilong lotu i as bilong en, tasol Baibel i no skulim ol man long en. Jisas i tokim ol hetman bilong lotu olsem: “Long rot bilong ol kastam bilong yupela, yupela i mekim olsem tok bilong God i samting nating.” Em i tok long ol tu olsem lotu i no gat as bilong en, bikos ol i skulim ol man long “tok bilong ol man tasol.” (Matyu 15:6, 9) Ol Witnes Bilong Jehova i tingim gut dispela tok lukaut, olsem na ol i no insait long ol bikpela bung bilong lotu.

    •  Epiphany (Three Kings’ Day, Timkat, o Los Reyes Magos) Ol man i mekim dispela bung bilong tingim ol glasman bilong ol sta i go lukim Jisas o tingim baptais bilong Jisas. Dispela bung bilong Epiphany i mekim sampela bung bilong ol haiden we ol i save onarim ol god bilong wara, na ol han wara i kamap olsem bung bilong ol Kristen. (The Christmas Encyclopedia) Timkat em narapela bung i wankain long dispela bung, na “ol pasin tumbuna i as bilong en.”​—Encyclopedia of Society and Culture in the Ancient World.

    •  Feast of the Assumption of the Virgin Mary. As bilong dispela bung em ol i bilip olsem, mama bilong Jisas i go antap long heven wantaim bodi bilong graun. Buk Religion and Society​—Encyclopedia of Fundamentalism i tok: “Ol Kristen long taim bilong ol aposel i no save long dispela bilip na Baibel tu i no as bilong en.”

    •  Feast of the Immaculate Conception. “Bai i no as bilong dispela bilip . . . Lotu yet i as bilong dispela bilip.”​—New Catholic Encyclopedia.

    •  Lent. Long taim bilong dispela bung ol i save bel hevi long rong ol i bin mekim na tambu long kaikai, na buk New Catholic Encyclopedia i tok ol i kirapim dispela “bikpela de” long yia 325, winim 200 yia bihain long ol i raitim pinis Baibel olgeta. Dispela ensaiklopidia i stori long namba 1 de bilong Lent olsem: “Pasin ol i save bihainim long pater i putim sit bilong paia long poret bilong ol manmeri long ol Trinde, em ol i kolim olsem Ash Wednesday em wanpela pasin lotu Katolik i kisim long yia 1091.”

    •  Meskel (o, Maskal). Buk Encyclopedia of Society and Culture in the Medieval World i stori olsem dispela bung bilong Itiopia i makim olsem ol i painim Kruse Tru (em kruse ol i bin nilim Jisas long en), long rot bilong wokim ol bikpela paia na ol i danis raunim paia. Tasol ol Witnes Bilong Jehova i no save yusim kruse long lotu.

  •   Olsem wanem? Dispela bikpela de i givim biknem long wanpela man, wanpela oganaisesen, o wanpela bikpela man bilong kantri?

     Stiatok bilong Baibel: “Jehova i tok olsem: ‘Bagarap i ken painim man i trastim ol man, na i bilip long strong bilong ol man, dispela man i givim baksait long Jehova.’”​—Jeremaia 17:5.

     Tru ol Witnes Bilong Jehova i save soim tenkyu bilong ol long ol narapela man na beten long God i ken helpim ol, tasol ol i no save insait long ol kain bung olsem:

     Ol bikpela de we i givim ona long wanpela king o wanpela bikman. Baibel i tok: “Yupela i mas lusim pasin bilong trastim wanpela man nating, husat i olsem win em i save pulim long nus bilong em. Em bai helpim yupela olsem wanem?” (Aisaia 2:22) Olsem na ol Witnes Bilong Jehova i no save selebretim bet de, olsem bilong wanpela king o kwik.

     Bikpela de bilong litimapim fleg bilong kantri. Ol Witnes Bilong Jehova i no save selebretim Flag Day. Bilong wanem? Baibel i tok: “Ol pikinini, yupela i mas i stap longwe long ol imis.” (1 Jon 5:21) Sampela man long nau i no tingim fleg em wanpela imis—olsem wanpela samting bilong lotu—tasol saveman Carlton J. H. Hayes i tok: “Fleg i stap nambawan samting bilong kantri na ol man i bilip long en na lotu long en.”

     Ol bikpela de bilong givim biknem long wanpela santu. Taim wanpela man i save pret long God i brukim skru long aposel Pita, em i mekim wanem? Baibel i tok: “Pita i apim em, na tok: ‘Kirap. Mi tu mi man tasol.’” (Aposel 10:25, 26) Pita na ol narapela aposel i no orait long ol man i givim biknem o brukim skul long ol, olsem na ol Witnes Bilong Jehova i no save insait long ol bikpela de we i givim biknem long ol santu, long olsem bung olsem:

    •  All Saints’ Day. Em wanpela bung bilong givim ona long ol santu . . . Ol man i no kliagut dispela bung i kirap olsem wanem.”​—New Catholic Encyclopedia.

    •  Fiesta of Our Lady of Guadalupe. Dispela bung i bilong givim ona long “santu bilong Meksiko,” na sampela i bilip olsem em Maria, mama bilong Jisas. Ol i tok, mirakel i kamap na em i kamap long wanpela man long 1531.​—The Greenwood Encyclopedia of Latino Literature.

      Fiesta of Our Lady of Guadalupe

    •  Name Day. Buk Celebrating Life Customs Around the World​—From Baby Showers to Funerals i tok: “Long dispela de ol i save mekim bung bilong santu em ol i putim nem bilong en long bebi taim ol i baptaisim em o long bihain taim bebi i strongim bilip bilong em long lotu.” Buk i tok moa olsem ol man i save “mekim ol samting bilong lotu long dispela de.”

     Bung bilong politik o sampela bung bilong mekim ol senis long kantri. Baibel i tok: “I gutpela moa yumi go long Jehova bai em i stap ples hait bilong yumi na yumi no bilip long ol man.” (Buk Song 118:8, 9) Ol Witnes Bilong Jehova i no save insait long Youth Day o Women’s Day we ol i save sapotim wok politik bikos ol i laik soim olsem ol i trastim God tasol inap stretim ol hevi bilong ol man na i no ol man yet inap mekim. Long seim risen, ol i no insait long Emancipation Day o ol narapela bung olsem, nogat. Ol i lukluk long Kingdom Bilong God tasol bai stretim olgeta hevi bilong ol man i tingim skin kala bilong ol i winim narapela lain na tingim lain i winim narapela lain.​—Rom 2:11; 8:21.

  •   Olsem wanem? Dispela bikpela de i litimapim wanpela kantri o wanpela lain i winim ol narapela?

     Stiatok bilong Baibel: “God i save mekim wankain pasin long olgeta man. Na em i save laikim man husat i save pret long em na bihainim stretpela pasin maski em i bilong wanem lain.”​—Aposel 10:34, 35.

     Ol Witnes Bilong Jehova i laikim ples bilong ol, tasol ol i sakim ol bikpela de we i litimapim kantri o wanpela lain i winim narapela olsem.

     Ol bung bilong givim ona long ol ami. Jisas i no tokim ol disaipel bilong em long sapotim woa, nogat. Em i tokim ol: “Yupela i mas laikim yet ol birua bilong yupela na beten long ol man i save mekim nogut long yupela.” (Matyu 5:44) So ol Witnes Bilong Jehova i no save selebretim ol bung i givim ona long ol soldia, na tu, ol dispela bikpela de:

    •  Anzac Day. “Anzac i makim ami bilong Australia na ami bilong Nu Silan,” na bihain Anzac Day i kamap de bilong tingim ol soldia em ol i dai long woa.​—Historical Dictionary of Australia.

    •  Veterans Day (Remembrance Day, Remembrance Sunday, o Memorial Day). Ol dispela de i bilong givim ona long “ol man i pinis long ami na ol soldia ol i bin kilim long ol woa insait long kantri.”​—Encyclopædia Britannica.

     Selebresen bilong histori bilong kantri o indipendens. Jisas i tok long ol disaipel bilong em olsem: “Ol i no bilong dispela graun, olsem mi tu mi no bilong dispela graun.” (Jon 17:16) Tru ol Witnes Bilong Jehova i save amamas long save long histori bilong kantri, tasol ol i no insait long ol kain bung olsem:

    •  Australia Day. Buk Worldmark Encyclopedia of Cultures and Daily Life i tok, dispela de em i bilong tingim dispela de long 1788 taim ol soldia bilong Inglan i apim fleg bilong ol na tokaut olsem Australia em nupela kantri i stap aninit long Inglan.”

    •  Guy Fawkes Day. Dispela “bikpela de em ol i save selebret bilong tingim samting em Guy Fawkes na ol narapela Katolik i mekim bilong kilim i dai King James I na ol memba bilong gavman bilong Inglan long 1605, tasol ol i no dai.”​—A Dictionary of English Folklore.

    •  Indipendens De. Long sampela kantri, long dispela de ol i save mekim ol selebresen bilong tingim taim kantri bilong ol i kisim indipendens long narapela kantri.”​—Merriam-Webster’s Unabridged Dictionary.

  •   Olsem wanem? Ol i save mekim kain kain pasin doti long dispela bikpela de?

     Stiatok bilong Baibel: “Yupela i wokabaut inap pinis long pasin bilong ol manmeri bilong graun, em ol pasin olsem, pasin bikhet na i no sem, na i no bosim liklik olgeta kain laik bilong bodi, dring planti tumas strongpela dring, mekim ol pati i gat planti pairap, pasin bilong dring spak, na ol pasin nogut tru bilong lotuim ol imis.”​—1 Pita 4:3.

     Ol Witnes Bilong Jehova i bihainim dispela stiatok, na ol i no insait long ol bung we i gat pasin bilong dring spak na pati i gat bikpela pairap. Ol Witnes Bilong Jehova i save amamas long bung wantaim ol pren bilong ol, na ating ol inap dring liklik alkohol i stret long skel. Ol i traim bes long bihainim ol tok bilong Baibel: “Maski yupela i kaikai o dring o mekim narapela samting, yupela i mas mekim olgeta samting bilong givim glori long God.”​—1 Korin 10:31.

     Olsem na ol Witnes Bilong Jehova i no save insait long ol bikpela bung we i sapotim ol pasin doti we Baibel i tambuim. Bikpela de bilong ol Juda em ol i kolim Purim i insait tu long dispela. Tru inap longpela taim ol i save mekim bung bilong Purim bilong tingim ol Juda i bin abrusim bagarap winim 400 yia paslain long Krais. Buk Essential Judaism i tok olsem nau ol i mekim dispela bung i kamap olsem bikpela bung bilong Madi Gra. Planti man insait long dispela bung “i werim kain kain bilas (planti taim ol man i werim klos bilong ol meri), ol i wail tru, dring spak, na mekim bikpela nois tru.

 Ol Witnes Bilong Jehova i no save selebretim sampela bikpela de, tasol ol i save laikim yet famili bilong ol?

 Yes. Baibel i skulim ol manmeri long laikim na rispektim famili bilong ol, maski ol i gat bilip bilong ol yet. (1 Pita 3:1, 2, 7) Taim wanpela Witnes Bilong Jehova i no insait long wanpela bikpela de, sampela long famili i bel hevi, ol i pilim olsem em i givim baksait long ol. Olsem na planti Witnes Bilong Jehova i save mekim ol samting bilong soim famili bilong ol olsem ol i laikim ol, kamapim klia risen bilong ol disisen ol i mekim, na tu, ol i save go lukim ol famili bilong ol long ol narapela taim.

 Yu ting ol Witnes Bilong Jehova i save tokim ol narapela long no ken selebretim sampela bikpela de?

 Nogat. Ol i bilip olsem olgeta wan wan man i mas mekim disisen bilong ol yet. (Josua 24:15) Ol Witnes Bilong Jehova i “givim ona long olgeta kain man,” maski ol i gat ol bilip bilong lotu bilong ol yet.​—1 Pita 2:17.

a Dispela atikol i no stori long olgeta bikpela de em ol Witnes Bilong Jehova i no save insait long en, na tu, em i no stori long olgeta stiatok bilong Baibel we i stret long en.

b Buk Mithra, Mithraism, Christmas Day & Yalda, bilong K. E. Eduljee, pes 31-33.

c Bilong kisim sampela save moa long dispela, lukim Futnot, “Ruach; Pneuma” long pes 215 long buk, Tok Baibel i Skulim Yumi Long En.