Skip to content

ʻOku Ou Fie Mate​—ʻE Lava ke Tokoniʻi Au ʻe he Tohi Tapú ʻi Haʻaku Fakakaukau Taonakita?

ʻOku Ou Fie Mate​—ʻE Lava ke Tokoniʻi Au ʻe he Tohi Tapú ʻi Haʻaku Fakakaukau Taonakita?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 ʻIo! Ko e haʻu ʻa e Tohi Tapú mei he “ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga ʻoku loto-mafasiá.” (2 Kolinitō 7:6) Neongo ko e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ko ha tohi ako fakalelei ʻatamai, kuó ne tokoniʻi ʻa e tokolahi ke nau ikuʻi ʻenau fakakaukau taonakitá. Ko e faleʻi ʻaonga ʻoku maʻu aí ʻe lava ke ne tokoniʻi foki mo koe.

 Ko e hā ʻa e faleʻi ʻaonga ʻoku ʻomai ʻe he Tohi Tapú?

  • Fakahaaʻi hoʻo ngaahi ongoʻí.

     Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: “Ko ha kaumeʻa moʻoni ʻokú ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pē pea ko ha tokoua ia ʻoku fanauʻi mai ki he taimi faingataʻá.”​—Palōveepi 17:17.

     ʻUhingá: ʻOku tau fiemaʻu ʻa e poupou ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau loto-mamahi aí.

     Kapau te ke kukuta hoʻo ngaahi ongoʻí, ʻokú ke fuesia ai ha kavenga fakamafasia lahi. Ka ʻo kapau te ke vahevahe hoʻo ngaahi ongoʻí, ʻe lava ke ke fakasiʻisiʻi ai ʻene fakamafasiá pea aʻu ʻo maʻu ha vakai pau ange.

     ʻAhiʻahiʻi eni: Talanoa ki ha tokotaha ʻi he ʻahó ni, mahalo ko ha mēmipa ʻi he fāmilí pe ko ha kaumeʻa fafale. a ʻE lava foki ke ke toe fakahaaʻi hoʻo ongoʻí ʻaki hono hikiʻi hifo ia.

  • Maʻu ha tokoni fakafaitoʻo.

     Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: “Ko e kakai ʻoku moʻui leleí ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ai ha toketā, ka ʻoku fiemaʻu ia ki he faʻahinga ʻoku puké.”​—Mātiu 9:12.

     ʻUhingá: ʻOku totonu ke tau feinga ke maʻu ha tokoni fakafaitoʻo ʻi heʻetau puké.

     Ko e fakakaukau taonakitá ʻe hoko nai ia ko ha fakaʻilonga ʻo ha puke fakaʻatamai pe fakaeongo. Hangē ko e puke fakaesinó, ʻoku ʻikai ko ha meʻa eni ke fakamāʻia ai. Ko e puke fakaʻatamaí mo fakaeongó ʻe lava ke faitoʻo.

     ʻAhiʻahiʻi eni: Kumi tokoni ki ha toketā ʻi he vave taha ʻe ala lavá.

  • Manatuʻi ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtuá.

     Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: “Ko ha foʻi misi ʻe nima ʻoku fakatau atu ia ki ha ongo foʻi koini ʻoku siʻi hona mahuʻingá, ʻikai ko ia? Neongo ia, ʻoku ʻikai ha taha ʻo kinautolu ʻe taʻemanatua ʻe he ʻOtuá. . . . ʻOua ʻe manavahē; ʻoku mou mahuʻinga ange kimoutolu ʻi ha fanga misi tokolahi.”​—Luke 12:6, 7.

     ʻUhingá: ʻOkú ke mahuʻinga ki he ʻOtuá.

     Te ke ongoʻi mātuʻaki tuēnoa nai, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻokú ke fouá. ʻOkú ne tokanga mai kiate koe​—neongo kapau kuo honge ifo hoʻo moʻuí. “Ko ha loto-mafesi mo lavea, ʻe ʻOtua, ʻe ʻikai te ke talitekeʻi,” ko e lau ia ʻa e Saame 51:17. ʻOku loto ʻa e ʻOtuá ke ke moʻui koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻiate koe.

     ʻAhiʻahiʻi eni: Sivisiviʻi ʻa e fakamoʻoni mei he Tohi Tapú ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe. Ko e fakatātaá, sio ki he vahe 24 ʻo e tohi tokoni ki he ako Tohi Tapú ko e ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova.

  • Lotu ki he ʻOtuá.

     Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: “Lī atu ʻa e kotoa hoʻomou loto-moʻuá [ki he ʻOtuá], koeʻuhí he ʻokú ne tokanga mai kiate kimoutolu.”​—1 Pita 5:7.

     ʻUhingá: ʻOku fakaafeʻi mai koe ʻe he ʻOtuá ke ke tala ange tauʻatāina mo faitotonu ha meʻa pē ʻoku fakamafasia ki hoʻo fakakaukaú.

     ʻE lava ke fakatou ʻoatu ʻe he ʻOtuá ʻa e nonga ʻi loto mo e mālohi ke hokohoko atu. (Filipai 4:6, 7, 13) ʻI he foungá ni, ʻokú ne tokoniʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau ui kiate ia ʻi he loto-moʻoní.​—Saame 55:22.

     ʻAhiʻahiʻi eni: Lotu ki he ʻOtuá ʻi he ʻahó ni. Ngāueʻaki hono huafá, ʻa e Sihová, pea tala ange kiate ia hoʻo ngaahi ongoʻí. (Saame 83:18) Kole kiate ia ke ne tokoniʻi koe ke hokohoko atu.

  • Fakalaulauloto ki he ʻamanaki ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e kahaʻú.

     Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku tau maʻu ʻa e ʻamanakí ni ko ha taula ia ki heʻetau moʻuí, ʻoku pau mo mālohi.”​—Hepelū 6:19.

     ʻUhingá: Ko hoʻo ngaahi ongoʻí ʻe fetōʻaki nai ia ʻo hangē ko ha vaka ʻoku fepālekina ʻe ha matangi mālohi, ka ko e ʻamanaki ʻoku ʻomai ʻi he Tohi Tapú ʻe lava ke ne ʻai koe ke ke tuʻu maʻu.

     Ko e ʻamanaki ko iá ʻoku ʻikai ko ha fakaʻamu pē ka ʻoku makatuʻunga ʻi he talaʻofa ʻa e ʻOtuá ke toʻo atu ʻa e ngaahi tupuʻanga ʻo ʻetau mamahí.​—Fakahā 21:4.

     ʻAhiʻahiʻi eni: Ako lahi ange fekauʻaki mo e ʻamanaki ʻi he Tohi Tapú ʻaki hono lau ʻa e lēsoni 5 ʻo e polosiua Ongoongo Lelei mei he ʻOtuá!

  • Fai ha meʻa ʻokú ke fiefia hono faí.

     Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: “Ko ha loto-fiefia ko ha faitoʻo lelei.”​—Palōveepi 17:22.

     ʻUhingá: ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fiefia aí, te tau fakaleleiʻi nai ai ʻa ʻetau tuʻunga moʻui lelei fakaʻatamai pe fakaeongó.

     ʻAhiʻahiʻi eni: Fai ha meʻa ʻokú ke faʻa fiefia hono faí. Ko e fakatātaá, fanongo ki ha fasi fakatupu langa hake, lau ha meʻa fakalototoʻa pe fai ha meʻa ʻokú ke manako ai. Te ke toe fiefia lahi ange foki kapau te ke fai ha meʻa ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé, neongo kapau ko ha meʻa siʻisiʻi pē.​—Ngāue 20:35.

  • Tokanga ki hoʻo moʻui lelei fakaesinó.

     Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: “Ko e teuʻi fakaesinó ʻoku ʻaonga.”​—1 Tīmote 4:8.

     ʻUhingá: ʻOku tau maʻu ʻaonga ʻi he taimi ʻoku tau fakamālohisino aí, maʻu ha mohe feʻunga pea kai ʻa e meʻakai fakatupu moʻui leleí.

     ʻAhiʻahiʻi eni: ʻAlu ʻo kiʻi luelue, naʻa mo e miniti pē ʻe 15.

  • Manatuʻi ko e ngaahi ongoʻí mo e ngaahi meʻa kehe ʻi he moʻuí ʻoku feliuliuaki.

     Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ʻikai te mou ʻilo pe ʻe fēfē hoʻomou moʻuí ʻapongipongi.”​—Sēmisi 4:14.

     ʻUhingá: Ko ha palopalema fakalotomamahi​—neongo kapau ʻokú ke ongoʻi heʻikai lava ke ke mapuleʻi​—ʻe fakataimi pē nai.

     Tatau ai pē pe ʻoku hā ngali ʻoku tau hēhētuʻu ʻi he ʻahó ni, ʻe lava ke liliu ʻa e tuʻungá ʻapongipongi. Ko ia kumi ki ha ngaahi founga ke fekuki ai. (2 Kolinitō 4:8) Ko ho tuʻunga fakalotomamahí ʻoku ngalingali ʻe liliu ʻi he faai atu ʻa e taimí, ka ko hoʻo taonakitá pē ko hoʻo maté ia.

     ʻAhiʻahiʻi eni: Lau ʻa e talanoa ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e kakai naʻa nau mātuʻaki ongoʻi loto-siʻi pea nau fie mate, pea sio ki he anga ʻo e liliu ʻenau moʻuí ʻo lelei angé, ʻo faʻa hoko ia ʻi he ngaahi founga naʻe ʻikai ke nau ʻamanekina. Fakakaukau angé ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi.

 ʻOku lave ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e kakai naʻa nau fie mate?

 ʻIo. ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he niʻihi naʻa nau pehē nai, “ʻOku ou fie mate.” Naʻe ʻikai ke valokiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá, ka naʻá ne tokoniʻi kinautolu. ʻE lava ke ne fai ʻa e meʻa tatau maʻau.

ʻIlaisiā

  •  Ko hai ia? Ko ʻIlaisiaá ko ha palōfita loto-toʻa. Ka naʻá ne loto-siʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi. “Ko ʻIlaisiaá ko ha tangata ia naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi ongo ʻo hangē pē ko kitautolú,” ko e lau ia ʻa e Sēmisi 5:17.

  •  Ko e hā naʻá ne fie mate aí? ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ongoʻi ʻe ʻIlaisiā naʻá ne tuēnoa, ilifia mo ʻikai hano ʻaonga. Ko ia naʻá ne kōlenga: “ʻE Sihova, toʻo ā ʻeku moʻuí.”​—1 Tuʻi 19:4.

  •  Ko e hā naʻe tokoni kiate iá? Naʻe huaʻi ʻe ʻIlaisiaá ʻene ngaahi ongoʻí ki he ʻOtuá. Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ia ʻe he ʻOtuá? Naʻe fakahaaʻi ange ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻa e tokanga pea fakahāhā kiate ia ʻa Hono mālohí. Naʻá ne toe fakapapauʻi ange kia ʻIlaisiā naʻe kei ʻi ai pē hono ʻaonga pea ʻoange kia ʻIlaisiā ha tokotaha tokoni tokanga mo pōtoʻi.

  •  Lau fekauʻaki mo ʻIlaisiā: 1 Tuʻi 19:2-18.

Siope

  •  Ko hai ia? Ko Siopé ko ha tangata maʻu fāmili koloaʻia naʻá ne lotu faitōnunga ki he ʻOtua moʻoní.

  •  Ko e hā naʻá ne fie mate aí? Naʻe liliu fakafokifā ʻa e moʻui ʻa Siopé ʻo kovi ange. Naʻe mole kotoa ʻene ngaahi koloá. Naʻe mate kotoa ʻene fānaú ʻi ha fakatamaki. Naʻá ne maʻu ha mahaki langa fakaʻulia. Pea naʻe iku atu ki hano tukuakiʻi anga-fakamamahi mo tukuakiʻi loi ia ki heʻene fakatupunga pē ʻe ia ʻa ʻene ngaahi palopalemá. Naʻe pehē ʻe Siope: “ʻOku ou fehiʻa ʻi heʻeku moʻuí; ʻoku ʻikai te u loto ke u kei moʻui atu.”​—Siope 7:16.

  •  Ko e hā naʻe tokoni kiate iá? Naʻe lotu ʻa Siope ki he ʻOtuá pea talanoa ki he niʻihi kehé. (Siope 10:1-3) Naʻe fakalototoʻaʻi ia ʻe ha kaungāmeʻa manavaʻofa, ko ʻIlaiū, ʻa ia naʻá ne tokoniʻi ia ke maʻu ʻa e vakai totonu ki hono tuʻungá. Hiliō he meʻa kotoa, naʻe tali loto-lelei ʻe Siope ʻa e akonaki mo e tokoni ʻa e ʻOtuá.

  •  Lau fekauʻaki mo Siope: Siope 1:1-3, 13-​22; 2:7; 3:1-13; 36:1-7; 38:1-3; 42:1, 2, 10-13.

Mōsese

  •  Ko hai ia? Ko Mōsese ko ha taki ʻo e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá pea ko ha palōfita faitōnunga ia.

  •  Ko e hā naʻá ne fie mate aí? Naʻe fuesia ʻe Mōsese ha kavenga lahi fau, naʻe faʻa fakaangaʻi ia, peá ne ongoʻi helaʻia ʻosi. Ko ia naʻá ne tangi ki he ʻOtuá: “Ke ke tāmateʻi muʻa au he taimí ni pē.”​—Nōmipa 11:11, 15.

  •  Ko e hā naʻe tokoni kiate iá? Naʻe tala ange ʻe Mōsese ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻí ki he ʻOtuá. Naʻe tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese ʻo fakamaʻamaʻa ʻene kavengá ke fakasiʻisiʻi ai ʻene loto-mafasiá.

  •  Lau fekauʻaki mo Mōsese: Nōmipa 11:4-6, 10-17.

a Kapau ʻoku taulōfuʻu ʻa hoʻo fakakaukau ke taonakitá pea ʻoku ʻikai faingamālie ʻa e faʻahinga ʻokú ke ʻofa aí, tā ki ha fika fakavavevave ʻe lava ke nau tokoni atu.