Skip to content

Ko Hai ʻa e ʻĀngelo-Pule ko Maikelí?

Ko Hai ʻa e ʻĀngelo-Pule ko Maikelí?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 Ko Maikeli, ʻoku lave ki ai ʻa e ngaahi lotu ʻe niʻihi ko “Sangato Mikaele,” ʻoku hā mahino ko ha hingoa naʻe ʻoange kia Sīsū ki muʻa pea mo e hili ʻene moʻui ʻi he māmaní. a Naʻe fakakikihi ʻa Maikeli mo Sētane hili ʻa e mate ʻa Mōsesé pea naʻá ne tokoniʻi ha ʻāngelo ke ʻave ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki he palōfita ko Tanielá. (Taniela 10:13, 21; Sute 9) Naʻe moʻui ʻa Maikeli ʻo fakatatau ki he ʻuhinga hono hingoá​—“Ko Hai ʻOku Tatau mo e ʻOtuá?”​—ʻaki hono taukapoʻi ʻa e tuʻunga-pule ʻa e ʻOtuá pea faitau mo e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá.​—Taniela 12:1; Fakahā 12:7.

 Lāulea ki ha ʻuhinga lelei ke fakamulituku ai ko Sīsū ʻa e ʻāngelo-pule ko Maikelí.

  •   Maikeli “ko e ʻāngelo-pulé.” (Sute 9) Ko e hingoa fakalakanga ko e “ʻāngelo-pule,” ʻoku ʻuhingá ko e “taki ʻo e kau ʻāngeló,” ʻa ia ʻoku hā ʻi ha veesi pē ʻe ua ʻi he Tohi Tapú. ʻI he ongo tuʻungá ni, ko e foʻi leá ʻoku singulali, ʻo fakahaaʻi ai ko e ʻāngelo pē ʻe toko taha ʻokú ne maʻu ʻa e hingoa fakalakanga ko iá. Ko e taha ʻo e ongo veesi ko iá ʻoku pehē ko e ʻEiki ko Sīsū naʻe toetuʻú ‘ʻe ʻalu hifo mei hēvani ʻo ne ʻoatu ha tuʻutuʻuni ʻi ha leʻo ʻo ha ʻāngelo-pule.’ (1 Tesalonaika 4:​16) ʻOku maʻu ʻe Sīsū ha “leʻo ʻo ha ʻāngelo-pule” koeʻuhí ko ia ʻa e ʻāngelo-pule ko Maikelí.

  •   Fekauʻi ʻe Maikeli ha kau tau ko ha kau ʻāngelo. “Ko Maikeli mo ʻene kau ʻāngeló naʻa nau faitau mo e talākoní,” ʻa Sētane. (Fakahā 12:7) ʻOku maʻu ʻe Maikeli ha mafai lahi ʻi hēvani, he ʻoku ui ia ko e “taha ʻo e ngaahi ʻeiki tuʻu-ki-muʻa tahá” mo e “ʻeiki lahi.” (Taniela 10:13, 21; 12:1) Ko e ngaahi hingoa fakalakanga ko ení ʻokú ne fakanofo ʻa Maikeli ko e “ʻeikitau pule ʻo e kau tau ʻāngeló,” hangē ko ia ʻoku lave ki ai e tokotaha ako ʻo e Fuakava Foʻoú ʻa David E. Aune.

     ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki ha toe hingoa kehe pē ʻe taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ki he kau tau ʻāngeló. ʻOku fakamatalaʻi ia “ʻi he fakahā mai ʻa e ʻEiki ko Sīsuú mei hēvani fakataha mo ʻene kau ʻāngelo mālohí ʻi ha uloʻi afi, ʻi heʻene faisāuni.” (2 Tesalonaika 1:​7, 8; Mātiu 16:27) Ko Sīsū naʻe “ʻalu hake ki hēvani, pea naʻe fakamoʻulaloaʻi kiate ia ʻa e kau ʻāngelo mo e kau maʻu mafai mo e ngaahi mālohi.” (1 Pita 3:​21, 22) ʻE ʻikai ke ʻuhinga lelei ki he ʻOtuá ke ne fokotuʻu ʻa Sīsū mo Maikeli ko ha ongo ʻeikitau feʻauʻauhi ʻo e kau ʻāngelo māʻoniʻoní. ʻI hono kehé, ʻoku ʻuhinga lelei ange ke fakamulitukuʻaki ko e ongo hingoá ni, ʻa Sīsū mo Maikeli, ko e ʻuhinga ia ki he tokotaha tatau pē.

  •   Ko Maikeli “ʻe tuʻu hake” lolotonga ʻa e “taimi ʻo e faingataʻa.” (Taniela 12:1) ʻI he tohi ʻa Tanielá, ko e kupuʻi lea ko ia “tuʻu hake” ʻoku faʻa ngāueʻaki ia ke lave ki ha tuʻi ʻoku fokotuʻu hake ke ne fakahoko ha ngāue makehe. (Taniela 11:​2-4, 21) Ko Sīsū Kalaisi, ʻoku ʻiloʻi “Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá,” te ne fakahoko ha ngāue makehe ko e “Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi” ke ne taaʻi ai ʻa e ngaahi fili kotoa ʻo e ʻOtuá pea maluʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (Fakahā 19:11-​16) Te ne fakahoko ia lolotonga ʻa e taimi ʻo e “fuʻu mamahi lahi ʻa ia kuo teʻeki hoko talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní.”​—Mātiu 24:21, 42.

a ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki ha niʻihi ʻoku nau ngāueʻaki ha hingoa ʻe ua, ʻo kau ai ʻa Sēkope (naʻe toe ui ko ʻIsileli), Pita (naʻe toe ui ko Saimone), mo Tatiusi (naʻe toe ui ko Siutasi).​—Sēnesi 49:​1, 2; Mātiu 10:​2, 3; Maʻake 3:​18; Ngāue 1:​13.