Skip to content

FAKAMATALAʻI ʻO E NGAAHI KONGA TOHI TAPÚ

Ngāue 1:8​—“Ka Te Mou Maʻu ae Malohi”

Ngāue 1:8​—“Ka Te Mou Maʻu ae Malohi”

 “Te mou maʻu ʻa e mālohi ʻi he ʻalu hifo kiate kimoutolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea te mou hoko ko e kau fakamoʻoni kiate au ʻi Selusalema, ʻi he kotoa ʻo Siuteá mo Samēlia, pea ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.”​—Ngāue 1:8, Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.

 “Te mou maʻu ae malohi, oka hoko mai ae Laumalie Maonioni kiate kimoutolu: bea ko eku kau fakamooni akimoutolu i Jelusalema, mo Jutea kotoabe, mo Samelia, bea ki he gataaga o mamani.”​—Ngāue 1:8, Paaki Motuʻa.

ʻUhinga ʻo e Ngāue 1:8

 ʻOku talaʻofa ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻe fakaivia kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke fakahoko ʻenau ngāue fakafaifekaú ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo taha ʻo e māmaní.

 “Ka te mou maʻu ʻa e mālohi ʻi he ʻalu hifo kiate kimoutolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní.” ʻOku toe fakapapauʻi ʻe Sīsū ʻa e talaʻofa naʻá ne fai ki muʻa ki heʻene kau ākongá te nau maʻu ʻa e tokoni fakafou ʻi he laumālie a ʻo e ʻOtuá hili ʻene foki ki hēvaní. (Sione 14:16, 26) ʻI he hili ha ʻaho ʻe hongofulu ʻa e ʻalu hake ʻa Sīsū ki hēvani ʻi he taʻu 33 T.S., naʻe maʻu ʻe hono kau muimuí ʻa e laumālie māʻoniʻoni naʻe talaʻofá. (Ngāue 2:1-4) Naʻe ʻikai ngata pē hono ʻai ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá kinautolu ke nau malava ʻo lea ʻi he ngaahi lea kehekehe pea fakahoko mo ha ngaahi mana ka naʻá ne toe ʻoange foki kiate kinautolu ʻa e malava ke nau malanga loto-toʻa fekauʻaki mo ʻenau tui kia Sīsuú.​—Ngāue 3:1-8; 4:33; 6:8-10; 14:3, 8-10.

 “Te mou hoko ko e kau fakamoʻoni kiate au.” Ko e foʻi lea ko e “fakamoʻoni” ʻoku ʻuhinga iá ko hono fakamatalaʻi ʻe ha taha ʻa e meʻa naʻá ne sio ai pe hokosia. ʻI he tuʻunga ko e kau fakamoʻoni sio tonu ki he moʻui ʻa Sīsuú, ko e kau ʻapositoló ʻoku lava ke nau fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú pea pehē foki ki heʻene pekiá mo e toetuʻú. (Ngāue 2:32; 3:15; 5:32; 10:39) Ko ʻenau fakamoʻoni taʻealafakaʻikaiʻí naʻá ne fakatuipauʻi ʻa e tokolahi ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofá. (Ngāue 2:32-36, 41) Ko e faʻahinga naʻa nau tui ki he kau ʻapositoló naʻa nau hoko ko e kau fakamoʻoni ʻa Sīsū, ko ia, naʻe ueʻi ai kinautolu ke nau fanongonongo ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻui ʻa Sīsuú, ko ʻene pekiá mo e toetuʻú.​—Ngāue 17:2, 3; 18:5.

 “Ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” Ko e kupuʻi lea ko ení ʻe lava ke toe liliu ia ko e “ki he ngataʻanga ʻo e māmaní” pe “ki he ngaahi fonua kehé.” Ko e lea ʻa Sīsuú ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻa e lahi ʻo e feituʻu ʻe faifakamoʻoni ai hono kau muimuí fekauʻaki mo iá. Te nau ʻalu atu ʻo fakalaka ʻi Siutea mo Samēlia ke fanongonongo ʻa e meʻa naʻa nau tui ki aí. Ko hono moʻoní, te nau kāpui ha feituʻu ngāue lahi ange pea aʻu ki ha kakai tokolahi ange ʻia Sīsū. (Mātiu 28:19; Sione 14:12) Siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe 30 hili hono leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea ko ení, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e ongoongo lelei fekauʻaki mo Sīsuú naʻe ʻosi “malangaʻi ʻi he meʻa fakatupu kotoa pē ʻi he lalo langí,” naʻa mo e ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo hangē ko Loma, Pātia (ʻi he tonga-hahake ʻo e Tahi Kesipiá) mo ʻAfilika Tokelau.​—Kolose 1:23; Ngāue 2:5, 9-11.

Puipuituʻa ʻo e Ngāue 1:8

 ʻOku kamata ʻa e tohi ʻa Ngāué ʻi he meʻa naʻe ngata ai ʻa e Kōsipeli ʻa Luké. (Luke 24:44-49; Ngāue 1:4, 5) Ko hono tokotaha-tohí, ʻa e ākonga ko Luké, ʻokú ne kamataʻaki hono fakamatalaʻi ʻa e hā ʻa Sīsū ki heʻene kau muimuí hili ʻene toetuʻú. (Ngāue 1:1-3) ʻOkú ne lave leva ki he founga naʻe fokotuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané pea mo e anga ʻene tupulaki lolotonga ʻa e vahaʻa taimi mei he 33 T.S. ki he 61 T.S. nai.​—Ngāue 11:26.

 ʻOku fakahaaʻi mai ʻi he puipuituʻa ʻo e Ngāue 1:8 ko e kau muimui ʻa Sīsuú naʻa nau fifili pe ʻe kamata pule ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá lolotonga honau taimí. (Ngāue 1:6) ʻI he tali ki aí, ʻoku tala ange ʻe Sīsū ke ʻoua te nau hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo e taimi ʻe fokotuʻu ai ʻa e Puleʻangá. (Ngāue 1:7) ʻI hono kehé, ko hono kau muimuí ʻoku totonu ke nau tokangataha ke faifakamoʻoni fekauʻaki mo Sīsū “ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Ngāue 1:8) Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻoku nau muimui ʻi he sīpinga tatau, ʻo malangaʻi faivelenga ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.​—Mātiu 24:14.

 Sio ʻi he vitiō nounou ko ení ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa Ngāué.

a Ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ko hono ivi ngāué ia. (Sēnesi 1:2) Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he kupu “Ko e Hā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni?