Skip to content

Skip to table of contents

Sira fó sira-nia an ho hakarak rasik​—iha rai-Noruega

Sira fó sira-nia an ho hakarak rasik​—iha rai-Noruega

TINAN balu liubá, kaben-naʼin kristaun ida naran Roald ho Elsebeth, neʼebé besik tinan 50, sira hela iha sidade boot segundu iha rai-Noruega, naran Bergen. Ho oan-feto Isabel no oan-mane Fabian, sira moris diʼak no halaʼo atividade kristaun ho badinas iha kongregasaun. Roald serbí nuʼudar katuas, Elsebeth nuʼudar pioneiru, no Isabel no Fabian nuʼudar haklaken-naʼin neʼebé hatudu ezemplu diʼak.

Iha Setembru 2009, família neʼe deside atu halo buat foun, neʼe mak atu bá fatin neʼebé dook husi sidade hodi haklaken durante semana ida tomak. Nuneʼe, Roald ho Elsebeth, hamutuk ho Fabian neʼebé tinan 18, sira halo viajen atu bá Nordkyn, iha distritu Finnmark, iha área neʼebé malirin liu. Iha aldeia Kjøllefjord, sira hamutuk ho irmaun-irmán sira neʼebé mós halo viajen hodi haklaken iha neʼebá. Roald hatete: “Foufoun haʼu sente kontente tebes tanba haʼu konsege arranja haʼu-nia tempu hodi bele uza semana tomak ba atividade kristaun.” Maibé, durante semana neʼe, buat ida halo Roald laran la hakmatek fali. Saida mak akontese ba nia?

PERGUNTA NEʼEBÉ HALO NIA HAKFODAK

Irmaun Roald konta: “Derrepente deʼit, irmaun Mario neʼebé serbí nuʼudar pioneiru iha Finnmark, nia husu ami se ami bele muda ba aldeia ida naran Lakselv hodi ajuda kongregasaun ho haklaken-naʼin 23.” Pergunta neʼe halo Roald hakfodak. Nia hatete: “Haʼu ho Elsebeth hanoin ona kona-ba serbí iha kongregasaun neʼebé presiza ajuda, maibé ami sempre hanoin katak depois ami-nia oan hela ketak tiha ona mak ami bele halo nuneʼe.” Maski nuneʼe, depois haklaken tiha ba loron balu deʼit, Roald haree duni katak ema barak iha área neʼe kontente atu aprende liután kona-ba Jeová. Sira presiza atu simu ajuda agora kedas, laʼós iha aban-bainrua. Hodi hanoin-hetan kona-ba tempu neʼe, Roald hatete: “Pergunta neʼe halo haʼu hanoin barak no laran-susar hodi la bele toba-dukur.” Tuirmai, Mario lori Roald ho ninia família ba Lakselv, neʼebé dook maizumenus kilómetru 240 husi Kjøllefjord. Irmaun Mario hakarak duni Ronald sira haree rasik kongregasaun kiʼik iha neʼebá.

Iha aldeia Lakselv iha katuas kongregasaun naʼin-rua, no ida mak irmaun Andreas. Nia lori Roald ho ninia família atu haree aldeia no Reuniaun-Fatin. Kongregasaun simu Roald nia família ho haksolok no hatete ba sira katak kongregasaun sei kontente se sira muda mai iha neʼe atu ajuda serbisu haklaken. Ho oin-midar, irmaun Andreas hatete katak nia buka tiha ona serbisu ba Roald no Fabian no arranju ona entrevista ho patraun ida neʼebé prontu atu hasoru sira! Entaun, Roald ho ninia família sei halo saida?

SIRA FOTI DESIZAUN

Irmaun Fabian hanoin kedas: “Haʼu lakohi muda mai iha neʼe.” Nia la kontente atu husik ninia kolega sira neʼebé boot hamutuk iha ninia kongregasaun, no nia mós la gosta atu hela iha aldeia kiʼik. Liután neʼe, nia seidauk ramata ninia treinu atu sai badain eletrisidade. Maibé, kuandu irmán Isabel, neʼebé tinan 21, rona kona-ba planu neʼe, nia hatete ho haksolok: “Ida-neʼe mak buat neʼebé haʼu sempre hakarak!” Maski nuneʼe, nuʼudar nia hanoin didiʼak kona-ba planu neʼe, nia mós komesa laran-rua hodi hanoin: ‘Neʼe ideia diʼak ka lae? Se haʼu muda, karik haʼu sei sente triste tanba dook husi haʼu-nia kolega sira. Karik diʼak liu haʼu hamutuk deʼit ho haʼu-nia kongregasaun no moris hakmatek.’ Oinsá ho irmán Elsebeth? Nia dehan: “Haʼu sente katak Jeová mak fó knaar ida-neʼe ba ami-nia família, maibé haʼu mós hanoin kona-ba ami-nia uma neʼebé foin hadiʼa no sasán hotu iha uma laran neʼebé ami hola durante tinan 25.”

Elsebeth no Isabel

Kuandu semana espesiál neʼe ramata, Roald ho ninia família fila fali ba Bergen, maibé sira hanoin hela kona-ba maluk kristaun iha Lakselv, neʼebé dook maizumenus kilómetru 2.100. Irmán Elsebeth hatete: “Haʼu halo orasaun beibeik ba Jeová no kontaktu nafatin ho kolega foun sira hodi haruka foto no troka esperiénsia sira.” Irmaun Roald hatete: “Haʼu presiza tempu atu bele simu ideia kona-ba halo mudansa. Haʼu mós presiza hanoin didiʼak se ami bele halo nuneʼe, hanesan oinsá atu buka moris. Haʼu halo orasaun ba Jeová no koʼalia ho haʼu-nia família no mós ho irmaun-irmán sira neʼebé iha ona esperiénsia.” Fabian hatete: “Kuandu haʼu hanoin didiʼak kona-ba planu neʼe, haʼu haree katak tuir loloos haʼu la iha razaun atu haʼu la bele bá. Haʼu halo orasaun barak kona-ba neʼe, no neineik-neineik haʼu-nia hakarak atu muda ba fatin foun sai metin.” Oinsá ho Isabel? Nia komesa prepara ninia an ba mudansa neʼe hodi hahú serbisu pioneiru no fahe tempu barak liután atu estuda Bíblia mesak. Liutiha fulan neen, nia sente katak nia prontu atu halo mudansa boot neʼe.

KUMPRE SIRA-NIA PLANU

Irmaun Roald ho ninia família haburas sira-nia hakarak atu serbí iha fatin neʼebé presiza haklaken-naʼin, no sira halo buat oioin atu bele kumpre sira-nia planu neʼe. Porezemplu, Roald neʼebé iha serbisu diʼak, nia husu lisensa atu foti feriadu ba tinan ida. Maibé, patraun husu nia atu kontinua serbisu hodi tama ba semana rua no feriadu ba semana neen. Roald simu ida-neʼe. Nia hatete: “Maski haʼu simu osan menus, maibé buat hotu diʼak hela deʼit.”

Irmán Elsebeth hatete: “Haʼu-nia laʼen husu haʼu atu buka uma atu hela iha Lakselv no koko atu fó-aluga ami-nia uma iha Bergen. Maski ida-neʼe han tempu, maibé ikusmai ami konsege halo nuneʼe. Lakleur, ami-nia oan mós hetan serbisu ba loron balu, no ida-neʼe ajuda ami atu hola hahán no uza osan ba transporte.

Irmán Isabel hatete: “Tanba ami muda ba aldeia kiʼik, buat neʼebé halo haʼu susar liu mak hetan serbisu neʼebé ajuda haʼu atu kontinua pioneiru. Ba tempu balu, haʼu sente haʼu la konsege hetan serbisu.” Maibé, Isabel halo serbisu kiʼik naran deʼit neʼebé nia hetan. Durante tinan primeiru nia laran, nia halo serbisu oioin hamutuk sia, hodi nuneʼe, nia bele tau matan ba nia an rasik. Oinsá ho irmaun Fabian? Nia dehan: “Atu halo kompletu haʼu-nia treinu hodi bele sai badain eletrisidade, haʼu presiza serbisu hamutuk ho ema profisionál atu hetan esperiénsia, no haʼu halo ida-neʼe iha Lakselv. Ikusmai, haʼu liu ezame, depois, haʼu hetan serbisu ba loron balu nuʼudar badain eletrisidade.”

SIRA SELUK MÓS AUMENTA HAKLAKEN

Marelius ho Kesia haklaken ba feto ida husi rasa Sami iha Noruega

Irmaun Marelius ho ninia feen, irmán Kesia, sira mós hakarak serbí iha fatin neʼebé presiza haklaken-naʼin. Marelius, neʼebé agora tinan 29, hatete: “Diskursu kona-ba serbisu pioneiru no entrevista sira iha reuniaun boot book haʼu atu aumenta haʼu-nia serbisu haklaken.” Maibé, Kesia, neʼebé agora tinan 26, nia lakohi dook husi ninia família. Nia hatete: “Haʼu laran-todan tebes kuandu haʼu hanoin kona-ba hela dook husi ema neʼebé haʼu hadomi.” Liután neʼe, Marelius halo serbisu tempu-tomak hodi bele selu fali osan neʼebé sira empresta atu halo uma. Nia hatete: “Haʼu halo orasaun beibeik ba Jeová hodi husu ajuda atu halo mudansa oioin, no ami bele laʼo ba oin.” Ulukliu, sira komesa fahe tempu barak liután atu estuda Bíblia. Tuirmai, sira faʼan sira-nia uma, husik serbisu, no iha Agostu 2011, sira muda ba sidade Alta iha parte norte iha Noruega. Iha neʼebá, Marelius halo serbisu toma konta osan iha kompañia ida, no Kesia serbisu iha loja.

Kaben-naʼin kristaun ida seluk, naran Knut ho Lisbeth, neʼebé agora maizumenus tinan 35, sira hetan laran-manas husi esperiénsia iha Buku Tahunan kona-ba irmaun-irmán sira neʼebé muda ba fatin seluk neʼebé presiza haklaken-naʼin. Irmán Lisbeth hatete: “Esperiénsia sira-neʼe book ami atu hakarak bá haklaken iha rai seluk, maibé haʼu sente haʼu la bele tanba serbisu hanesan neʼe laʼós ba ema baibain hanesan haʼu.” Maski nuneʼe, sira buka dalan oioin atu kumpre sira-nia hakarak. Irmaun Knut hatete: “Ami faʼan ami-nia uma, no komesa hela hamutuk ho haʼu-nia inan hodi ami bele rai osan. Depois neʼe, atu hetan esperiénsia kona-ba serbí iha kongregasaun ho língua seluk, ami muda ba kongregasaun lia-inglés iha Bergen hodi hela iha Lisbeth nia inan nia uma.” Lakleur, sira sai prontu atu halo mudansa boot hodi serbí iha rai-Uganda. Tinan-tinan, sira fila fali ba Noruega hodi halo serbisu durante fulan rua atu nuneʼe sira bele manán osan neʼebé sira presiza atu halo serbisu pioneiru iha Uganda ba fulan sanulu.

“KOKO NO HAREE KATAK JEOVÁ MAK DIʼAK”

“Ami-nia relasaun nuʼudar família sai metin liu.”—Roald

Mudansa neʼebé irmaun-irmán sira halo lori rezultadu saida? Irmaun Roald hatete: “Iha fatin neʼe, ami nuʼudar família uza tempu barak liu hamutuk duké uluk iha Bergen. Ho ida-neʼe, ami-nia relasaun nuʼudar família sai metin liu. Bensaun ida neʼebé ami simu mak haree ami-nia oan sira laʼo ba oin iha lia-loos. Liután neʼe, agora ami la hanoin barak kona-ba osan no sasán. Buat sira-neʼe ladún importante hanesan ami hanoin iha tempu uluk.”

Irmán Elsebeth haree katak nia presiza aprende língua seluk. Tanbasá? Tanba kongregasaun Lakselv nia haklaken-fatin inklui mós aldeia Karasjok, neʼebé ema husi rasa Sami mak hela. Tan neʼe, atu bele ajuda ema Sami atu hetan lia-loos, Elsebeth foti kursu atu aprende lia-sami, no agora, nia bele haklaken ho lian neʼe. Nia kontente atu haklaken iha lia-sami ka lae? Ho oin kontente, Elsebeth hatete: “Haʼu iha estudu Bíblia neen. Ba haʼu la iha haklaken-fatin neʼebé diʼak liu fali iha neʼe!”

Irmaun Fabian, neʼebé agora serbí nuʼudar pioneiru no atan ba kongregasaun, nia hatete katak iha kongregasaun foun, nia ho Isabel fó laran-manas ba joven naʼin-tolu atu aumenta sira-nia atividade iha kongregasaun. Agora, sira naʼin-tolu neʼe kontente atu halo serbisu haklaken. Husi sira, naʼin-rua hetan ona batizmu no foti pioneiru estra iha Marsu 2012. Joven-feto ida neʼebé uluk ladún besik ba Maromak nia organizasaun, nia husu obrigadu ba Fabian no Isabel tanba sira ajuda nia hodi “fila fali no laʼo ba oin” iha lia-loos. Fabian hatete: “Ninia liafuan neʼe kona loos haʼu-nia laran. Kuandu ita ajuda ema ruma, ida-neʼe halo ita kontente tebes!” Isabel hatete: “Hodi halaʼo haʼu-nia knaar iha neʼe, haʼu ‘koko no haree duni katak Jeová mak diʼak’.” (Sal 34:8) Nia mós hatutan tan: “La’ós neʼe deʼit, serbí iha neʼe halo ami kontente tebes!”

Agora, irmaun Marelius ho irmán Kesia nia moris simples liu fali tempu uluk, maibé sira moris kontente liu iha Alta. Kongregasaun neʼe agora iha haklaken-naʼin 41. Marelius hatete: “Kuandu haʼu hanoin kona-ba ami-nia moris uluk, ami kontente kona-ba mudansa neʼebé ami halo. Ami agradese ba Jeová tanba ami serbí nia iha neʼe nuʼudar pioneiru. Ida-neʼe halo ami kontente tebes.” Kesia hatutan tan: “Haʼu aprende atu tau fiar tomak ba Jeová no nia tau matan didiʼak mai ami. Haʼu mós haree katak hodi hela dook husi família, ida-neʼe halo haʼu hafolin liután kuandu ami hamutuk. Haʼu nunka triste kona-ba desizaun neʼebé ami foti.”

Knut ho Lisbeth estuda ho família ida iha Uganda

Oinsá ho irmaun Knut ho irmán Lisbeth neʼebé bá rai-Uganda? Knut hatete: “Ami presiza tempu atu toman ho fatin foun no kultura neʼebé la hanesan ho ami-nian. Ami hasoru problema bee la iha, eletrisidade mós mate lakan, no sai kabun moras, problema hanesan neʼe mosu beibeik. Maibé, kona-ba estudu Bíblia, fasil ba ami atu hetan barak!” Lisbeth hatutan tan: “Husi ami-nia hela-fatin, dook hanesan minutu 30 deʼit, iha área neʼebé ema seidauk rona kona-ba lia-loos. Maibé kuandu ami bá neʼebá, ami hasoru ema barak neʼebé lee Bíblia no husu ami atu hanorin ba sira. Hanorin Bíblia ba ema haraik-an hanesan neʼe halo haʼu sente haksolok neʼebé la bele kompara ho haksolok husi buat seluk!”

Ita fiar katak Jesus Kristu sente kontente tebes hodi haree husi lalehan oinsá ita halaʼo serbisu haklaken neʼebé nia mak hahú, no oinsá lia-loos habelar toʼo fatin oioin iha mundu tomak. Sin, nuʼudar Maromak nia povu, ita hotu kontente atu fó ita-nia an ho hakarak rasik hodi halo tuir Jesus nia mandamentu atu “hanorin nasaun hotu-hotu”.—Mt 28:19, 20.