Skip to content

Skip to table of contents

Sira fó sira-nia an ho hakarak rasik—iha rai-Madagaskar

Sira fó sira-nia an ho hakarak rasik—iha rai-Madagaskar

IRMÁN pioneiru ida, maizumenus tinan 25 naran Sylviana hatete: “Bainhira haʼu-nia kolega sira konta sira-nia esperiénsia kona-ba serbí iha fatin neʼebé presiza liu pioneiru sira, haʼu mós hakarak tebes sente buat neʼebé sira sente. Maibé, haʼu sente susar tebes atu muda ba fatin seluk.”

Ita mós sente hanesan Sylviana ka lae? Ita hakarak tebes serbí iha fatin neʼebé presiza tan haklaken-naʼin sira, maibé karik Ita duvida hela kona-ba Ita bele kumpre planu neʼe ka lae. Se nuneʼe, keta hanoin barak. Ho ajuda husi Jeová, irmaun-irmán rihun ba rihun konsege aumenta sira-nia serbisu ba Jeová maski hasoru susar oioin. Atu hatene oinsá Jeová loke dalan ba sira, mai ita buka-hatene husi irmaun-irmán balu neʼebé serbí hela iha illa Madagaskar.

Husi tinan sanulu liubá, haklaken-naʼin no pioneiru naʼin-70 liu husi rai 11 mai atu serbí iha Áfrika nia illa neʼe, neʼebé ema barak respeitu Bíblia. * Haklaken-naʼin sira husi rai neʼe mós muda ba área seluk iha Madagaskar laran atu ajuda habelar lia-loos. Mai ita koʼalia ho sira balu.

MANÁN HASORU TAʼUK NO LARAN-KRAIK

Perrine no Louis

Louis no Perrine, mak feen-laʼen idade 30 liu, husi rai-Fransa. Ba tinan barak, sira hanoin atu muda ba rai liʼur atu aumenta sira-nia haklaken, maibé Perrine mak dada an. Nia hatete: “Haʼu taʼuk atu bá fatin neʼebé foun. Haʼu hanoin barak hodi husik haʼu-nia família, kongregasaun, uma, fatin sira neʼebé haʼu toman ona no moris loroloron nian.” Ikusmai, iha 2012, Perrine husik tiha ninia sentimentu taʼuk no sira muda ba Madagaskar. Oinsá mak Perrine sente kona-ba desizaun neʼe? Nia hatete: “Atu haree oinsá Jeová nia liman ajuda iha ami-nia moris, neʼe hametin tebes haʼu-nia fiar.” Louis hatete: “Iha Memoriál primeiru neʼebé ami tuir iha Madagaskar, ami-nia estudante naʼin-sanulu mak tuir!”

Bainhira hasoru problema, saida mak ajuda sira tahan hodi kontinua halo sira-nia knaar? Sira halo orasaun ba Jeová, husu nia fó kbiit atu tahan. (Filipe 4:13) Louis hatete: “Ami sente Jeová hatán ami-nia orasaun no fó ami ‘Maromak nia dame’. Ami tau fokus ba ksolok neʼebé ami hetan husi haklaken. No mós, kolega sira husi Fransa haruka e-mail no surat atu fó laran-manas ba ami hodi la rende an.”​—Filipe 4:6, 7; 2 Korinto 4:7.

Jeová fó bensaun barak ba Louis no Perrine tanba sira tahan. Louis hatete: “Iha Outubru 2014, ami tuir Eskola Bíblia ba Kaben-Naʼin Kristaun iha Fransa. * Hodi bele tuir eskola neʼe mak prezente husi Jeová neʼebé ami sei nunka haluha.” Bainhira graduasaun liutiha, sira kontente hodi hetan knaar atu bá fali Madagaskar.

“AMI SEI SENTE ORGULLU LOOS!”

Nadine no Didier

Didier no Nadine, kaben-naʼin husi Fransa, muda ba Madagaskar iha tinan 2010. Tempu neʼebá sira tinan 50 liu. Didier hatete: “Uluk, ami serbí nuʼudar pioneiru, depois ami iha oan naʼin-tolu. Bainhira sira boot ona, ami hanoin atu muda ba rai seluk.” Nadine hatete: “Haʼu dada an uitoan tanba lakohi dook husi ami-nia oan sira, maibé sira dehan ba ami: ‘Se amá-apá hakarak muda atu serbí iha fatin seluk, ami sei sente orgullu loos!’ Sira-nia liafuan fó laran-manas ba ami atu muda. Maski ami hela dook husi sira, ami kontente ami bele koʼalia beibeik ho sira.”

Ba Didier no Nadine, susar atu aprende lia-malgaxe. Nadine hatete ho hamnasa: “Ami laʼós joven ona.” Oinsá mak sira hasoru susar neʼe? Foufoun, sira tuir kongregasaun lia-fransés nian, no bainhira sira sente prontu ona atu aprende lia-malgaxe, sira muda ba kongregasaun neʼebé uza lia-malgaxe. Nadine hatete: “Ema barak neʼebé ami hasoru gosta tebes atu estuda Bíblia. Sira sempre fó agradese ba ami tanba ami vizita sira. Foufoun, haʼu la bele fiar buat neʼebé haʼu haree. Haʼu gosta loos pioneiru iha rai neʼe. Bainhira haʼu hadeer iha dadeer, haʼu hatete ba haʼu-nia an, ‘Kapás loos, ohin haʼu bele bá haklaken!’”

Didier hanoin-hetan tempu neʼebé nia foin komesa aprende lia-malgaxe. Nia dehan: “Haʼu dirije hela reuniaun maibé haʼu la bele komprende irmaun-irmán sira-nia resposta. Haʼu bele hatete deʼit mak ‘Obrigadu’. Bainhira haʼu fó obrigadu tiha ba irmán ida neʼebé foin resposta, sira neʼebé tuur iha irmán neʼe nia kotuk halo sinál katak irmán neʼe nia resposta la loos. Depois, haʼu hili fali irmaun seluk atu fó resposta neʼebé loos. Maibé haʼu la hatene nia mós loos ka sala.”

NIA KONTENTE BÁ HELA HO SIRA

Iha reuniaun boot ba loron tolu iha tinan 2005, Thierry no ninia feen Nadia, haree drama ho títulu, “Kejarlah Cita-Cita yang Menghormati Allah”. Drama kona-ba Timóteo neʼe book tebes sira atu serbí iha fatin seluk neʼebé presiza tan haklaken-naʼin. Thierry hatete: “Bainhira drama neʼe hotu no ami basa liman hela, haʼu bisibisi ba haʼu-nia feen dehan: ‘Ita naʼin-rua sei muda ba neʼebé?’ Haʼu-nia feen dehan katak nia mós hanoin buat neʼebé hanesan.” Lakleur depois neʼe, sira halo planu atu kumpre sira-nia hakarak neʼe. Nadia hatete, “Neineik-neineik ami faʼan ami-nia sasán sira, toʼo ami-nia sasán hotu bele tau iha mala haat deʼit nia laran!”

Sorin karuk: Nadia no Marie-Madeleine; Sorin loos: Thierry

Sira muda ba Madagaskar iha 2006. Husi tempu neʼebé sira foin toʼo iha neʼebá, sira gosta tebes haklaken. Nadia hatete, “Haklaken ba ema sira iha neʼe fó ksolok boot ba ami.”

Maibé, tinan neen liutiha, sira hasoru susar ida. Nadia nia inan, Marie-Madeleine, neʼebé hela iha Fransa, liman tohar no ulun kanek tanba monu. Bainhira Thierry no Nadia koʼalia tiha ho doutór, sira bolu Nadia nia inan atu bá hela iha Madagaskar. Maski Nadia nia inan tinan 80 ona, maibé nia kontente atu bá hela ho sira. Oinsá mak Marie-Madeleine sente tanba agora hela iha rai seluk? Nia hatete: “Dala ruma susar atu sai toman ho buat foun, maibé, maski haʼu-nia kbiit limitadu, haʼu sente iha folin iha kongregasaun laran. No buat neʼebé halo haʼu kontente tebes mak, tanba haʼu hela iha neʼe haʼu-nia oan sira bele kontinua halaʼo sira-nia knaar iha neʼe.”

“HAʼU SENTE JEOVÁ AJUDA HAʼU”

Riana hatoʼo diskursu iha lia-tandroy

Riana mak irmaun ida tinan 20 liu. Nia boot iha Alaotra Mangoro, área ida iha Madagaskar parte leste. Nia matenek iha eskola no hakarak tuir eskola boot, maibé bainhira aprende tiha Bíblia, nia troka ninia hanoin. Nia hatete: “Haʼu hakaʼas an atu ramata deʼit eskola sekundária no haʼu promete ba Jeová dehan, ‘Se haʼu liu ezame ikus, haʼu sei foti pioneiru.’” Graduasaun tiha, Riana kumpre ninia promete. Nia muda ba uma hamutuk ho irmaun pioneiru ida, hetan serbisu part-time no foti pioneiru. Nia dehan, “Neʼe mak desizaun diʼak liu hotu iha haʼu-nia moris tomak.”

Maibé, Riana nia família la komprende tanbasá nia lakohi hetan serbisu neʼebé diʼak liu. Nia hatete: “Haʼu-nia aman, tiu no tia hakarak haʼu atu kontinua toʼo eskola boot. Maibé haʼu lakohi husik buat ida atu hapara haʼu-nia serbisu pioneiru.” Ikusmai, Riana hakarak serbí iha fatin seluk neʼebé presiza tan haklaken-naʼin sira. Saida mak book nia atu halo ida-neʼe? Nia dehan: “Naʼok-teen sira tama ami-nia uma no foti sasán barak. Neʼe halo haʼu hanoin fali Jesus nia liafuan kona-ba haloot ‘rikusoin iha lalehan’. Haʼu deside atu hakaʼas an liután hodi haloot rikusoin espirituál nian.” (Mateus 6:19, 20) Nia muda ba parte súl husi Madagaskar, neʼebé maran loos no dook kilómetru 1.300 husi ninia uma. Iha fatin neʼe mak ema Androy sira hela. Tanbasá mak Riana hili atu bá neʼebá?

Fulan ida antes ema naʼok sasán iha Riana nia uma, Riana estuda ona Bíblia ho mane Androy naʼin-rua. Nia aprende liafuan balu iha sira-nia língua no hanoin kona-ba ema Androy barak neʼebé seidauk rona liafuan diʼak husi Bíblia. Nia hatete, “Haʼu halo orasaun ba Jeová atu ajuda haʼu muda ba área neʼebé ema Androy sira hela.”

Bainhira Riana muda, nia hasoru kedas susar ida. Nia la bele hetan serbisu. Mane ida hatete ba nia: “Tanbasá ó muda mai iha neʼe? Iha neʼe, se ema hakarak hetan serbisu, baibain sira muda ba imi-nia sidade!” Semana rua liutiha, Riana bá tuir reuniaun boot loron tolu nian iha fatin seluk, no ninia osan besik hotu ona. Nia la hatene atu halo saida. Iha loron ikus husi reuniaun boot, irmaun ida tau buat ruma iha Riana nia faru bolsu. Nia tau osan neʼebé natoon ba Riana atu fila fali ba área Androy no hahú bisnis kiʼik ida atu faʼan hahán. Riana hatete: “Haʼu sente Jeová ajuda haʼu iha tempu neʼebé haʼu presiza duni. Haʼu bele kontinua ajuda ema neʼebé seidauk iha oportunidade atu aprende kona-ba Jeová!” Iha mós serbisu barak atu halo iha Riana nia kongregasaun. Nia hatete: “Kada semana rua haʼu hetan knaar atu hatoʼo diskursu públiku. Jeová uza ninia organizasaun hodi fó treinu mai haʼu.” Toʼo agora, Riana nafatin hela iha área Androy no fahe mensajen kona-ba Maromak nia Ukun ba ema sira neʼebé hakarak aprende kona-ba Jeová.

“BENSAUN HUSI MAROMAK LIA-LOOS NIAN”

Jeová promete katak “ema hotu neʼebé buka bensaun ba ninia an rasik iha rai sei hetan bensaun husi Maromak lia-loos nian”. (Isaías [Yesaya] 65:16) Bainhira ita hakaʼas an atu aumenta ita-nia serbisu haklaken, maski hasoru susar, ita sente duni Jeová nia bensaun. Ezemplu mak kona-ba Sylviana, neʼebé temi ona iha leten. Nia sente susar tebes atu muda ba fatin seluk. Tanbasá? Nia esplika: “Haʼu-nia ain karuk sentímetru sia badak liu fali haʼu-nia ain loos. Tan neʼe haʼu laʼo kudeʼik no lalais atu sente kole.”

Sylviana (sorin karuk) no Sylvie Ann (sorin loos) hamutuk ho Doratine iha ninia loron batizmu

Maibé iha 2014, Sylviana hamutuk ho irmán pioneiru husi ninia kongregasaun naran Sylvie Ann, muda ba knua ida kilómetru 85 husi sira-nia fatin. Maski ho ninia situasaun neʼebé susar, maibé ikusmai Sylviana nia mehi sai ona realidade! Jeová mós fó bensaun boot ida ba nia. Sylviana hatete: “Liutiha tinan ida deʼit husi tempu haʼu muda mai iha neʼe, haʼu-nia estudante naran Doratine hetan batizmu iha reuniaun boot.”

“HAʼU SEI AJUDA Ó”

Esperiénsia husi irmaun-irmán sira neʼebé temi ona, sira-nia fiar hatudu katak bainhira ita hakaʼas an atu hasoru susar sira, tanba hakarak atu aumenta ita-nia haklaken, ita bele haree rasik katak Jeová nia liafuan sira-neʼe mak loos: “Haʼu sei hametin ó, sin, haʼu sei ajuda ó.” (Isaías [Yesaya] 41:10) No bainhira ita sente Jeová nia ajuda, ita-nia relasaun ho nia mós sai metin liután. Se ita fó ita-nia an atu serbí iha fatin seluk husi ita-nia rai rasik, ka muda ba rai seluk, neʼe prepara ita ba serbisu oioin iha mundu foun. Didier hatete: “Serbí iha fatin neʼebé presiza tan haklaken-naʼin mak treinu diʼak ba aban-bainrua!” Ita hein katak ema barak tan sei fó sira-nia an hodi simu treinu neʼe!

^ par. 4 Irmaun-irmán sira mai husi Kanadá, Repúblika Xeka, Fransa, Alemaña, Guadalupe, Luxemburgu, Novakaledónia, Suésia, Suisa, Reinu Unidu, no Estadus Unidus.

^ par. 8 Eskola neʼe agora troka ho Eskola ba Haklaken-Naʼin Tempu-Tomak. Haklaken-naʼin tempu-tomak sira neʼebé serbí iha rai seluk no kumpre ona kritériu, bele prenxe formuláriu atu tuir eskola neʼe iha sira-nia rai rasik, ka rai seluk neʼebé eskola neʼe sei halaʼo iha sira-nia língua.