Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Lotomalilie e Ofo Atu i Latou Lava—i Pasili

Ua Lotomalilie e Ofo Atu i Latou Lava—i Pasili

Ua Lotomalilie e Ofo Atu i Latou Lava—i Pasili

I NI tausaga ua mavae, na malaga atu ai Rúbia (1), o se tuafafine ua 30 nei ona tausaga, e asiasi iā Sandra (2), o se paeonia i se tasi o faapotopotoga toʻaitiiti i le itu i saute o Pasili. Na iai se mea na tupu i inā na suia ai lona olaga. O lea, seʻi o tatou faitau i le faamatalaga a Rúbia lava ia.

SA FAIGATĀ ONA TALITONUINA

Sa ō Rúbia ma Sandra e fai le suʻesuʻega a se tasi o fafine. Na faailoa atu e lea fafine iā Sandra, o loo mananaʻo isi tamaʻitaʻi e toʻatolu i le galuega e faia ni a latou suʻesuʻega. Peitaʻi, na faailoa atu e lea fafine, e lē toe avanoa Sandra i le tausaga atoa mo le faia o nisi o suʻesuʻega. O lona uiga e tatau ona latou faatali. Na faigatā ona talitonu Rúbia o loo faatali nisi mo le faia o ni a latou suʻesuʻega. Na ia faapea mai: “I la matou faapotopotoga, e matuā faigatā lava ona maua se suʻesuʻega. I lenā lava taimi, na ou lagona ai le fia fesoasoani i tagata o lea aai laʻitiiti. Mulimuli ane, na ou tuua le aai tele na ou nofo ai, ae siitia atu i le aai o loo paeonia ai Sandra.”

O ā ni iʻuga na maua e Rúbia? Na ia faapea mai: “Na ou amataina ni suʻesuʻega faale-Tusi Paia se 15, ina ua mavae le lua masina talu ona ou siitia i inā.” E leʻi umi lava, ae tutusa le mea na oo iā te ia ma Sandra, o le iai lea o tagata e faatali e faia ni a latou suʻesuʻega.

NA UUNAʻIA AI O IA

Na asiasi Diego (3), lea ua silia nei ma le 20 ona tausaga, i nisi o paeonia o loo auauna i Prudentópolis, o se tasi o aai laʻitiiti i le itu i saute o Pasili. O lenā asiasiga na uunaʻia ai o ia ina ia toe mafaufau atili i lana faiva. I lana faapotopotoga, e na te faaalu na o ni nai itula i le talaʻiga i masina taʻitasi. Peitaʻi, ina ua asiasi i nei paeonia ma faalogologo i a latou faamatalaga, na ia mātau ai le tele o lo latou fiafia i le faiva nai lo o ia. Na faapea mai Diego: “Ina ua ou vaaia lo latou fiafia, ona ou manaʻo ai lea e pei o i latou.” Na amata ona ia paeonia ina ua foʻi mai lana malaga.

Pe afai o oe o se talavou, pe e tutusa lou tulaga ma Diego? Pe e te auai i sauniga ma le talaʻiga, ae i le taimi e tasi e te mafaufau e lē o maua sou fiafia i lau faiva? Afai o le tulaga lenā, pe e mafai ona e faia ni suiga ma e tofo ai i le olioli o le galue i se oganuu o loo matuā manaʻomia ai le fesoasoani? Atonu e faigatā, peitaʻi e toʻatele talavou ua taulau i le faia faapea. Na latou lototetele e suia o latou sini ma faanaunauga, ina ia faalautele ai la latou auaunaga iā Ieova. O lea seʻi o tatou iloilo le faaaʻoaʻoga a Bruno.

FAIMUSIKA PE FAIFEʻAU?

I tausaga ua mavae, na aʻoga ai Bruno (4), lea ua 28 ona tausaga i se tasi o aʻoga lauiloa i le musika. Na manaʻo o ia e avea ma fuataimi o se fāʻili toʻatele. Na lelei aʻoaʻoga a Bruno ma e tele faatasiga na valaaulia ai o ia, ma na solosolo lelei ana taumafaiga. Peitaʻi na ia faapea mai: “O loo iai se mea o loo misia i loʻu olaga. Ua uma ona ou tuuina atu iā Ieova, peitaʻi e lē o atoatoa ona ou faia lenā mea. Na ou talanoa atu iā Ieova faapea uso taʻumatuaina i le faapotopotoga, e faatatau i oʻu faalogona.” Ina ua mafaufau loloto Bruno i lea tulaga, ona ia tuua lea o lana aʻoga musika, faamuamua lana faiva, ma siitia atu i le nofoaga o loo matuā manaʻomia ai le ʻautalaʻi. O ā iʻuga na oo i ai?

Na siitia Bruno i le aai o Guapiara. E 160 maila (260 km) le mamao mai le aai o São Paulo, ma e pe ā ma le 7,000 tagata e nonofo ai. O se suiga tele, auā na ia faapea mai: “Na ou siitia i se fale laʻitiiti e leai se pusa aisa, televise, ma e lē ola ai le Initaneti. Ae sa iai i tuāfale se mea ou te leʻi maua muamua, o se togālaau faisua ma se faatoʻaga o laau ʻaina.” Na auauna Bruno i se faapotopotoga toʻaitiiti i inā. E taʻitasi i vaiaso ona ia malaga ma ave lana meaʻai ma lomiga i lana uilaafi, ina ia talaʻi ai i oganuu maotua. O le toʻatele o tagata i inā e leʻi faalogo muamua i le tala lelei. Na faapea mai Bruno: “Na ou amataina ni suʻesuʻega faale-Tusi Paia se 18. O le vaaia foʻi o suiga i olaga o tagata suʻesuʻe na maua ai le fiafia.” Na ia toe faaopoopo mai, “o lea vala, na ou iloa ai le mea na ou misia i loʻu olaga, o le lotomalie lea e maua mai le faamuamuaina o le Malo.” Na ia iloa, e lē mafai ona ia maua lea fiafia, pe ana faaauau pea lana taleni. Na faapefea ona ia maua se tupe e ola ai i Guapiara? Na ia ataata ma faapea mai: “E ala i le faia o ni lesona e aʻo ai le tātā kitara.” O lenā itu, na avea ai pea o ia o se tagata tomai i le musika.

“SA TATAU ONA OU NOFO”

E taitutusa le tulaga o Mariana (5), lea ua toeitiiti atoa le 30 ona tausaga, ma Bruno. Sa tele ana tupe auā sa avea o ia ma lōia, ae e na te leʻi maua le fiafia moni, ma na ia faapea mai, o ia mea “o le ʻai a le matagi.” (Fai. 1:17) Na faalaeiauina o ia e uso ma tuafāfine ina ia mafaufau i le auaunaga paeonia. Ina ua uma ona ia mafaufau loloto i ai, ona latou filifili lea ma ana uō o Bianca (6), Caroline (7), ma Juliana (8), e fesoasoani i se faapotopotoga i Barra do Bugres. O lenei aai maotua e latalata i Polivia, ma e faitau afe maila le mamao mai lo latou nuu. O le ā na tupu?

Na faapea mai Mariana: “Sa ou naunau ou te nofo i inā mo le tolu masina. Ae ina ua māeʻa lenā vaitaimi, na ou amataina ni suʻesuʻega faale-Tusi Paia se 15. Na matuā manaʻomia e nei tagata le fesoasoani faaleagaga.” E leʻi mafai e Mariana ona taʻu atu i ana tagata suʻesuʻe o le a ia toe foʻi. Na ia faapea mai: “Sa tatau ona ou nofo.” O le mea lenā na fai e nei tuafāfine e toʻafā, ma ua iloa nei e Mariana ua uigā lona olaga. Na ia toe faapea mai: “Na faaaogā aʻu e Ieova ina ia fesoasoani i isi e suia o latou olaga, ma na ou maua ai le fiafia. O se faamanuiaga mo aʻu le faaaogā o le taimi ma le malosi e fai ai mea e sili ona tāua.” Na faailoa mai e Caroline o latou faalogona, ina ua latou faia le mea sili i le auaunaga iā Ieova. Na ia faapea mai: “Pe a ou moe i le pō, ou te lagona le faamalieina. Ua faaautū loʻu olaga i le fesoasoani i aʻu tagata suʻesuʻe, ma o se fiafiaga le vaaia o lo latou agaʻigaʻi i luma faaleagaga. Ua ou tofo i le moni o upu nei: ʻIa tatou tofotofo ma iloa ai e lelei Ieova.’”—Sala. 34:8.

E fiafia le finagalo o Ieova i le mātauina o le toʻatele o talavou, ua siitia atu e talaʻia le tala lelei i oganuu maotua. Ua latou ʻofo atu ma le lotomalie i latou lava.’ (Sala. 110:3; Faata. 27:11) E mautinoa, o le a faamanuia e Ieova i latou o loo galulue ma le lotomalie.—Faata. 10:22.

[Pusa i le itulau 5]

Na Ma Maua Mea Uma

Na fia galulue João Paulo ma lana avā o Noemi i se oganuu o loo matuā manaʻomia ai le fesoasoani. Ina ua la faailoa atu lenā faanaunauga, e leʻi faalaeiauina i laʻua i manatu faaalia o le toʻatele i le faapotopotoga. Na latou faapea mai o le a lē faigofie ona maua tupe e tausia ai i laʻua, pe a siitia atu i se aai laʻitiiti. Ae na faapea mai isi, e lē tatau ona la siitia atu auā o loo telē foʻi le manaʻoga i la latou lava faapotopotoga. Na taʻua e João Paulo na faigatā iā i laʻua ona maua se vaaiga saʻo, auā na aumai nei manatu ona o se uunaʻiga lelei. Peitaʻi, ua mavae le tele o tausaga, ae o loo la lagona pea le fiafia i le faaauau pea ona faataunuu lo la sini. Na faamatala e João Paulo, na la maua mea uma talu ona la siitia atu i le vaega o loo manaʻomia ai le fesoasoani. Ua tele foʻi faamanuiaga ua la tofo ai i le taimi nei, nai lo o le taimi muamua. Na faaopoopo mai Noemi: “Ua tauia a ma taumafaiga.”

E faigatā ona maua se tupe e totogi ai tupe faaalu, pe a siitia atu i se aai laʻitiiti. E faapefea la iā i latou e siitia atu i ia aai, ona tausia i latou lava? E ala i le mafaufau i ni auala eseese e mafai ona faaaogā ai o latou tomai. E faia e nisi ni lesona e aʻoaʻo ai le gagana faa-Peretania po o se isi gagana, pe fesoasoani foʻi i tamaiti i a latou meaaʻoga. O nisi e suʻisuʻi, vali fale po o se isi lava ituaiga galuega e fesoasoani i la latou auaunaga. Ae o ā ni o latou faalogona? E latou te manatu ua faamanuiaina a latou taumafaiga.

[Pusa i le itulau 6]

Misia Aiga ma Uō

E lē toʻatele se ʻautalaʻi i le faapotopotoga na siitia atu ai Tiago. E lē gata i lea, e lē tele ni mea e tafafao ai i le aai. O lea, na amata ona faavaivaia o ia ma toe mafaufau ai i lona aiga ma uō. Na ia iloa e tatau ona fai se gaoioiga e taofia ai o ia mai le manatu faapea. Na ia filifili loa e faamasani i uso ma tuafāfine i le faapotopotoga, ma na fesoasoani lea iā te ia. Na faapea mai Tiago: “Na iai ni aʻu uō fou, na ou maua le fiafia ma lē toe misia ai aiga ma uō.”

[Ata i le itulau 3]

Noemi ma João Paulo, i Ascurra i Santa Catarina