Alu i mataupu o loo iai

O le ā le Toe Afio Mai o Keriso?

O le ā le Toe Afio Mai o Keriso?

Tali a le Tusi Paia

 Ua faia e le Tusi Paia le tele o faaliliuga e faatatau i le taimi i le lumanaʻi pe a afio mai Keriso e faamasino tagata i le lalolagi. a O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai le Mataio 25:31-​33:

 “Pe a taunuu le Atalii o le tagata i lona mamalu, ma agelu uma faatasi ma ia, ona tiʻetiʻe ai lea o ia i lona nofoālii mamalu. E faapotopotoina foʻi atunuu uma i ona luma, ona tuueseeseina lea e ia o tagata, e pei ona tuueseeseina e se leoleo mamoe o mamoe ma ʻoti. Ona ia tuuina lea o mamoe i lona itu taumatau, a o ʻoti i lona itu tauagavale.”

 O lenei taimi o le faamasinoga, o le a avea ma vaega o le “puapuaga tele,” e leʻi faapea ona tupu muamua i le tala faasolopito o tagata. O lenā puapuaga o le a taualuga i le taua o Amaketo. (Mataio 24:21; Faaaliga 16:16) O fili o Keriso e pei ona faamatalaina i lana tala faatusa o oti, “e oo i ai le faasalaga tonu o le faaumatiaga e faavavau.” (2 Tesalonia 1:9; Faaaliga 19:11, 15) I sona faaeseesega, o mamoe, o ana auauna faamaoni ia, o le a maua le “ola e faavavau.”​—Mataio 25:46.

O afea e afio mai ai le Keriso?

 Na fetalai Iesu: “A o lea aso ma lea itula e lē iloa e se tasi.” (Mataio 24:36, 42; 25:13) Peitaʻi na ia faamatalaina se “faailoga” vaaia e mafai ai ona iloa le taimi e afio mai ai.​—Mataio 24:​3, 7-​14; Luka 21:10, 11.

Pe e afio mai Keriso i se tino agaga po o se tino faaletino?

 Na faatūina Iesu i se tino agaga, o lea na afio o ia i le lagi o se foafoaga agaga ae lē i se tino faaletino. (1 Korinito 15:45; 1 Peteru 3:​18) O le mea lea na fetalai atu ai Iesu i ona aposetolo i le aso ao leʻi maliu o ia: “E toeitiiti ona lē toe vāai mai lea o le lalolagi iā te aʻu.”—Ioane 14:19.

O faamatalaga sesē e faatatau i le afio mai o Keriso

 Faamatalaga sesē: Ina ua faapea mai le Tusi Paia e vāai iā Iesu “ua sau i ao o le lagi” o lona uiga o le a vaaia le toe afio mai o Iesu.—Mataio 24:30.

 Mea moni: E masani ona faafesootaʻi atu e le Tusi Paia ao o le lagi i se mea e lē o iloa atu. (Levitiko 16:2; Numera 11:25; Teuteronome 33:26) O se faaaʻoaʻoga, na fetalai le Atua iā Mose: “Ou te alu atu iā te oe i se ao uliuli.” (Esoto 19:9) E leʻi vaai moni Mose i le Atua. E faapena foʻi le afio mai o Iesu i ao, o lona uiga ua iloa e tagata lona afio mai e ui lava e lē mafai ona latou vāai iā te ia.

 Faamatalaga sesē: O le faaupuga “e iloa atu o ia e mata o tagata uma” o loo faaaogāina e le Faaaliga 1:7 pe a talanoa i le afio mai o Keriso, e tatau ona malamalama iai o se tulaga moni lava.

 Mea moni: O upu Eleni i le Tusi Paia mo le “mata” ma le “vaai” o nisi taimi e faaaogā i se uiga o le malamalama po o le iloa nai lo le faasino atu i se vaaiga faaletino. b (Mataio 13:15; Luka 19:42; Roma 15:21; Efeso 1:​18) Ua taʻua i le Tusi Paia o Iesu lea na toe faatūina “e na o ia lava . . . o lē e afio i le malamalama e lē mafai ona . . . vaaia e se tagata.” (1 Timoteo 6:​16) O lea o le faaupuga “e iloa atu o ia e mata o tagata uma,” o lona uiga o le a malamalama tagata o Iesu lea ua ia aumaia le faamasinoga a le Atua.​—Mataio 24:30.

 Faamatalaga sesē: O upu o loo taʻua i le 2 Ioane 7 e faaalia ai o le a toe afio mai Iesu i le tino.

 Mea moni: Ua taʻua i le fuaiupu a le Tusi Paia: “E toʻatele tagata taufaasesē ua ō atu i le lalolagi, o ē e latou te leʻi taʻutino atu na afio mai Iesu Keriso o se tagata.”

 I aso o le aposetolo o Ioane, na tetee nisi e leʻi afio mai i le lalolagi Iesu o se tagata. E taʻua i latou o Gnostics. Na tusia le 2 Ioane 7 e faamaonia ai le sesē o o latou manatu.

a E ui e faaaogā e le toʻatele le faaupuga “afio faalua” mai po o le “faatasi faalua” mai, e faasino atu i le afio mai o Keriso, ae e lē o taʻua na faaupuga i le Tusi Paia.

b Tagaʻi i le tusi The New Thayer’s Greek-English Lexicon of the New Testament (1981), itulau 451 ma le 470.