Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Gbia ti Royaume ti Nzapa ayeke zo wa?

Gbia ti Royaume ti Nzapa ayeke zo wa?

Na lege ti azo so asû Bible, Nzapa afa na e anzene nzene ye so alingbi ti aidé e ti hinga zo so ayeke duti Gbia ti Royaume ti lo. Bâ asango so a mû na ndö ti lo la:

  • Nzapa la asoro lo. “Mbi wani mbi zia gbia ti mbi . . . Mbi yeke mû na mo amara ti ga ye ti mo nga mbi mû na mo sese kue.”​—Psaume 2:6, 8.

  • Lo yeke hale ti Gbia David. “A dü na e mbeni molenge, a mû na e mbeni molenge ti koli . . . Komandema ti lo so ayeke mû gï ndo ti gue na ni nga na siriri ayeke hunzi ande pëpe, na ndö ti trône ti David nga na ndö ti royaume ti lo, ti sara si a luti nzoni.”​—Ésaïe 9:6, 7.

  • A yeke dü lo na Bethléhem. “Ti mo, Bethléhem . . . , mbeni zo ayeke sigi ande na yâ ti mo ti ga mokonzi . . . Kota ti lo ayeke si juska na nda ti sese kue.”​—Michée 5:2, 4.

  • Azo ake lo nga ala fâ lo. “Azo azere lo, nga a bâ lo tongana senge ye. . . . A kpo lo na kä ndali ti kengo ndia ti e; a sara si lo bâ pasi ndali ti afaute ti e.”​—Ésaïe 53:3, 5.

  • A zingo lo na kuâ na a mû gloire na lo. “Mo yeke zia mbi ti tene mbi ngbâ na yâ ti Dû ti kuâ pëpe. Mo yeke zia lege ande pëpe si terê ti zo ti mo so ayeke be-ta-zo so abâ dû. . . . Ngia ayeke na mbage ti maboko ti mo ti koli lakue lakue.”​—Psaume 16:10, 11.

Jésus Christ la alingbi biani ti duti Gbia ti dunia

Na popo ti azo kue depuis ândö juska laso, gï mbeni zo oko la alingbi ti tene aye ni so kue na ndö ti lo; zo ni ayeke Jésus Christ. Ndali ni la mbeni ange atene lani na mama ti lo Marie atene: “Nzapa ayeke mû ande na lo trône ti babâ ti lo David, . . . nga, Royaume ti lo ayeke hunzi lâ oko pëpe.”​—Luc 1:31-33.

Na ngoi so Jésus ayeke lani na sese, lo komande lâ oko tongana gbia ape. Me, a yeke zia lo na yayu ti komande na ndö ti sese tongana Gbia ti Royaume ti Nzapa. Nyen la afa so lo yeke duti ande mbeni nzoni Gbia? Bâ aye so lo sara lani na temps so lo yeke na ndö ti sese.

  • Jésus apensé lani na azo. Lo sara lani ye ti nzoni na akoli na awali, amaseka nga na akota zo, atâa ala yeke mara ti zo wa (Matthieu 9:36; Marc 10:16). Na ngoi so mbeni zo ti buruma avoro yanga na lo atene: “Tâ tongana mo ye, mo lingbi ti sara si terê ti mbi aga nzoni,” Jésus abâ mawa ti lo, na lo sava lo.​—Marc 1:40-42.

  • Jésus afa na e ye so e lingbi ti sara ti nzere na lê ti Nzapa. Lo tene: “Ala lingbi pëpe ti sara kua ti ngbâa na Nzapa nga na Mosoro.” Lo tene nga lani so e doit ti sara ye na azo tongana ti so e ye azo asara ye na e. Na ndö ni, lo tene so Nzapa ayeke bâ aye so e yeke sara, me nga aye so e yeke gbu li ti e na ndö ni. Tongaso ti nzere na lê ti Nzapa, a lingbi e sara hange na aye so e yeke pensé na ni na gbe ti bê ti e kâ (Matthieu 5:28; 6:24; 7:12). Jésus afa nga so ti duti na tâ ngia, e doit ti hinga ye so Nzapa aye nga e sara ye alingbi na ni.​—Luc 11:28.

  • Jésus afa ye so aye ti tene ti ndoye amba ti e. Atënë ti Jésus nga na aye so lo sara andu bê ti azo so amä lo lani. “Li ti gbâ ti azo ni so akpe, ngbanga ti kode ti fango ye ti lo, ndali ti so lo fa ye na ala tongana zo so awara komandema ni.” (Matthieu 7:28, 29). Lo tene na ala lo tene: “Ala . . . ndoye awato ti ala.” Lo sambela même ndali ti ala so asara si a fâ lo, lo tene: “Babâ, mo pardonné ala, ndali ti so ala hinga pëpe ye so ala yeke sara so.”​—Matthieu 5:44; Luc 23:34.

Jésus alingbi tâ biani ti duti mbeni Gbia so akomande dunia kue nzoni mingi, so ayeke aidé azo nga so ayeke sara ye na ala na nzoni bê. Me lawa la lo komanse ti komande?