Skip to content

OLKETA KWESTIN WEA YOUNG PIPOL GAREM

Wanem Nao Bae Helpem Mi Stop for Tingim Nogud Saed blo Samting?

Wanem Nao Bae Helpem Mi Stop for Tingim Nogud Saed blo Samting?

 Iu tingse iu wanem kaen man?

  • Man wea tingim gud saed

    “Mi traem best for hapi and no kros. Evriday mi laek for smile and hapi!”—Valerie.

  • Man wea tingim nogud saed

    “Taem wanfala gud samting hem happen, kwiktaem nomoa mi tingse datwan hem no tru or wanfala mistek.”—Rebecca.

  • Man wea luksavve lo samting

    “Sapos mi man wea tingim gud saed, bae mi evritaem feel nogud taem nogud samting happen and sapos mi man wea tingim nogud saed, bae mi nating hapi. Bat sapos mi garem wei for luksavve lo samting, datwan bae helpem mi for luksavve lo olketa samting wea really happen.”—Anna.

 Why nao hem important for savve?

Bible sei: “Man hemi hapi, laef hemi olsem fist.” (Provebs 15:15) Hem tru, pipol wea trae for tingim gud saed blo narawan and samting wea happen savve hapi. And maet olketa garem plande fren moa tu. Bat pipol no savve laek fren gud witim man wea feel sorre and tingim nogud saed evritaem.

Bat nomata sapos iu man wea evritaem tingim gud saed, samfala hard samting savve happen lo laef. Olsem example:

  • Plande taem iu herem olketa nogud nius abaotem war, terrorism, or crime.

  • Maet problem hem kamap lo famili blo iu.

  • Iu garem olketa wik point wea iu trae for winim.

  • Maet fren blo iu mekem iu feel nogud.

No ting nating lo olketa problem hia or barava wari tumas abaotem olketa, bat trae for balance. Sapos iu trae for luksavve lo samting wea happen, datwan bae helpem iu for no tingim tumas nogud samting and no wikdaon tumas.

Iu savve feisim olketa problem wea olsem big rain bikos iu luksavve sun bae gohed shaen moa

 Wanem iu savve duim

  • Garem stretfala tingting abaotem olketa mistek blo iu.

    Bible sei: “No eni stretfala man hemi stap long disfala wol, No eniwan hemi stret fogud an hemi no mekem sin.” (Eklesiastes 7:20) Wei wea iu garem olketa wik point and duim olketa mistek hem showimaot iu man nomoa and no minim iu iusles.

    Hao for garem stretfala tingting: Trae for changem wei blo iu bat remember hao iu no perfect. Wanfala young man wea nem blo hem Caleb sei: “Mi trae for no tingim tumas olketa mistek blo mi bikos mi savve datwan bae mekem mi feel wikdaon. Wat mi duim nao, mi trae for lane from olketa mistek blo mi mekem mi savve kamap moabeta.”

  • No comparem iuseleva witim narawan.

    Bible sei: “Iumi mas no praod, no trae for winim narawan, and no jealous long narawan.” (Galatia 5:26) Taem iu lukluk lo olketa piksa lo social media and iu lukim olketa fren blo iu hipap tugeta bat olketa no invaetem iu, datwan savve mekem iu feel nogud and kros. Iu savve feel nogud gogo iu tingse olketa fren blo iu no really laekem iu.

    Hao for garem stretfala tingting: Acceptim hao olketa fren blo iu no savve invaetem iu lo evri hapitaem. And olketa piksa lo social media showim nomoa samfala samting wea pipol duim lo laef. Wanfala teenage gele wea nem blo hem Alexis sei: “Pipol postim olketa piksa lo social media wea showim olketa hapi samting wea olketa duim and no olketa samting wea olketa duim evriday.”

  • Trae for mek peace, especially witim famili blo iu.

    Bible sei: “Traem best bilong iufala for stap gud witim olketa narawan.” (Rome 12:18) Plande taem iu no savve kontrolem wanem olketa narawan duim, bae iu savve kontrolem wanem iu duim. Iu savve chus for stap gud witim olketa narawan.

    Hao for garem stretfala tingting: Trae hard for no mekem olketa problem wea iu garem lo famili for kamap moa worse, bat mek peace witim olketa olsem iu savve duim witim olketa fren blo iu. Wanfala teenage gele wea nem blo hem Melinda sei: “No eniwan hem perfect, and iumi evriwan savve mekem narawan feel nogud samfala taem. Sapos iumi chus for mek peace or nomoa, datwan hem responsibility blo iumiseleva.”

  • Lane for tinghae lo olketa samting.

    Bible sei: “Showimaot iufala thankiu long God tu.” (Colossae 3:15) Wei for tinghae lo samting bae helpem iu for tingim olketa gud samting wea happen lo iu and no olketa samting wea iu no laekem.

    Hao for garem stretfala tingting: Luksavve lo olketa problem wea kasem iu, bat trae for tingim olketa gud samting wea happen tu. Wanfala young woman wea nem blo hem Rebecca sei: “Each day mi raetem lo notebuk wanfala gud samting wea happen. Mi laek for remindim miseleva dat nomata mi kasem olketa problem, mi evritaem garem olketa gud samting for ting abaotem.”

  • Ting raonem hu nao iu fren witim.

    Bible sei: “Sapos man hem fren witim pipol wea wei bilong olketa hem nogud, olketa bae spoelem gudfala wei bilong hem.” (1 Corinth 15:33) Sapos iu spendem taem witim pipol wea kros and no savve tingim gud saed blo narawan, bae nogud wei blo olketa affectim iu.

    Hao for garem stretfala tingting: Taem olketa fren kasem hard taem maet olketa feel wikdaon and sorre. Helpem olketa, bat no letem problem blo olketa mekem iu feel wikdaon. Wanfala young woman wea nem blo hem Michelle sei: “Iumi shud no associate nomoa witim pipol wea savve tingim nogud saed olowe.”

 Readim samfala nara information

Bible sei iumi stap lo taem wea “hem barava difren and bae evri samting hem hard tumas.” (2 Timothy 3:1) From staka problem gohed lo world, waswe, hem hard for iu garem gudfala tingting abaotem olketa samting? Readim disfala chapter “Why Nao Staka Nogud Samting Kasem Iumi?