Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Kɛzi Gyihova Alasevolɛ Bu Nwomazukoalɛ Ɛ?

Kɛzi Gyihova Alasevolɛ Bu Nwomazukoalɛ Ɛ?

 Kɛzi yɛbu nwomazukoalɛ la gyi ngyinlazo mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la azo. Dasevolɛ ko biala gyinla ye adwenle ne mɔɔ yeva Baebolo ne yetete ye la azo si kɛzi ɔbava ngyinlazo ɛhye mɔ yeayɛ gyima la anwo kpɔkɛ. a

 Nvasoɛ wɔ nwomazukoalɛ zo

 Nwomazukoalɛ boa awie maa ɔnyia “nrɛlɛbɛ nee adwenlenunwunlɛ,” na Baebolo ne kanvo subane ɛhye mɔ kile. (Mrɛlɛbulɛ 2:10, 11; 3:21, 22) Eza Gyisɛse hanle kɛ, ye ɛdoavolɛma ɛhilehile ninyɛne mɔɔ ɔhanle la. (Mateyu 28:19, 20) Ɛhye ati, yɛmaa yɛ ɛzonlenlɛ ne anu amra anwosesebɛ eza yɛboa bɛ yɛmaa bɛnyia nwomazukoalɛ mɔɔ fɛta mɔɔ ɛgengalɛ nee ɛhɛlɛlɛ yɛɛ adwelielilɛ b boka nwo la, eza bɛsukoa ɛzonlenlɛ gyɛne nee amaamuo bie mɔ anwo debie.​—1 Kɔlentema 9:20-22; 1 Timote 4:13.

 Arane mgbanyima noko ɛnwu kɛzi nwomazukoalɛ nwo hyia la na bɛta bɛdi mɛla kɛ, ɔwɔ kɛ kakula biala kɔ mɔlebɛbo sukulu yɛɛ sukunwiɔ. Yɛdi mɛla zɔhane mɔ azo ɔlua Baebolo nu edwɛkɛ ɛhye ati: “Bɛmaa awie biala ɛbɛlɛ ɔ nwo aze ɛmaa tumivolɛma ne,” anzɛɛ arane ne mɔ. (Wulomuma 13:1) Bieko, yɛmaa yɛ mra anwosesebɛ kɛ bɛbɔ mɔdenle wɔ sukulu, bɛmmakɔ sukulu ne ala. c Kɛ mɔɔ Nyamenle Edwɛkɛ ne ka la: “Debie biala mɔɔ bɛyɛ la, bɛvi ɛkɛla muala anu bɛyɛ kɛ asɛɛ bɛyɛ bɛamaa Gyihova, na tɛ menli ɔ.”​—Kɔlɔsaema 3:23.

 Nwomazukoalɛ maa yɛkola yɛnea yɛ mbusua. Baebolo ne ka kɛ, “saa awie ɛnnea ɔdaye ye menli, titili ye sua nu amra a, ɛnee yekpo diedi ne na ɔle ɛtanevolɛ ɔtɛla sonla mɔɔ ɛnlɛ diedi la.” (1 Timote 5:8) Nwomazukoalɛ bahola aboa yɛ amaa yɛanlea yɛ mbusua kɛ mɔɔ Nyamenle ɛha la. Kɛ mɔɔ World Book Encyclopedia ne ka la, nwomazukoalɛ bodane titili a le kɛ, “ɔmaa menli ayɛ maanlema kpalɛ. . . na bɛayɛ gyima bɛaboa maanle ne.” Sonla mɔɔ ze ɔ sa anloa gyima anzɛɛ yehɔ sukulu la bahola anlea ye abusua kpalɛ adɛla awie mɔɔ angɔ sukulu biala anzɛɛ ɔnlɛ ɔ sa anloa gyima la.​—Mrɛlɛbulɛ 22:29.

 Awovolɛ noko yɛ mɔɔ bɛbahola biala la bɛsiezie bɛ mra bɛmaa kenle bie, na nwomazukoalɛ bahola aboa kpalɛ wɔ ɛhye noko anu. (2 Kɔlentema 12:14) Yɛmaa awovolɛ anwosesebɛ kɛ, saa ezukoa nwo yɛ se anzɛɛ bɛ ɛkɛ ne amaamuo ɛmmaa adenle bɔbɔ a, bɛbɔ mɔdenle biala bɛva bɛ mra bɛhɔ sukulu. d Eza yɛfa kɛzi awovolɛ bahola aboa bɛ mra wɔ sukulu la anwo nzuzulɛ yɛmaa. e

 Ɔwɔ kɛ yɛnyia nwomazukoalɛ nwo adwenle kpalɛ

 Yɛsuzu nwomazukoalɛ nwo kpalɛ. Baebolo ne ka kɛ: “Sonla mɔɔ ye adwenle ɛtɛtinle la die debie biala di, na badwemafo nea ɛleka mɔɔ ɔlɛtu ɔ gyakɛ yeahɔ la.” (Mrɛlɛbulɛ 14:15) Yɛfa ngyinlazo ɛhye yɛyɛ gyima na yɛsuzu nwomazukoalɛ nwo adenle ngakyile mɔɔ wɔ ɛkɛ, biala bolɛ yɛɛ kɛzi ɔbaboa yɛ la anwo. Kɛ neazo la, bɛ sa anloa gyima ɛzukoalɛ ɛmmaa yɛnzɛkye mekɛ dɔɔnwo.

 Sunsum nu nwomazukoalɛ le nvasoɛ kpole tɛla sukulu ɛdeɛ ne. Nwomazukoalɛ mɔɔ gyi Baebolo ne azo la maa yɛnyia Nyamenle anwo adwenle mɔɔ bamaa yɛanyia dahuu ngoane la. (Dwɔn 17:3) Eza ɔkilehile yɛ ɔmaa yɛbɔ ɛbɛla kpalɛ​​—mɔɔ le “pɛlepɛlelilɛ nee tenleneyɛlɛ, boɛlilɛ, yɛɛ adenle kpalɛ” la. (Mrɛlɛbulɛ 2:9) Ɛnɛ a, anrɛɛ yɛbaha kɛ ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hɔle Yunivɛsiti, noko ɔhanle kɛ, ɔ muala le mgbane ɔlua “Awulae Kelaese Gyisɛse anwo nrɛlɛbɛ ne mɔɔ sonle bolɛ tɛla debie biala la ati.” (Felepaema 3:8; Gyima ne 22:3) Ɛnɛ, Gyihova Alasevolɛ dɔɔnwo ɛzukoa nwoma kpole, noko bɛnwu kɛ nvasoɛ kpole wɔ sunsum nu ngilehilelɛ mɔɔ bɛnyia la azo tɛla biala. f

Sunsum nu nwomazukoalɛ maa yɛbɔ ɛbɛla kpalɛ

 Nwoma Kpole Ɛzukoalɛ Kola Sɛkye Awie Subane Kpalɛ Nee Ye Sunsum Nu Gyinlabelɛ

 Baebolo nu ɛrɛlɛ bie ka kɛ: “Sonla mɔɔ anye gyi ɔ ti anwo la nwu munzule na ɔtwe ɔ nwo ɔfea.” (Mrɛlɛbulɛ 22:3) Gyihova Alasevolɛ ɛnwu ye kɛ, mɔɔ kɔ zo wɔ yunivɛsiti bie mɔ anu yɛɛ ɛleka ngakyile mɔɔ bɛsukoa nwoma kpole la kola sɛkye awie subane nee ye sunsum nu gyinlabelɛ. Ɔlua ɛhye ati, Alasevolɛ dɔɔnwo ɛzi kpɔkɛ kɛ bɛnrɛva bɛ nee bɛ mra bɛnrɛdo esiane ɛhye anu. Bɛte nganeɛ kɛ, bɛkilehile adwenle mɔɔ ɛndenrɛ le kɛ ɛhye mɔ wɔ yunivɛsiti ɛkɛ:

  •   Adalɛ edwɛkɛ: Ezukoa maa yɛ nye die na ɔbɔ yɛ nwo bane

     Bɛkile kɛ, nwoma kpole ɛzukoalɛ maa bɛnyia gyima mɔɔ bɛtua kakɛ kpole la, yemɔti menli dɔɔnwo kɔ yunivɛsiti amaa bɛanyia ezukoa dɔɔnwo. Bie mɔ dwenle kɛ ezukoa bamaa bɛ nye alie na bɛanyia banebɔlɛ, noko Baebolo ne maa yɛnwu kɛ adwenle ɛhye le mgbane. (Nolobɔvo ne 5:10) Mɔɔ hyia kpalɛ la, Baebolo ne eza kilehile kɛ, “ezukoa nwo anyebolo le ɛtane kɔsɔɔti ndinli,” na fane dɔɔnwo ne ala, ɔmaa bɛminli bɛfi diedi ne anwo. (1 Timote 6:​10) Gyihova Alasevolɛ bɔ mɔdenle biala kɛ bɛnrɛmaa ‘anwonyia ɛnrɛbɛlɛbɛla bɛ.’​—Mateyu 13:22.

  •   Adalɛ edwɛkɛ: Ɔwɔ kɛ awie kpondɛ duma mɔɔ nwomazukoalɛ kpole bahola amaa yeanyia la

     Kɛ neazo la, Nika Gilauri, maanle kpanyinli bie mɔɔ wɔ Georgia la hanle adwenle mɔɔ ye maanle ne anu amra dɔɔnwo lɛ la anwo edwɛkɛ kɛ: “Ɔwɔ kɛ awie biala mɔɔ ɔse ɔvi Georgia la nyia yunivɛsiti amodinli kɛlata . . . . [Alimoa ne,] ngakula mɔɔ angɔ yunivɛsiti la guale bɛ mbusuafoɔ anyunlu aze.” g Mɔɔ nee ɛhye le ngakyile la, Baebolo ne bɔ yɛ kɔkɔ wɔ duma mɔɔ yɛbalie ye wɔ ewiade ɛhye anu la anwo. Gyisɛse bizale ye mekɛ zo ɛzonlenlɛ nu mgbanyima mɔɔ ɛnee kulo duma ɛlielɛ la kɛ: ‘Kɛ ɔkɛyɛ na bɛalie bɛali wɔ mekɛ mɔɔ bɛlɛdie menli nyunlu anyunlunyia la ɛ?’ (Dwɔn 5:​44) Mɔɔ kɔ zo wɔ yunivɛsiti ɛkɛ la kola maa awie yɛ anwomemaazo, na ɛhye a Nyamenle kyi la.​—Mrɛlɛbulɛ 6:16, 17; 1 Pita 5:5.

  •   Adalɛ edwɛkɛ: Ɔwɔ kɛ awie biala yɛ mɔɔ ɔdaye ɔkulo la

     Gyihova Alasevolɛ die kpalɛ nee ɛtane nwo ngyinlazo mɔɔ Nyamenle fa maa la to nu. (Ayezaya 5:20) Noko, edwɛkɛ bie mɔɔ bɛhɛlɛ ye wɔ Journal of Alcohol and Drug Education anu la hanle kɛ, atipɛnema ngyegyelɛ mɔɔ kɔ zo wɔ yunivɛsiti ne mɔ anu la maa sukoavoma dɔɔnwo “si kpɔkɛ mɔɔ bɛze kɛ ɔnle kpalɛ la.” h Ɛhye nee Baebolo ngyinlazo mɔɔ se: “Agɔnwolɛ ɛtane sɛkye ɛbɛla kpalɛ” la yia. (1 Kɔlentema 15:33) Nyɛleɛ mɔɔ Nyamenle kyi le kɛ nzabolɛ, nyiletane ɛnlonlɛ yɛɛ nla nwo ɛbɛlatane ɛbu zo wɔ yunivɛsiti ɛkɛ yɛɛ bɛsi nwolɛ adua.​—1 Kɔlentema 6:9, 10; 2 Kɔlentema 7:1.

  •   Adalɛ edwɛkɛ: Nwomazukoalɛ kpole le adenle titili mɔɔ bɛbalua zo bɛayɛ ewiade ne boɛ a

     Yɛnwu ye kɛ, bie mɔ sukoa nwoma kpole, tɛ kɛ bɛkpondɛ ezukoa, duma anzɛɛ anyelielɛ la ati ɔ, emomu, bɛkulo kɛ bɛyɛ ewiade ne boɛ la ati ɔ. Ɛhye ɛnle adwenle ɛtane, noko Gyihova Alasevolɛ yɛ mɔɔ nee ɛhye le ngakyile la. Le kɛ Gyisɛse la, yɛze kɛ, Nyamenle Belemgbunlililɛ ne ala a bahola ayɛ ewiade ne boɛ a. (Mateyu 6:​9, 10) Noko yɛndɛnla ɛkɛ ne ala yɛngendɛ kɛ Nyamenle Belemgbunlililɛ ne barali alesama ngyegyelɛ nwo gyima. Emomu, yɛka “Belemgbunlililɛ ne anwo edwɛkpa” ne wɔ ewiade ɛleka biala kɛ mɔɔ Gyisɛse yɛle la, na yɛboa menli apenle dɔɔnwo ɛvolɛ biala yɛmaa bɛkakyi bɛ ɛbɛlabɔlɛ. i​—Mateyu 24:14.

a Alasevolɛ ngakula mɔɔ bɛde bɛ awovolɛ anwo la die kpɔkɛ mɔɔ bɛ awovolɛ bɛazi wɔ bɛ nwomazukoalɛ nwo la to nu, saa ɛhye ɛntia Nyamenle mɛla a.​—Kɔlɔsaema 3:20.

b Ɔlua ɛhye ati, yɛyɛ ninyɛne mɔɔ bɛfa bɛsukoa ɛgengalɛ nee ɛhɛlɛlɛ la dodo mɔɔ bo mgbe 11, kɛ neazo la, yɛyɛ Sukoa Ɛgengalɛ Nee Ɛhɛlɛlɛ buluku ne. Yɛɛ yɛkile menli ɛgengalɛ nee ɛhɛlɛlɛ wɔ ewiade ɛleka dɔɔnwo wɔ aneɛ 120 anu. Ɔvi 2003 badwu 2017, yɛhilele menli kɛyɛ 70,000 ɛgengalɛ nee ɛhɛlɛlɛ.

c Nea edwɛkɛ “Should I Quit School?”

d Kɛ neazo, yɛmaa awovolɛ anwosesebɛ kɛ, bɛdo bɛ mra mrenyia nee mraalɛ sukulu. Nea edwɛkɛ “Should My Child Go to School?” mɔɔ wɔ March 15, 2003, The Watchtower ne anu la.

e Nea edwɛkɛ “How to Help Your Child Improve His Grades.”

f Nea “Viewpoints on the Origin of Life” foa ne mɔɔ wɔ jw.org azo la.

g Practical Economics: Economic Transformation and Government Reform in Georgia 2004​—2012, mukelɛ 170.

h Volume 61, No. 1, April 2017, mukelɛ 72.

i Nea “Baebolo Ne Kakyi Sonla” foa ne mɔɔ wɔ jw.org azo la, na ɛbanwu anwubielɛ ngakyile mɔɔ kile kɛ Nyamenle Edwɛkɛ ne nee Belemgbunlililɛ edwɛkpa ne kola kakyi menli ɛbɛlabɔlɛ la.