Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

TALL-Y B TẼEBÃ BUUDU

A tõoga toog n tãag a kũum

A tõoga toog n tãag a kũum

B wa n togsa a Eli koɛɛga, n yeel-a tɩ rĩm a Akaab kiime. Mams-y y yamẽ no-rɛɛsã sẽn kʋʋlã sẽn zĩ n teeg a lemde, n get kuii. A tagsda bũmb nins fãa rĩm-wẽngã sẽn maan yẽ la neb a taaba, la koees nins me yẽ sẽn taas-a wã. Yɩɩ tɩlɛ t’a Eli tõog toogo. A Akaab ne a pag a Zezabɛll nams-a lame, n kẽes-a rabeem la b bao meng n na n kʋ-a. A Zezabɛll sẽn wa n kõ noor tɩ b kʋ a Zeova no-rɛɛsdbã, rĩmã pa maan bũmb n na n gɩdg-a ye. B yiibã fãa naaga taab n maan sɩlem n kʋ a Nabot sẽn da yaa nin-tɩrgã, ne a kom-dibli wã, yão-beed yĩng bala. Rẽ kɩtame t’a Eli tɩ taas-b a Zeova bʋ-kaoor koɛɛgã, n wilg tɩ b na n kʋ a Akaab ne a kambã fãa. Wẽnnaam sẽn yeelã pidsame. A Akaab kii wa a Zeova sẽn da togsã.​—1 Rĩm-dãmbã 18:4; 21:1-26; 22:37, 38; 2 Rĩm-dãmbã 9:26.

La baasgo, a Eli miime t’a segd n kell n tõoga toogo. A Zezabɛll ket n vɩɩme, n pirsd a zakã neb la soolmã neb tɩ b maand sẽn yaa wẽnga. A Eli na n le maoo ne zu-loees wʋsgo. Rẽ me, a tog n sõnga a Eliize sẽn yaa a tũud-n-taag n na n wa ledg yẽ wã, t’a bãng bũmb wʋsgo. D gom bũmb a tãab a Eli sẽn maan n yaool n looge. D na n yãame t’a tẽebã sõng-a lame t’a tõog toogo. Tõe tɩ rẽ sõng-d tɩ d paas d tẽebã pãnga, d sẽn vɩ toog wakatã yĩnga.

B kao a Akazia bʋʋdo

A Akaab ne a Zezabɛll biig a Akazia n lebg Israyɛll rĩm masã. A pa rɩk yam bũmb ning sẽn paam a roagdbã pʋgẽ ye. A pʋd n maana wa bãmba. (1 Rĩm-dãmbã 22:53) Yẽ me pʋʋsa a Baal. Bõn-naandg a Baal pʋʋsgã kɩtame tɩ nebã maan sẽn yaa wẽnga. Wala makre, b maana yoob wẽnd-doogẽ wã, la b rɩk b kamb meng n maan maando. Rẽ yĩnga bũmb ra beeme n tõe n kɩt t’a Akazia toeeme, la a sõng nin-buiidã tɩ b zãag b mens ne a Baal tũudmã sẽn paoogd a Zeova wã bɩ?

Yel-beed n tiig n paam a Akazia sẽn yaa wuk-m-meng soabã. A yii a roogã yĩngr n lʋɩ n pogl sõma. Baa ne a sẽn da na n ki wã, a kell n pa bao a Zeova sõngr ye. A tʋma neb Ekrõ sẽn be Filisti wã, tɩ b tɩ sok wẽnnaam a Baal-Zebuub n ges yẽ yĩnsã sã n na n sãoogame. Filisti yaool n da yaa Israyɛll nebã bɛɛba. A Zeova ra yaa n yɛɛ ne-ba. A tʋma malɛk a Eli nengẽ, n yeel-a t’a tɩ yek neb nins rĩmã sẽn tʋma. No-rɛɛsã sɩd yek-b lame n togs-b koe-beedo, n kɩt tɩ b lebg n kuili. A Akazia beegrã yaa beeg-kãsenga. Bala a maana wa Israyɛll nebã pa tar Wẽnnaam ye. Rẽ n so t’a Zeova yeel t’a na n kiime.​—2 Rĩm-dãmbã 1:2-4.

A Akazia pa tek yam ye. A pʋd a sokame: “Rao ning sẽn seg-a yãmb n gom woto wã yaa wãn-wãna?” Neb nins a sẽn da tʋmã bilga no-rɛɛsã sẽn da yer fut ninsã, la zĩig pʋgẽ, a Akazia yeelame: “Yõwã ka ned a to n zʋʋg . . . a Eli ye!” (2 Rĩm-dãmbã 1:7, 8) Ned sã n da bilg fut nins a Eli sẽn yerã bala, b bãngd-a la faag-faaga, bala a ra pa gĩd a vɩɩmã ye. Yaa Wẽnnaam raabã maaneg n da pak-a n yɩɩda. La b ra pa tõe n yeel t’a Akazia ne a roagdbã yaa woto ye. Bala b ra yaa yão-be-neb sẽn nong arzɛka. A Eli makrã tẽegda tõnd tɩ d tũ a Zeezi saglgã, n tall nif sẽn yaa sõma, n lʋɩɩs sẽn tar yõod n yɩɩdã taoore.​—Matye 6:22-24.

A Akazia baoome n na n dok a sũuri. A tʋma soda-naab ne a sodaas 50 n yeel tɩ b tɩ yõk a Eli. Sodaasã tɩ yãa a Eli sẽn “zĩ tãng zugu.” * Soda-naabã yeel-a lame tɩ rĩmã yeelame t’a “sig n wa.” Tõe tɩ yaa sẽn na yɩl t’a sig tɩ b kʋ-a. Tags-y n ges-y! Baa sodaasã sẽn da mi t’a Eli yaa ‘Wẽnnaam daoã,’ b tagsame tɩ b tara sor n na n paoog-a, bɩ n modg-a t’a maan bũmbu. B ra belgda b mense! A Eli yeela soda-naabã yaa: “Mam sã n sɩd yaa Wẽnnaam daoa, bɩ bugum yi yĩngr n sig n dɩ foom ne f tãb-biis pis-nu wã!” Wẽnnaam sɩd kɩtame tɩ “bugum yii yĩngr n sig n dɩ bãmb fãa.” (2 Rĩm-dãmbã 1:9, 10) Yel-beedã sẽn paam sodaasã wilgda vẽeneg tɩ neb sã n paoog a Zeova nin-buiidã bɩ n nams-ba, a Zeova pa na n bas-b ye.​—1 Kibayã 16:21, 22.

A Akazia le tʋma soda-naab a to ne sodaas 50. Soda-naab kãng sẽn maanã wẽnem yɩɩga pipi soabã. Tõeeme t’a yãa rap 51 wã tom-pɛglmã sẽn dʋr tãngã sɛɛgã. La a pa rɩk yam bũmb ning sẽn paam-bã pʋgẽ ye. Sẽn paas me, a pa lebg n dɩk pipi soabã goamã n yeel a Eli t’a sig bal ye. A yeel-a lame t’a “sig tao-tao n wa!” Ad sɩd yaa yalemdo! Yẽ ne a nebã kii wa pipi rãmbã. Rĩmã yalemdã n yɩɩda. Yel-beedã sẽn paam rapã pa maan-a baa fʋɩ, bala a le tʋma soda-naab a to ne sodaase. Zu-noogã, soda-naab kãng talla yam. A sika a meng n kolg a Eli n yõk a sɛɛga, yẽ ne a sodaasã yĩnga. A Eli sẽn yaa Wẽnnaam raoã yĩnga, sãmbg kae t’a tara nimbãan-zoeer wa a Zeova. A saka soda-naabã kosgã. A Zeova malɛkã yeela a Eli t’a tũ sodaasã n looge. A Eli sɩd tũ-b lame, n tɩ togs rĩm-wẽngã a Zeova goamã. A Akazia kii wa Wẽnnaam sẽn yeelã. A naamã kaoosa yʋʋm a yiib bala.​—2 Rĩm-dãmbã 1:11-17.

A Eli talla nimbãan-zoeer wa a Zeova, n sak soda-naabã kosgã

Bõe la a Eli maan n tõog toogo, baa neb wʋsg sẽn da yaa tõatbã? Sok-kãngã leoorã na n sõnga tõndo. Rẽ yĩnga yãmb zoe n sagla ned y sẽn nonge, t’a pa sak n toeem bɩ? Rẽ pa sãam y sũur sɩda? Bõe n tõe n sõng-y tɩ y tõog toogo? Sodaasã sẽn tɩ yã a Eli t’a ‘zĩ tãng zugã’ zãmsda tõnd bũmb sẽn tar yõodo. D pa tõe n bãng sẽn yaa bũmb ning takɩ yĩng la a Eli sẽn da be tãngã zugã ye. La sẽn mik t’a ra nong n pʋʋsda Wẽnnaamã, tõe t’a gesame t’a sã n kẽng n be n na n tɩ pʋʋse, bũmb pa na n tiis-a ye. (Zak 5:16-18) Tõnd me tõe n mi n yãka wakat takɩ, n kẽng zĩig bũmb sẽn pa na n tiis-du, n pʋʋs tõnd Wẽnnaam sẽn yaa a Zeova wã, la d togs-a bũmb nins fãa sẽn pak tõndã. Rẽ d na n paama pãng n tõog toogo, baa neb nins d sẽn be ne wã sã n wa tar manesem sẽn na n wã b mensã.

A Eli fuugã

Masã, a Eli na n dɩka a tʋʋmdã n bobl ned a to. D ges a sẽn maan to-to. Yẽ ne a Eliize yii Gilgall n na n dɩk sore, la a yeela a Eliize t’a pa, tɩ yẽ a ye kẽng Betɛll sẽn zems kilo 11 wã. La a Eliize yeelame: ‘Mam wẽenda ne a Zeova sẽn vɩ wã, la ne yãmb sẽn vɩ wã, tɩ mam kõn pa ka n bas yãmb ye!’ B yiibã fãa sẽn ta Betɛlle, a Eli yeela a Eliize t’a pa, tɩ yẽ tog n kẽnga Zeriko sẽn zems kilo 22 wã. A Eliize le leoka wa pĩndã bala. B sẽn ta Zeriko, a Eli le yeel-a lame t’a pa be tɩ yẽ na n kẽnga Zʋrdẽ kʋɩlgã sẽnese. Zemsa kilo a 8. La a Eliize le zãgsame t’a kõn bas a Eli ye.​—2 Rĩm-dãmbã 2:1-6.

A Eliize wilgame t’a nonga a Eli ne nonglem hakɩɩka. Nonglem kãng buud la a Rut sẽn tall ne a Naomi wã. Ned sã n nong a to woto, a loeta a meng ne a soabã, n pa rat n bas-a ye. (Rut 1:15, 16) Rũndã-rũndã, neb nins fãa sẽn tũud Wẽnnaamã tog n talla nonglem kãng buud n yɩɩd pĩnda. Tõnd me rɩkda a Eliize togs-n-taar zĩ-kãng wɛɛngẽ bɩ?

A Eli sẽn yã t’a tũud-n-taag a Eliize nong-a-la ne nonglem hakɩɩkã, sãmbg kae tɩ yɩ-a-la noogo. Rẽ kɩtame t’a paam n na n yã a Eli yaoolem yel-solemdã Zʋrdẽ kʋɩlgẽ wã. Kʋɩlgã zulmame, tɩ koomã me zoet wʋsgo. A Eli rɩka a fuugã n wẽ kʋɩlgã t’a welg zĩis a yi. “No-rɛɛsdb pis-nu” me n yã yel-solemdã. Yaa rap sẽn da naag neb nins sẽn paamd zãmsgo, n na n wa lʋɩ taoor n sõng tẽngã neba, tũudum hakɩɩkã pʋgã. (2 Rĩm-dãmbã 2:7, 8) Tõe tɩ yaa a Eli n da lʋɩt taoor n zãmsd-ba. Wakat n da zĩnd t’a Eli tagsdẽ tɩ yaa yẽ a ye bal n da ket tẽngã pʋgẽ n tũud a Zeova. La rẽ tɛka, a Zeova ninga a Eli bark a sẽn tõog toogã, t’a paam n yã neb wʋsg sẽn tũud yẽ.​—1 Rĩm-dãmbã 19:10.

B sẽn pasg Zʋrdẽ kʋɩlgã, a Eli yeela a Eliize yaa: “Kos maam bũmb ning fo sẽn dat tɩ m maan n kõ-fo.” A Eli ra miime t’a loogrã wakat taame. A ra pa maand sũ-kiiri, a zoa a Eliize sẽn yaa bi-bɩɩgã sẽn na n paam zu-nood ninsã ye. A pʋd n data ne a sũur fãa n sõng-a wa a sẽn tõe tɛka. A Eliize kos-a-la bũmb a ye bala. A yeelame: “Mam kotame tɩ y kõ maam sɩɩg ning yãmb sẽn tarã naoor a yiibu.” (2 Rĩm-dãmbã 2:9) A ra pa rat n yeel tɩ yaa vʋʋsem sõngã a Eli sẽn tarã naoor a yiib la a rat ye. A ra kota rogem-pʋɩɩre, wa pipi bi-ribl sẽn tog n paam to-to wã. Tõogã ra wilgame tɩ zak pʋgẽ, pipi bi-riblã ra tog n paama rogem-pʋɩɩrã n yɩɩd kamb a taabã, bala yẽ n na n lebg zakã soaba. (Tõodo 21:17) A Eliize sẽn na n ledg a Eli wã yĩnga, a ra miime tɩ yaa tɩlɛ t’a paam a Eli raoodã buudu, sẽn na yɩl n tõog a tʋʋmdã.

A Eli ne a Eliize zoodã sõnga b yiibã fãa tɩ b tõog toog zu-loees sasa

A Eli talla sik-m-menga, n bas t’a Zeova leok a Eliize kosgã. A Zeova sã n bas t’a Eliize yã a Eli loogrã, na n wilgame t’a Zeova saka a kosgã. Pa yã n kaoose, a Eliize ne a Eli sẽn da “tũud taab n kẽnd la b sõsda,” yel-solemd n maane.​—2 Rĩm-dãmbã 2:10, 11.

Vẽenem n yi saasẽ n kolgdẽ. Zĩig pʋgẽ wã sɩlmand n yik n fugd tɩ maand bʋʋr wʋsgo. B yãa saar sẽn yãgd wa bugum, n tees bãmb n watẽ, tɩ yɩ tɩlɛ tɩ rap a yiibã tar n leb poorẽ, n lak n bas taaba. A Eli bãngame tɩ wakat taame t’a tog n looge. Rẽ yĩnga a kẽe saarã pʋgẽ bɩ? Kibarã pʋgẽ, b pa yeel ye. Sẽn yaa a soab fãa, b zẽk-a lame n kuil yĩngr-yĩngri, tɩ sɩlmandã tall-a n looge.

A Eliize sẽn yã yel-solemd a woto wã, a bãngame t’a Zeova na n kõ-a-la a Eli raoodã buud “naoor a yiibu.” La a sũurã sẽn sãamã yĩnga, pa rẽ n da be a yamẽ ye. A ra pa mi b sẽn tall a zoa wã n kẽng zĩig ning ye. La a ra pa tẽed t’a na n le yã-a lame ye. A zẽka a koɛɛgã n yeele: “M ba, m ba! Israyɛll saar-dãmb ne b wiidi!” A ra geta a karen-saambã a sẽn nongã sẽn loogdã, t’a pãrs a futã sũ-sãangã yĩnga.​—2 Rĩm-dãmbã 2:12.

A Zeova talla a Eli n kẽng zĩig a to t’a na n tʋm tʋʋmd a to

B sẽn zẽk a Eli n loogd saasẽ wã, rẽ yĩnga a wʋma a zoa wã sẽn zẽk a koɛɛgã n kelmã bɩ? Rẽ yĩnga a raaga nintãm bɩ? Sẽn yaa a soab fãa, a ra miime t’a sẽn da tar zoa a woto wã sõng-a lame t’a tõog toog zu-loees sasa. Yɩta sõma tɩ d rɩk a Eli makrã, n yõg zood ne neb sẽn nong Wẽnnaam la sẽn dat n maan a raabã.

A Eli yaoolem tʋʋmdã

B talla a Eli n kẽng yɛ? Tũudum kẽer pʋgẽ, b yetame tɩ b tall-a lame n kẽng saasẽ, Wẽnnaam nengẽ. La pa sɩd ye. Bala yʋʋm kobs loogr poore, a Zeezi Kirist yeelame tɩ nand tɩ yẽ wa tẽng zugu, ned nan pa rʋ saasẽ ye. (Zã 3:13) La Biiblã sẽn yeel tɩ “sɩlmand n wa n dɩk a Eli n loog saasẽ” wã rat n yeelame tɩ bõe? (2 Rĩm-dãmbã 2:11) Biiblã pʋgẽ, b sã n gomd saasẽ yelle, tõe n makda zĩig ning a Zeova sẽn be wã. Leb n tõe n makda sa-gãongã, zĩig ning sawatã sẽn beẽ wã, tɩ liuuli wã me yɩgd be wã. (Yɩɩn-sõamyã 147:8) Yaa beenẽ la a Eli sẽn kẽngã. La bõe n maan rẽ poore?

A Zeova talla a no-rɛɛsã a sẽn nongã n kẽng Zida sẽn yaa tẽn-yakã, t’a na n tʋm tʋʋmd a to. Biiblã wilgdame t’a kell n paa be n tʋme. Tõe tɩ yɩɩda yʋʋm a yopoe. Rẽ tɩ yaa rĩm-wẽng a Zoram n dɩt naam Zida soolmã pʋgẽ. A kẽe kãadem ne a Akaab la a Zezabɛll bi-pugla. Dẽnd b wẽn-kɩɩsgã ra ket n tara pãnga. A Zeova yeela a Eli t’a gʋls lɛtre, n gom yel-beed ning sẽn na n paam rĩmã. Wa a Zeova sẽn yeelã, a Zoram kii kũ-toaaga. Yellã meng yaa Biiblã sẽn yeelã: “Yẽnda kiime tɩ ned ba a ye ka yãb-a ye.”​—2 Kibayã 21:12-20.

Welgr n be rĩm-wẽng a Zoram ne a Eli sʋka. D pa mi a Eli kũumã sẽn yɩ to-to, la wakat ning ye. La d miime t’a kũumã pa yɩ wa a Zoram sẽn ki tɩ ned baa a ye pa yãbã ye. A Eliize yaool n yãba a zoa wã. Yaa vẽeneg tɩ no-rɛɛsdb a taabã me yãb-a lame. Sẽn ta yʋʋm 1 000 loogr poore, a Zeova ra ket n tẽegd a Eli yelle, bala a kɩtame t’a no-rɛɛsã a sẽn da nongã puk vẽnegr pʋgẽ. (Matye 17:1-9) Yãmb rat n dɩka a Eli togs-n-taar n bɩɩs y tẽebã, sẽn na yɩl n tõog toog zu-loeesã pʋgẽ bɩ? Sã n yaa rẽ, bɩ y yõg zood ne neb nins sẽn nong Wẽnnaamã, lʋɩɩs-y-yã a raabã taoore, la y pʋʋsd-a wakat fãa la ne y sũur fãa. Bɩ yãmb me yɩ wa a Eli, t’a Zeova nong yãmba, la a tẽr y yelle.

^ sull 9 Bãngdb kẽer yeelame tɩ yaa Karmell tãngã yell la b gomda, bala yaa tãng-kãng zug la Wẽnnaam ra kɩt t’a Eli kʋ Baal no-rɛɛsdbã yʋʋm a wãn sẽn looge. La Biiblã pa togs sẽn yaa tãng ningã ye.