Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Ne Gichiwore Giwegi Maonge Achune e Piny Philippines

Ne Gichiwore Giwegi Maonge Achune e Piny Philippines

CHIEGNI higini apar mosekalo, Gregorio gi jaode Marilou, ne gin johigini 30 gi wiye e taon mar Manila. Ne gin jopainia ma bende tiyo tij andika. Ne ok yot timo tij painia kod tij andika kanyachiel. Kata kamano, ne ginyagore maber. Bang’e Marilou nomedne ngas e tich ma okete jatend bengi kama notiye. Owacho niya: “Nikech ne watiyo tije makelo pesa mang’eny, mano nomiyo wadak e ngima maber.” Weche mag yuto ne dhinegi maber ma nomiyo giyiero gero ot kaka chunygi dwaro, e gweng’ moro majaber kilomita 19 yo ugwe kiwuok Manila. Ne gimanyo jogedo ma giwinjore chulo pes gero odno dwe ka dwe kuom higini apar.

“NE CHALNA KA GIMA AMAYO JEHOVA GIMORO”

Marilou wacho kama: “Tija mar andika ne kawo sechena mathoth kod teko mang’eny ma nochopo kama koro aonge gi kinda ne weche mag lamo. Ne chalna ka gima amayo Jehova gimoro.” Olero niya: “Ne ok anyal tiyone Jehova gi thuolo moromo kaka nasingone.” Gregorio gi Marilou nofwenyo ni kit ngimano ne ok morgi, omiyo ne gibet piny mondo giwuo kuom kaka ne gitiyo gi ngimagi. Gregorio wacho niya: “Ne wadwaro timo lokruok, to ok ne wang’eyo ni wachak gi kanye. Nikech ne waonge gi nyithindo, ne wawuoyo kuom kaka ne wanyalo tiyo  ne Jehova e okang’ momedore. Ne walamo mondo Jehova okonywa.”

E kindeno, ne gijawinjo twege mang’eny ma wuoyo kuom dhi lendo kuonde ma jolendo mag Pinyruoth dwarore ahinya. Gregorio wacho niya: “Ne wawinjo e chunywa ni Jehova ne dwoko lamo magwa kokalo kuom twegego.” Ne gikwayo Jehova e lamo okonygi gimed bedo gi yie motegno mondo gibed gi chir mar ng’ado paro e yo makare. Gimaduong’ ma ne chandogi ne en odgi ma ne gisechako gero. Noyudo gisechulo pes gedo mar higini adek. Ne gidhi timo nang’o? Marilou wacho kama: “Kane wang’ado ni wachungo gedo, to mano ne nyiso ni wadhi lalo pesa mathoth ma ne wasetiyogo e gedo. Kata kamano, ne nyaka wayier kabe wabiro keto dwaro mar Jehova obed mokwongo koso gombowa wawegi.” Nikech ne giparo weche ma jaote Paulo nowacho ni ‘nokwano gik moko duto ka gik manono,’ ne gichungo wach gedono chuth, ma giweyo tijegi mag andika, kendo giuso gikgi moko kae to gidar gidhi e gweng’ moro mayudore e chula mar Palawan, ma en kilomita 480 yo milambo kiwuok Manila.​—⁠Fili. 3:8.

NE GIPUONJORE BEDO JOMA GIK MA GIN-GO ROMOGI

Kane pok gidar, Gregorio gi Marilou notemo ikore ne dak e ngima mayot, kata kamano ne ok ging’eyo ni ngimagi manyienno ne dhi chalo nade nyaka chop kama ne gidar ma gidhi chula mar Palawan. Marilou wacho niya: “Ngima ma kuno nobwogowa. Ne onge sitima kod gik mamoko manyalo miyo ngima obedie maber berie. Kar tedo gi gas, koro ne wabaro yien mwatedogo e kendo. Chunya pod ne gombo ahinya ngima mar taon; nyiepo e supamaket, chiemo e otende madongo gi mamoko ma kamago.” Kata kamano, wigi ne ok owil gi gima noterogi kuno, omiyo bang’ kinde ne gichako ng’iyo gi ngimano. Marilou wacho kama: “Sani, ahero ng’iyo chwech moriwo nyaka sulwe marieny gotieno. To gima mora moloyo en neno kaka ji mor gi weche ma walandonegi. Lendo ne ji alworani osemiyo wapuonjore bedo jogo ma gik ma gin-go romogi.”​—⁠Fili. 4:​12.

“Onge gima inyalo pim gi mor ma ng’ato bedogo sama oneno ka welo biro e kanyakla. Waneno ni watiyo gi ngimawa e yo maberie moloyo.”​—⁠Gregorio gi Marilou

Gregorio wacho kama: “Kane wabiro kae, ne nitie mana Joneno ang’wen kende. Ne gimor ahinya kane achako golo twege mag ji duto juma ka juma, kendo goyo gita sama ji wer.” Bang’ higa achiel, Gregorio gi Marilou noneno kaka grubno notimo dongruok mobedo kanyakla ma nigi jolendo 24. Gregorio wacho niya: “Hera ma jokanyaklani oherowago en gima mulo chunywa ahinya.” Bang’ lendo kuno kuom higini auchiel, giwacho kama: “Onge gima inyalo pim gi mor ma ng’ato bedogo sama oneno ka welo biro e kanyakla. Waneno ni watiyo gi ngimawa e yo maberie moloyo.”

 “ASEBILO MA ANENO NI JEHOVA BER! ”

E piny Philippines, chiegni owete gi nyimine 3,000 osedar modhi lendo e gwenge ma jolendo mag Pinyruoth dwarore ahinya. 500 kuomgi gin nyimine mapok odonjo e kend. Ne ane ranyisi mar Karen.

Karen

Karen, masani en jahigini 20 gi wiye nopon e taon miluongo ni Baggao, Cagayan. Kane pod en rawera, kinde mang’eny nojaparo kaka nonyalo tiyo ne Jehova e okang’ momedore. Owacho niya: “Ng’eyo ni ndalo modong’ nok kendo ni ji duto onego owinj wach Pinyruoth, nomiyo abedo gi gombo mar lendo kama jolendo ne dwarore ahinya.” Kata obedo ni joodgi moko nojiwe mondo oluw somo mamalo kar dhi lendo e gwenge ma ngima pod ni piny, Karen nokwayo Jehova mondo okonye. Bende nowuoyo gi owete gi nyimine ma lendo kuonde ma kamago mondo okonye gi paro. Kane ochopo jahigini 18, nodar modhi lendo e gweng’ moro ma en kilomita 64 kiwuok dalagi.

Kanyakla ma Karen nodhiyeno ema bende ne lendo e alwora motimo gode mayudore alwora mar Pacific Coast. Karen wacho niya: “Mondo ne wachop e kanyakla manyienno ka wawuok Baggao, ne wawuotho ndalo adek ka watwenyo gode kendo ng’ado aoche nyadi 30.” Omedo wacho niya: “Mondo omi ne achop kama jopuonjre moko mag Muma odakie, ne chuna wuotho kuom seche auchiel, bang’e anindo e od japuonjre moro, kae to kinyne awuotho kuom seche auchiel kendo ka adok ot.” Be mano nokelo nyak moro amora? Karen medo wacho kama gi ilo: “Seche moko tiendena ne jaramaga, kata kamano, asetayo jopuonjre mang’eny madirom 18. ‘Asebilo ma aneno ni Jehova ber’! ”​—⁠Zab. 34:⁠8, Luo New Testament, 2003.

“NAPUONJORA KETO GENONA KUOM JEHOVA”

Sukhi

Ang’o ma nojiwo Sukhi, nyaminwa ma jahigini 40 gi wiye modak Amerka kendo mapok odonjo e kend, mondo odhi olend Philippines? E higa mar 2011 ne odhi e chokruok moro mar ndalo ariyo. E chokruogno, jagol-twak nowuoyo gi owadwa moro gi jaode kopenjogi penjo moko. Owadwano gi jaode nowacho kaka ne giuso thoth gik ma ne gin-go mondo gidhi gikony e tij lendo e piny Mexico. Sukhi wacho niya: “Gima owadwa gi nyaminwano nowacho nomiyo achako paro matut gik mamoko ma ne anyalo timo e ngimana.” Kane Sukhi, ma en ng’ama ne onyuol e India, owinjo ni ne dwarore olendne joma ne wacho dho-Punjabi modak Philippines, nong’ado mar dhi lendo kuno. Be ne oromo gi pek moko?

Sukhi wacho kama: “Yiero ni gik mage ma abiro kano to mage ma abiro uso ne en tich matek moloyo kaka ne aparo. Kendo bang’ dak maber kuom higini 13 e oda awuon, ne adar adhi dak gi jonyuolna gi nyithindwa mondi. Timo kamano ok ne yot, to mak mana ni mano ne okonya ng’eyo kaka ne  anyalo dak e ngima mayot.” Noromo gi pek mage bang’ dhi Philippines? Owacho niya: “Naluoro gik mamol kaka kute kod mamako, kendo ne agombo ahinya neno joodwa koda osiepena. Napuonjora keto genona kuom Jehova moloyo kaka nasebedo ka atimo chon! ” Be mano nokonye? Sukhi wacho kama kobwonjo: “Jehova nyisowa ni, ‘Temauru mondo une ane kabe ok abi gwedhou.’ Sani ajaneno adiera mag wechego sama wuon ot openja niya, ‘Ibiro duogo karang’o? An gi penjo mang’eny mapod adwaro penji.’ En gima mora ahinya konyo joma dwaro puonjore mathoth e wi Jehova! ” (Mal. 3:​10) Sukhi medo wacho kama: “Gima ne tekna ahinya ne en dar. To kane atimo kamano, naneno kaka Jehova nokonya e yo miwuoro.”

“NALOYO LUORO MA NE AN-GO”

Sime, en owadwa mosedonjo e kend kendo ma hike hawo 40. Bang’ yudo tich moro ma nigi chudo mamalo, nodar Philippines modhi tich e achiel kuom pinje man Asia. Kane en kuno, jip ma noyudo kowuok kuom jarit-alwora kaachiel gi twak ma owadwa moro ma en jakanyo mar Bura Maduong’ nogolo, nokonye mondo oket dwaro mar Jehova obed mokwongo e ngimane. Sime wacho niya: “Paro mar weyo tich ne en gima chando chunya ahinya.” Kata kamano, noweyo tijeno modok Philippines. Gie sani, Sime gi Haidee jaode, tiyo ne Jehova e taon mar Davao del Sur, mayudore yo ugwe mar Philippines, ma en alwora ma jolendo mag Pinyruoth dwarore ahinya. Sime wacho kama: “Sani agoyo erokamano nikech naloyo luoro ma ne an-go mar weyo tich mondo aket dwaro mar Jehova obed mokwongo e ngimana. Onge gima ber e ngima moloyo tiyo ne Jehova gi chunyi duto! ”

Sime and Haidee

“WAMOR KENDO WAN GI CHUNY MOKUWE! ”

Kane Ramilo gi jaode Juliet, ma gin jopainia ma nigi higini 30 gi wiye nofwenyo ni kanyakla moro man kilomita 30 kowuok dalagi ne dwaro kony, ne giyie dhi chiwo konyno. Omiyo, juma ka juma, bed ni tek kata yot, Ramilo gi Juliet jodhi e chokruoge koda e tij lendo e kanyakla manyienno maok gibare. Kata obedo ni ringo gi pikipiki e yore motimo bugni kod olalo machiegni mukore ok en tich mayot, gimor ni gitiyo ne Jehova e okang’ momedore. Ramilo wacho niya: “An kaachiel gi jaoda watayo puonjruoge 11 mag Muma! Lendo kuonde ma jolendo dwarore ahinya nigi pek moko, kata kamano, wamor kendo wan gi chuny mokuwe! ”​—⁠1 Kor. 15:58.

Juliet and Ramilo

Be diher ng’eyo mathoth kaka ng’ato nyalo dhi lendo kuonde ma jolendo mag Pinyruoth dwarore ahinya e pinyu kata e pinje mamoko? Ka en kamano, wuo gi jarit-alwora maru, kendo isom sula ma wiye wacho ni “Be Inyalo Dhi ‘Loka Makedonia’? ” mayudore e Tijwa mar Pinyruoth ma Agost 2011.