Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Alisa

Ne Gichiwore Giwegi ma Onge Achune e Piny Turkey

Ne Gichiwore Giwegi ma Onge Achune e Piny Turkey

JOKRISTO mokwongo notimo kinda mondo giland ‘wach maber mar Pinyruoth’ ne ji mang’eny kaka nyalore. (Mat. 24:14) Moko kuomgi nodhi nyaka e pinje mamoko mondo giland wach maber. Kuom ranyisi, jaote Paulo nolendo nyaka e piny moro ma tinde iluongo ni Turkey e kinde ma ne odhi e wuodhene mag misonari kendo nolendo kuno ndi. * Bang’ higni moko 2,000 kama, ne otim kampen makende mar lendo e piny Turkey e higa mar 2014. Ang’o momiyo notim kampenno? To jomage ma notime?

“ANG’O MADHI NYIME?”

Nitie jolendo mokalo 2,800 e piny Turkey to kwan mar ji duto manie pinyno en milion 79. Mano nyiso ni jalendo achiel onego olend ne ji 28,000. Nenore maler ni jolendo manie pinyno osemana lendo ne ji manok kende. Gimomiyo nochan kampen makendeno ne en ni mondo olend ne ji mang’eny kaka nyalore kuom kinde matin. Owete gi nyimine ma dirom 550 ma wacho dho Turkey nowuok e pinje mamoko modhi kuno mondo giriwre gi owete kod nyimine manie pinyno e kinde kampenno. Kampenno nokelo ber mage?

Ne olend ne ji mang’eny ahinya. Kanyakla moro mantiere Istanbul nondiko kama: “Ka ne ji onenowa, ne gipenjowa ni: ‘Un gi chokruok moyiedhi e bomani? Joneno mag Jehova ni kamoro amora e boma ka!’” Kanyakla moro man Izmir nondiko niya: “Ng’at moro ma tiyo e stend mag taksi nodhi ir jaduong’-kanyakla moro kae to openje ni, ‘Ang’o madhi nyime? Dibed ni umedo yalo?’” Onge kiawa ni kampen makendeno nomiyo ji mathoth owinjo wach maber.

Steffen

Owete gi nyimine ma nowuok e pinje mamoko nomor ahinya lendo e piny Turkey. Steffen ma wuok Denmark wacho kama: “Pile ka pile ne alendo ne joma pok nowinjoga wach Jehova. Naneno ni akonyo ji ng’eyo nying Nyasaye gadier.” Jean-David ma wuok France nowacho niya: “Ne walendo e ndara achiel kende kuom seche mathoth. Ne ber nyowuoyo! Ji mang’eny ne ok ong’eyo Joneno mag Jehova. Ne wawuoyo gi ji e udi duto ma ne wadhiye, ne wanyisogi vidio, kendo weyonegi bugewa.”

Jean-David (diere)

Owete gi nyimine 550 ma noriwo kampenno lwedo nochiwo buge ma dirom 60,000 kuom jumbe ariyo kende! Kuom adier, kampenno nomiyo owete gi nyimine olendo ne ji mang’eny.

Owete nomedo kindagi e tij lendo. Kampenno nojiwo owete gi nyimine manie piny Turkey. Jolendo mang’eny nochako paro kabe ginyalo tiyo gi thuolo momedore e lando wach maber. Kwan mar jopainia mapile e piny Turkey nomedore gi pasent 24 higa achiel bang’ kampenno.

Şirin

Owete gi nyimine ma noriwo kampenno lwedo kowuok e pinje mamoko nowacho kaka kampenno nomiyo gibedo gi kinda e tij lendo ka ne gidok e pinjegi. Nyaminwa miluongo ni Şirin ma wuok Germany nondiko niya: “Owete gi nyimine e piny Turkey lendo mayot sama gin e dijegi. An awinjoga ka aluor lendo sama an e dijena. Kata kamano, nikech ranyisi mar owete gi nyimine ma ne walendogo e kinde kampen makendeno kaachiel gi lemo, sani koro anyalo lendo sama an e dijena. Ne alendo ma achiwo trakt kuonde ma geche reru chung’ie! Tinde ajachir.”

Johannes

Johannes ma wuok e piny Germany wacho niya: “Lendo kuro nopuonja gimoro. Owete gi nyimine man Turkey lendo ne ji mang’eny kaka nyalore. Gilendo kamoro amora kendo e sa asaya. An bende nachako timo kamano ka ne adok Germany. Sani alendo ne ji mathoth moloyo kaka natimo chon.”

Zeynep

Zeynep ma wuok e piny France nowacho kama: “Dhi e kampenno nokonya ahinya. Nabedo gi chir kendo namedo geno kuom Jehova.”

Jolendo nomedo bedo osiepe. Hera kod kuwe ma ne nie kind owete gi nyimine ma nowuok e pinje mamoko en gima wigi ok nyal wilgo. Jean-David wacho kama: “Owetego norwakowa maber. Ne gikawowa kaka osiepegi kendo kaka joodgi. Ne gidak kodwa e utegi. Ne ang’eyo maber ni wan e riwruok mar owete e piny ma ngima nikech nasebedo ka asomo wachno e bugewa. Kata kamano, e kinde kampenni to naneno wachno gi wang’a awuon. Namedo winjo maber ahinya e chunya ni an Janeno mar Jehova kendo adwoko ne Jehova erokamano kuom yie mondo abed Janenone.”

Claire (diere)

Claire ma wuok e piny France nowacho kama: “Kata bed ni ng’ato ne wuok e piny Denmark, France, Germany, kata Turkey, waduto ne wabedo joot achiel. Ne chal mana ka gima Nyasaye nogolo tong’ mag pinje.”

Stéphanie (diere)

Stéphanie ma wuok e piny France nomedo wacho niya: “Kampen makendeno nopuonjowa ni hera ma waherogo Jehova e ma riwowa kanyachiel, to ok kit ogendini ma wawuokie kata dhok ma wawacho.”

BER MA OSEBEDO BANG’ KAMPENNO

Thoth owete gi nyimine ma nowuok e pinje mamoko nochako paro ka be ne ginyalo dar mondo gidhi gilend Turkey nikech tich pod ng’eny ahinya kuno. Nitie moko kuomgi ma osedar modhi. Owete gi nyiminego konyo ahinya.

Kuom ranyisi, nitie grup moro ma nigi jolendo 25 e gweng’ moro mosokore. Kuom higni mang’eny, ne gin mana gi jaduong’-kanyakla achiel kende. Parie kaka ne gimor ka jolendo auchiel mowuok e piny Germany kod piny Netherlands ne odhi e grubgino e higa mar 2015 mondo okonygi!

LENDO E ALWORA MA JOLENDO DWAROREE AHINYA

Owete gi nyimine ma nochiwore dhi lendo e piny Turkey wacho ang’o e wi ngimagi ka gin kuro? En adier ni seche moko ngima ok yot, kata kamano, lendo kuonde ma jolendo dwaroree ahinya kelo gueth mathoth. Ne ane gik ma owete gi nyimine moko ma osechiwore kamano wacho:

Federico

Federico en owadwa ma osekendo, ojahigni 40, kendo nowuok e piny Spain. Owacho kama: “Bedo ni aonge gi gik ringruok mang’eny osemiyo abedo thuolo kendo osemiyo aketo pacha e gik ma dwarore ahinya.” Be onyalo jiwo ng’at machielo mondo otim kamano? Owacho kama: “Ee, anyalo! Sama idhi e piny machielo mondo ikony ji ong’e Jehova, kuom adier, iwe Jehova e ma mondo oriti. Ineno kaka Jehova riti maber.”

Rudy

Rudy ma en owadwa ma osekendo ma hike hawo 60 kendo ma nowuok e piny Netherlands wacho kama: “Wamor ahinya lendo e alwora ma jolendo dwaroree ahinya kama, kendo puonjo ji mang’eny ma pok nowinjo adiera nyaka nene. Neno kaka ji bedo mamor sama girwako adiera en gima an bende kelona mor mogundho.”

Sascha

Sascha ma en owadwa ma osekendo kendo ma jahigni 40 gi wiye ma nowuok e piny Germany wacho niya: “Sa asaya ma adhi e tij lendo, aromo gi ji ma e ka hango winjo adiera. Miyo joma kamago thuolo mar ng’eyo Jehova en gima mora sipwap.”

Atsuko

Atsuko en nyaminwa ma osekendi, ojahigni 30 gi wiye, kendo nowuok e piny Japan. Owacho kama: “Chon ne agomboga ni Har–Magedon obi piyo. Kata kamano, bang’ dhi e piny Turkey, sani agone Jehova erokamano kuom bedo gi horuok. Kaka amedo neno yo ma Jehova tayogo weche, e kaka amedo sudo machiegni kode.”

Alisa ma en nyaminwa ma jahigni 30 gi wiye kendo ma wuok e piny Russia wacho kama: “Tiyo ne Jehova e yo ma chalo kama osemiyo aneno berne duto.” (Zab. 34:8) Omedo wacho niya: “Jehova en Wuonwa kendo osiepna ma ageno ma amedo ng’eyo maber e chal mopogore opogore. Nitie gik mathoth ma osekelona mor e ngimana, gik mabeyo mosetimorena, kendo aseyudo gueth mang’eny ahinya!”

‘NE PUOTHE’

Kampen makende ma notim e piny Turkey nomiyo ji mang’eny owinjo wach maber. Kata kamano, pod nitie kuonde mathoth ma pok olendie. Jolendo ma nodhi Turkey romoga gi joma pok nowinjo wach moro amora e wi Jehova. Be diher lendo e alwora kaka mano? Ka diher to wajiwi kama: ‘Ting’ wang’i malo kendo ine puothe, kaka gichiek moromo keyo.’ (Joh. 4:35) Be inyalo dhi lendo kuonde ma jolendo dwaroree moloyo? Ka en kamano, chak timo chenro sani mondo ichop gombonino. Bed gadier e wi wachni: Ka imedo lando wach maber e okang’ malach “nyaka kuonde maboyo mogik e tung’ piny,” ibiro yudo gueth ma ok pimre!—Tich 1:8.

^ par. 2 Ne brosua miluongo ni ‘Ona Nchi Nzuri,’ ite mar 32-33.