Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Ne Gichiwore Giwegi ma Onge Achune

Ne Gichiwore Giwegi ma Onge Achune

NITIE nyimine mang’eny ma pok okendi mochiwore tiyo ne Jehova gi kinda e pinje ma jolendo dwaroree ahinya. Moko kuomgi osebedo ka tiyo ne Jehova e pinjego kuom higni mogwaro. Ang’o ma nokonyogi mondo gitim yiero ma kamano higni mathoth mosekalo? Tiyo ne Jehova e pinjego osepuonjogi ang’o? Gin gueth mage ma giseyudo? Ne wawuoyo gi moko kuom nyiminego kendo wan gadier ni weche ma ne giwacho biro jiwi ahinya ka po ni in nyaminwa ma pok okendi to diher chiwore lendo e okang’ momedore. Kuom adier, ranyisi ma ne giketo nyalo konyowa waduto.

WEYO BEDO GI KIAWA

Anita

Be isegapenjori ka be inyalo dhi lendo e piny machielo ma iyud nyak maber kata bed ni pok okendi? Nyaminwa moro miluongo ni Anita ma sani ja higni 75 ne nigi kiawa kabe nonyalo dhi lendo e piny machielo. Ne odongo e piny England kendo nobedo painia ka ojahigni 18. Owacho niya: “Nahero puonjo ji e wi Jehova, mak mana ni ne ok apar ni nanyalo dhi lendo e piny machielo. Ne ok ang’eyo dhok moro amora machielo kendo ne ok apar ni nanyalo puonjora dhok machielo ma awache maber. Omiyo nabwok ahinya ka ne ogwela e Skul mar Gilead. Nawuoro ahinya ni kare an bende ne inyalo gwela e skundno kata obedo ni ne achara kamano. Kata kamano, ne awacho e chunya ni, ‘Ka Jehova owuon neno ni gini anyalo, kare we atem ane.’ Mano notimore higni 50 mokalo. Chakre kindeno, asebedo jamisonari e piny Japan.” Anita medo wacho niya: “Seche moko anyisoga nyimine ma pod tindo gi ilo ni, ‘Kawuru begeu mondo wadhi e tich maduong’ie moloyo.’ Amor ni nyimine mang’eny osetimo kamano.”

BEDO GI CHIR

Nyimine mang’eny ma osedhi lendo e pinje mamoko ne onge gi chir mar timo kamano. Ang’o ma nokonyogi ma gibedo gi chir?

Maureen

Maureen ma sani jahigni 64 wacho kama: “E kinde ma ne adongo, ne agombo dak e ngima ma ne nyalo miyo akony jomoko.” Ka ne ochopo jahigni 20, ne odhi Quebec, e piny Canada kama jopainia ne dwaroree ahinya. Omedo wacho niya: “Bang’e ne ogwela e Skul mar Gilead, kata kamano, ne aluor weyo osiepena ka adhi e piny machielo. Gima chielo ma ne chando chunya ne en weyo mamawa kende korito baba ma koro ne tuore. Otieno kotieno ne alemoga ka asayo Jehova mondo okonya e wechego. Ka ne anyiso jonyuolna gik ma ne chanda, ne gijiwa ni adhi adhiya e skundno. Bende ne aneno kaka owete gi nyimine ma ne ni e kanyaklawa ne konyo jonyuolna. Neno kaka Jehova nosebedo ka konyowa nomiyo abedo gadier ni an bende nodhi konya. Mago duto nomiyo ang’ado mar dhi.” Kochakore higa mar 1979, Maureen nobedo jamisonari e pinje mag West Africa kuom higni mokalo 30. Kata obedo ni Maureen nodok Canada mondo oriti mamagi, pod en painia makende. Koparo higni mang’eny ma notiyonego Jehova e pinje maoko, owacho kama: “Jehova nomiya gik moko ma ne adwaro e sa mowinjore.”

Wendy

Wendy ma sani jahigni 65 nobedo painia e piny Australia ka en rawera. Owacho kama: “Ne an-ga ng’at maluor luor, kendo wuoyo gi joma ok ang’eyo ne teknaga. Kata kamano, bedo painia nomiyo apuonjora wuoyo gi ji duto te, kendo mano nomiyo abedo gi chir. Gikone, luoro norumo chuth. Bedo painia nomiyo apuonjora geno kuom Jehova moloyo kendo koro nachako neno ni lendo e pinje mamoko ne ok gima lichna. Nyaminwa moro ma noyudo osebedo jamisonari kuom higni 30 e piny Japan ne ogwela mondo wadhi walend kode e piny Japan kuom dweche adek. Lendo kode nomiyo abedo gi siso mar dhi lendo e piny machielo.” E higa mar 1986, Wendy nodhi e chula mar Vanuatu ma en kilomita 1,770 kiwuok e piny Australia.

Wendy pod ni Vanuatu, to sani otiyo e ofis ma ilokoe dhok. Owacho niya: “Neno kaka ichako grube kod kanyakla mopogore opogore man kuonde mosokore ahinya kelona mor mogundho. Bedo ni an bende an gi thuolo ma siro tij Jehova e chulnigi en gima ber miwuoro.”

Kumiko (man diere)

Kumiko ma sani jahigni 65, ne en painia e piny Japan ka ne nyawadgi ma ne gilendogo onyise ni gidhi gilend e piny Nepal. Owacho kama: “Nosiko konyisa ni wadhi, to ne atamoraga. Ne ok aikora puonjora dhok machielo kod ng’iyo gi alwora manyien. Yudo pesa ma ne anyalo dhigo e pinyno bende ne tek. Ka ne pod wechego chando chunya, ne ayudo aksident gi piki piki kendo notera e osiptal. Ka ne an e osiptal, ne achako parora e chunya ni, ‘Ok ang’eyo gima nyalo timorena bang’e. Samoro tuwo nyalo goya matek ma thuolo mar dhi lendo e piny machielo baya. Yawa, donge anyalo dhi lendo e piny machielo kata mana kuom higa achiel kende?’ Nalemo ka akwayo Jehova mondo okonya akaw okang’ mowinjore.” Ka ne Kumiko owuok e osiptal, ne odhi timo limbe e piny Nepal kae to bang’e ne gidhi lendo kuno gi painia wadgicha.

Kumiko wacho kama kowuoyo kuom higni apar ma osebedo ka olendogo e piny Nepal: “Weche ma ne chando chunya noleny nono mana kaka Nam Makwar. Amor ahinya ni nayie lendo e alwora ma jolendo dwaroree moloyo. Kinde mang’eny ka walendo e dala moro, jirende mamoko ma dirom abich kata auchiel biroga mondo giwinj puonj. Kata mana nyithindo matindo bende kwayaga gi luor mondo amigie trakt. Lendo e alwora ma ji rwakoe wach kamae ber nyowuoyo.”

NYAGRUOK GI PEK

En adier ni nyiminegi noromo gi pek moko ka ne gidhi lendo e pinje mopogore opogorego. Ne ginyagore gi pekgo nade?

Diane

Diane ma wuok e piny Canada wacho kama: “Bedo mabor gi joodwa nochanda ahinya.” Sani en jahigni 62 kendo nobedo jamisonari kuom higni 20 e piny Ivory Coast (ma sani iluongo ni Côte d’Ivoire). Omedo wacho niya: “Nakwayo Jehova mondo okonya hero joma ne adhi lendonegi. Owadwa Jack Redford ma ne en achiel kuom jopuonj e Skul mar Gilead nonyisowa ni gik ma ne wadhi kwongo romogo e alwora ma ne wadhi lendego samoro ne dhi bwogowa, to ahinya ahinya neno kaka ji odhier. Nojiwowa kama: ‘Kik iket pachi kuom dhier ma jogo odhiergo. Ket pachi kuom joma ilendonegi. Ne kaka gitimo sama adiera manie Muma odonjonegi.’ To mano e gima natimo kendo nayudo gueth mang’eny! Sama napuonjo ji wach Pinyruoth, ne gibedo mamor ahinya!” Ang’o kendo ma nokonyo Diane sama nolendo e piny ma nodhie? Owacho niya: “Namako osiep mati mata gi joma napuonjo Muma kendo nabedoga mamor neno ka gitimo dongruok ma gibed jotich Jehova. Piny ma ne alendeno nobedo kaka dalawa. Nayudo joma nanyalo luongo ni minena kod wuonena, kaachiel gi owete kod nyiminena.”Mar. 10:29, 30.

Anne ma en jahigni 46 sani lendo e piny moro mogoe tijwa marfuk yo Asia kocha. Owacho kama: “Kuom higni mang’eny ma asebedo ka alendogo kuonde mopogore opogore e pinje mamoko, nadak gi nyimine ma kitgi opogore ahinya gi mara. Pogruok ma kamago ne keloga chwanyruok kinde ka kinde. Sa asaya ma ne wachwanyore, natemoga mondo ang’e gimomiyo jowetena ne bedoga gi paro mopogore. Natemo mondo amed herogi kendo dewogi moloyo. Amor ni kinda ma ne atimo nokelo ber kendo nomiyo abedo gi osiepe ma osebedo ka jiwa mondo adhi nyime gi migawoni.”

Ute

Ute ma wuok e piny Germany kendo ma sani jahigni 53, nobedo jamisonari e piny Madagascar e higa mar 1993. Owacho niya: “Ka nachopo e pinyno, gima nochanda ahinya ne en puonjruok dhok, ng’iyo gi liet ma kono, kod tuoche kaka malaria, amoeba, kod kute ma kecho. Kata kamano, owete nokonya ahinya. Nyimine, nyithindgi, kod joma napuonjo Muma nokonya mondo ang’e dhok ma ne iwacho e pinyno. Nyaminwa ma ne en jamisonari wadwa ne orita maber ka nabedo ma tuwo. To maduong’ie moloyo en ni Jehova nokonya. Ne ajanyise gik moko duto ma ne chanda. Kae to ne ahora ka arito mondo Jehova odwok kwayoga. Jehova nokonya ma aloyo chandruogego.” Nyaminwa Ute osebedo ka lendo e piny Madagascar kuom higni 23.

JEHOVA NOGUEDHOGI

Mana kaka owete gi nyimine mamoko ma lendo kuonde ma jolendo dwarore ahinya oseyudo gueth, nyiminegi bende oseyudo gueth mar chiwruok e yo ma kamano. Gin gueth mage ma giseyudo?

Heidi

Heidi ma wuok e piny Germany kendo ma sani jahigni 73, osebedo jamisonari chakre higa mar 1968 e piny Ivory Coast (ma sani iluongo ni Côte d’Ivoire). Owacho kama: “Gima osebedo ka mora ahinya en neno kaka joma napuonjo ‘dhi nyime wuotho e adiera.’ Moko kuomgi sani gin jopainia to moko gin jodong-kanyakla. Thothgi luonga ni Mama kata Dani. Achiel kuomgi ma en jaduong’-kanyakla kaachiel gi jaode kod nyithinde nenaga kaka achiel kuom joodgi. Omiyo Jehova osemiya wuoyi, chi wuoyi, kod nyikwayo adek.”3 Joh. 4.

Karen (man diere)

Karen ma wuok e piny Canada, kendo ma sani jahigni 72, nobedo jamisonari kuom higni mokalo 20 e pinje mag West Africa. Owacho kama: “Bedo jamisonari nopuonja bedo ng’at ma chiwore, mohero ji, kendo ma hore. E wi mano, lendo gi owete kod nyimine ma wuok e ogendni mopogore opogore noyawo pacha. Napuonjora ni gik moko inyalo tim e yore mopogore opogore. To mano kaka sani amor bedo gi osiepe mabeyo ma yudore e piny mangima! Kata obedo ni ngimawa kod migepewa oselokore, osiep manie kinda kodgi to pod dhi nyime.”

Margaret ma wuok e piny England, kendo ma sani jahigni 79, nobedo jamisonari e piny Laos. Owacho kama: “Lendo e piny machielo nokonya neno achiel ka achiel kaka Jehova ywayo ji ma wuok e ogendni duto mondo obi e riwruok mar ogandane. Neno mano nomedo tego yiena. An gadier chuth ni Jehova e ma tayo riwruok mar ogandane kendo ni gik moko duto modwaro nyaka timre.”

Kuom adier, nyimine ma pok okendi kendo ma lando wach Pinyruoth e pinje mamoko osekonyo kama duong’ e tij lendo. Owinjore opwogi ahinya. (Bura 11:40) To gima ber en ni nyimine mang’eny medo chiwore e yo ma kamano. (Zab. 68:11) Ka in nyaminwa ma pok okendi, be inyalo timo lokruoge ma dwarore mondo in bende itim kaka nyimine ma owuo kuomgi e sulani notimo? Ka itimo kamano, onge kiawa ni ibiro ‘neno kaka Jehova ber.’Zab. 34:8.