Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Ne Gichiwore Giwegi Maonge Achune e Piny Norway

Ne Gichiwore Giwegi Maonge Achune e Piny Norway

HIGINI matin mosekalo, Roald gi jaode Elsebeth, ma ne hikgi hawo piero 50, nodak e ngima mayom e taon miluongo ni Bergen, e piny Norway. Mano e taon maduong’ mar ariyo e pinyno. Gin kaachiel gi nyargi miluongo ni Isabel kod wuodgi miluongo ni Fabian noyudo giriwo lwedo tije mag kanyakla gi chunygi duto. Roald ne en jaduong’-kanyakla to Elsebeth ne en painia, nyithindgi ma Isabel kod Fabian to ne gin jolendo ma jokinda ahinya.

Kata kamano, e dwe mar Septemba higa mar 2009, joodni nong’ado ni gidwaro chiwore dhi lendo e gweng’ mabor kuom juma achiel. Omiyo Roald kod Elsebeth gi nyathigi ma Fabian, makoro ne jahigini 18, nodhi Nordkyn ma en sori moro manie gweng’ mar Finnmark. Kane gidhi e gweng’ matin mar Kjøllefjord, ne gilendo kaachiel gi owete gi nyimine moko ma bende nochiwore mar lendo e gweng’no. Roald wacho kama koparo chien: “E chakruok mar juma ne awinjo ka amor nikech ne achano giga e yo ma nomiyo ayudo thuolo mar riwo lwedo tich makendeni kuom juma achiel.” Kata kamano e kor jumano, chuny Roald nochako chandore ahinya. Ang’o ma notimore?

 KWAYO MANE OK OIKORENE

Roald wacho kama: “Apoya nono painia moro miluongo ni Mario, ma lendo e gweng’ mar Finnmark, nokwayowa, kabe wanyalo dhi konyo kanyakla moro ma nigi jolendo 23 e taon mar Lakselv.” Penjono nomako dho Roald. Owacho kama: “An gi Elsebeth wasegaparo mar dhi lendo kama jolendo dwarore ahinya to mana bang’ ka nyithiwa osebedo madongo makoro ginyalo dak kendgi.” To kata mana kuom kinde matin mosebedo kolendogo e gweng’no, Roald noneno kaka ji oikore mar puonjore e wi Jehova. Jogo ne dwaro ni okonygi mapiyo, to ok bang’e. Roald wacho niya: “Penjo mane openjano nochando chunya ahinya mi kata nindo notamore tera kuom odiechienge mogwaro nikech ne aparo wachno matut.” Chieng’ moro Mario noting’o Roald gi joode e mtoke mondo otergi gidhi gine gi wang’gi kanyakla matin manie taon mar Lakselv, mabor mare en mail 150 (kilomita 240) yo milambo mar Kjøllefjord.

Kane gichopo Lakselv, Andreas, ma en achiel kuom jodongo ei kanyaklano ma nigi jodongo ariyo, nowuotho gi welogo e gweng’no koda e Od Romo margi. Owete gi nyimine manie kanyaklano ne orwakogi gi mor kendo ne ginyiso Roald gi Elsebeth ni kapo ni ginyalo dar gi joodgi mondo gidag e gweng’no to gibiro yudo ka en kama ber ahinya. Andreas nonyisogi kobuonjo ni osekata timo chenro mondo Roald gi Fabian oyud tich! Welogo ne dhi timo nang’o?

NE GIDHI YIERO TIMO ANG’O?

Mokwongo Fabian nodwoko niya: “An ok adwar dar kae.” Paro mar dar kendo weyo osiepene mane odongogo kanyachiel e kanyaklagi ma dala kendo dhi dak e taon matin ok ne omore kata matin. To bende pok ne otieko tiegruok mare mar bedo fundi mar sitima. Kata kamano, kane openj Isabel (ma koro ne jahigini 21) gima oparo e wachno, en nodwoko kama: “Mano e gima asegabedo kadwaro ni atim! Mak mana ni seche ma aparora kamano ajapenjora niya: ‘Be kuom adier mani en paro maber? Donge mae biro miyo abed mabor gi osiepena? Be onego abed mana e kanyaklawa kuma gik moko beyoe kendo gik moko dhi mana mayom?’” Elsebeth to wacho ang’o e wi wachno? Owacho kama: “Nawinjo e chunya mana ka gima Jehova omiyowa migawo kaka joot, kata kamano an bende nasebedo kaparora kaka ne wadhi weyo odwa manyocha eka waa uro kod gik moko duto ma ne wasenyiewo ma waketo e iye kuom higni 25 mosekalo.”

(Malo) Elsebeth kod Isabel

Kane juma makende mar lendo e gweng’no nochopo e gikone, Roald gi joode ne odok Bergen, to kinde duto pod ne giparo owete gi nyimine ma ne ni Lakselv, man mail 1,300 (kilomita 2,100). Elsebeth wacho kama: “Ne alamo Jehova nyading’eny, kendo ne asiko machiegni gi osiepe ma nasebedo ka awilogo piche kendo goyo kodgi mbaka.” Roald to wacho kama: “Ne dwarore ni ayud thuolo mar paro maber kapok adar. Bende ne dwarore ni wanon kaka ne wadhi konyore korka gige ringruok. Ne akwayo Jehova e lamo nyading’eny kendo wuoyo gi jooda kaachiel gi owete ma nigi lony.” Fabian wacho kama: “Kaka namedo paro wachno e yo matut e kaka ne amedo fwenyo ni ne ok owinjore akwer ni ok adwar dar. Ne asiko kakwayo Jehova e lamo mi ochopo kama koro ne awinjo ka an gi gombo mar dar.” Mondo mi Isabel obed moikore ne dar, notimo ang’o? Nochako timo tij painia e gweng’gino. Bang’ timo painia kuom dweche auchiel ka bende otiyo gi thuolo mogwaro e puonjruok ma mare mar Muma, ne owinjo ka koro oikore mar dar kendo dhi konyo kuma jolendo dwaroree.

NE GIKAWO OKENGE MANE DHI KONYO E CHOPO DWACHGI

Kaka gombo margi mar dhi lendo kuma jolendo nokie ne medore, e kaka joodni nokawo okenge moko mane dhi konyogi chopo dwarono. Roald ne nigi tich ma ne miye yuto maber kendo mane more ahinya, kata kamano ne okwayo rusa malach mar higa achiel. Jatend Roald ka tich to ne okwaye mondo oti kaka jatich ma kojolo kotiyo kuom jumbe ariyo to oyueyo kuom jumbe auchiel. Roald wacho kama: “Yuto mara ne odok piny apoya, kata kamano gik moko ne odhina maber.”

Elsebeth lero kama: “Jaoda ne oora mondo adhi atem ane manyo ot e Lakselv kae to wami ng’ato mondo odag e odwa man Bergen. Kata obedo ni mano nokawo thuolo malach, kinda mane waketo nomiyo gik moko otimore kaka ne wachano. Bang’ kinde matin, nyithindwa noyudo tije mag kojolo, kendo mano nokonyowa e chopo dwaro magwa kaka yudo chiemo kod pesa mag wuoth.”

Isabel wacho niya: “Nikech taon mane wadhiye ne tin, chandruokna maduong’ ne en yudo tich mane  nyalo konya mondo adhi nyime gi tij painia. Ne nenore ka gima onge geno mar yudo tich.” Kata kamano kuom bedo moikore tiyo tich moro amora matin moyudore, Isabel notiyo tije ochiko mopogore opogore e higa achiel, kendo mano nokonye chopo dwaro mage. To nade Fabian? Owacho kama: “Mondo omi atiek kos mar bedo fundi mar stima, ne dwarore mondo ati kaka jal mapod eka puonjre. Natimo mano kane an Lakselv. Bang’e, nakalo penj mi nondika tich kaka fundi mar sitima matiyo kuom kinde ka kinde kata kojolo.”

KAKA JOMOKO OSETIMO E YO MOMEDORE

(Malo) Marelius kod Kesia ka gilendo ne miyo moro ma Ja-Sami e piny Norway

Marelius kod chiege, Kesia, bende ne dwaro dhi lendo kuma jolendo dwarore ahinya. Marelius, ma sani jahigini 29 wacho kama: “Twege mane igolo kaachiel gi joma ne ipenjo e wi wach painia e chokruog-distrikt nojiwa mi agombo tiyo tij lendo e okang’ malach.” Kata kamano, Kesia, masani jahigini 26, to ok ne mor gi paro mar dar kendo dhi dak mabor gi joodgi mamoko. Owacho kama: “Ne aluor bedo mabor gi joodwa mane ahero ahinya.” To bende, Marelius ne tiyo kuom thuolone duto mondo mi ne ochul gowi mar odgi mane ging’iewo. Marelius wacho kama: “Nikech kony mane Jehova omiyowa kane wakwaye e lamo nyading’eny mondo mi okonywa timo lokruok madwarore, nomiyo wakawo okang’ madwarore.” Mokwongo, ne gitiyo gi thuolo mang’eny e timo puonjruok margi mar Muma. Bang’e, ne giuso odgi, mi ne giweyo tijegi, kendo kane ochopo dwe mar Agost higa mar 2011, ne gidar ma gidhi e dala mar Alta, man nyandwat mar piny Norway. Ka gin kuno, Marelius ne tij akaunt to Kesia ne tiyo e duka moro. Mano nokonyogi bedo gi yuto mane sirogi e tij painia.

Knut kod chiege ma Lisbeth, masani jonie higini mag 30, noyudo jip e sigand owete ma nondiki e Kitabu cha Mwaka, mane ochiwore modhi kuma jolendo ne dwarore ahinya. Lisbeth wacho kama: “Weche mane wasomo e wi owetewago nomiyo wabedo gi paro mar dhi lendo e pinje mamoko, kata kamano ne adigni e ng’ado paro nikech ne aketo kiawa kabe dhano adhana ka an nyalo timo tijno.” Kata kamano, pod ne gikawo okang’ mar chopo gombogino. Knut wacho kama: “Ne wauso kama ne wadakie, kendo mondo mi ne wakung pesa, ne wadar nyaka gi minwa. Bang’e mondo mi ne wabile kaka lendo e pinje mamoko mit, ne wadar ma wadhi e kanyakla mane iwachoe dho-Ingeresa e gweng’ mar Bergen, kama ne wadakie nyaka gi min Lisbeth.” Bang’ ndalo manok, Knut kod Lisbeth nowinjo ka koro ginyalo timo lokruok maduong’ mar dhi Uganda. Ne gijadok Norway kuom dweche ariyo e higa mondo giti. Mano ne konyogi yudo pesa mane ginyalo dakgo ka gitiyo gi dweche modong’go e lendo kuom thuologi duto e piny Uganda.

“BIL MI INE NI JEHOVA BER”

“Winjruok manie kindwa kaka joot osebedo maber.”—Roald

Gin gweth mage mane jolendo mochiworegi oyudo? Roald wacho kama: “Ne wayudo thuolo mang’eny mar bet kanyachiel kaka joot moloyo kane wan Bergen. Winjruok manie kindwa kaka joot osebedo maber. Neno kaka nyithindwa timo dongruok e winjruok margi gi Jehova en gweth  kuomwa. Bende wan gi paro makare sani kuom gige ringruok. Ok gichand wiwa ahinya kaka ne waparo.”

Elsebeth nofwenyo ni dwarore opuonjre dhok machielo. Nikech ang’o? E alwora mar Kanyakla man Lakselv, oriwo gweng’ mar Karasjok, mang’eny joma odakie gin Jo-Sami—ma gin jokanyo sie ma nyandwat mar Norway, Sweden, Finland, kod Russia. Mondo mi olendne jopinjego e dhok ma giwinjo, Elsebeth nodhi e tiegruok mondo ong’e dho Jo-Sami. Sani koro ong’eyo weche moko e dhokno monyalo chakogo mbaka. Be omor gi alwora manyien molendoe? Owacho komor niya: “Atayo jopuonjre mag Muma auchiel. Onge kendo kama dagomb bedoe maloyo kae!”

Fabian, masani en painia kendo jakony tich wacho ni en kaachiel gi Isabel, gisekonyo rowere moko adek e kanyaklagi manyien mane dwarore ojiw mondo oriw kanyakla lwedo. Rowere adekgo sani okawo tij lendo mapek. Ariyo kuomgi osebatisi kendo ne gitimo painia makonyo e dwe mar Mach 2012. Achiel kuom rowerego mane osechako weyo adiera nogoyone Fabian kod Isabel erokamano kuom konye. Fabian wacho kama: “Rawerano nochako obedo motegno kendo e adiera. Ne amor ahinya kane awinjo ka rawerano wacho kamano. To mano kaka en mor maduong’ kuom konyo ng’ato! ” Isabel wacho ni: “E migawo manyienni, ne ‘abilo mi aneno ni Jehova ber.’” (Zab. 34:8, Luo New Testament, 2003) Omedo wacho niya: “E wi mano lendo kae miya mor mogundho!”

Marelius kod Kesia sani koro odak e ngima mayot to mopong’ gi gweth. Kanyakla mantie Alta, kuma ne gidhiye sani koro nigi jolendo 41. Marelius wacho ni: “Ka ang’iyo chien to ayudo jip ahinya kaparo kaka ngimawa oselokore. Wagoyone Jehova erokamano nikech tiyone ka wan jopainia e gweng’ni. Onge gima kelo mor mang’eny moloyo mae.” Kesia bende wacho kama: “Ne apuonjora geno kuom Jehova chuth kendo oseritowa maber. Bende ne afwenyo ni dak mabor gi anyuolawa miya thuolo mar neno kinde mane wan-go kodgi kaka ne en kinde makende ahinya. Pok aseyuago ang’e kata matin.”

(Koracham) Knut kod Lisbeth ka gipuonjo joot moro Muma e piny Uganda

Knut kod Lisbeth to oseyudo gweth mage Uganda? Knut lero kama: “Nokawowa kinde mondo mi wang’i gi alworani kod kit ngima ji man kae. Pi, sitima, kod twoche mag ich ma gin chandruoge mapile, ne yudowa to rumo, kata kamano ne watayo jopuonjre mag Muma mang’eny kaka ne wadwaro!” Lisbeth wacho ni: “Wuoth mar nus sa kiwuok kama wadakie, nitie alwora mapok olandie wach maber kata matin. To ema pod ka wadhi e alworano wanwang’o ka ji somo Muma, kendo gikwayowa mondo wapuonjgi wach Nyasaye. Puonjo joma obolore kamano weche mag Muma miyowa mor mokalo!”

Mano kaka jatendwa ma en Kristo Yesu mor, ka en e polo malo koneno kaka tich mane ochako imedo tim e gwenge mang’eny manie piny! Adier, kuom jotich Nyasaye, en mor margi maduong’ e chiwruok gi chunygi duto ma ok ochun-gi mondo gichop ote ma Yesu ne ochiwo ni “utim ogendni duto jopuonjrena.”Math. 28:19, 20.