Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

PUONJ MAR 4

Kaka Ginyalo Kawo Ting’gi e Yo Mapek

Kaka Ginyalo Kawo Ting’gi e Yo Mapek

KAWO TING’ ORIWO TIMO ANG’O?

Joma kawo ting’gi e yo mapek gin joma inyalo gen. Gin joma ka omi tich, to gitimo tijno kendo gitieke e sa mowinjore.

Kata ka pod gin-gi nyalo matin, nyithindo matindo nyalo puonjore kawo ting’ momigi e yo mapek. Buk miluongo ni Parenting Without Borders wacho kama: “Sama nyithindo ochopo jo dweche apar gabich, gichakoga timo gima jonyuolgi onyisogi ni gitim, to ka gichopo jo dweche apar gaboro, to gichako kopo gik ma jonyuolgi timo. E pinje mang’eny, jonyuol chakoga fwenyo tije ma nyithindgi ohero ka gin e kind higni mag abich kata abiriyo, kendo nyithindo kaka mago konyoga e tije mag ot kata bed ni pod gitindo.”

ANG’O MOMIYO KAWO TING’ E YO MAPEK EN GIMA DWARORE AHINYA?

Nitie nyithindo moko ma ka gisebedo joma dongo, to gidar giwuok dalagi mondo gidhi gidag kendgi, kata kamano, ka ngima obedonegi matek, giduogoga ir jonyuolgi. Mano timorega nikech nyithindo ma kamago ne ok opuonj kaka ginyalo tiyo gi pesa e yo maber, timo tije mag ot, kata kawo ting’ mag ngima mapile e yo mapek.

Omiyo, en gima ber ahinya ka ichako tiego nyithindi sani mondo gibed joma ma nyalo kawo ting’gi e yo mapek ka gibedo joma dongo. Buk miluongo ni How to Raise an Adult wacho kama: “Ok onego isir asira nyithindi ma chop kama koro ka gisebedo madongo to ok ginyal konyore giwegi.”

KAKA INYALO PUONJO NYITHINDI KAWO TING’GI E YO MAPEK

Migi tije mopogore opogore mag ot.

PUONJ MA MUMA CHIWO: “Tiyo gi kinda e ma kelo ohala.”​—Ngeche 14:23.

Nyithindo matindo morga ahinya tiyo kanyachiel gi jonyuolgi. Inyalo tiyo gi thuolo ma kamago e miyogi tije mopogore opogore mag ot.

Jonyuol moko to dikrega timo kamano. Gineno ni nyithindgi nigi homework mang’eny to ka omigi tije mag ot, to mano medonegi mana tich mang’eny.

Kata kamano, nyithindo ma timo tije mag ot e ma timoga maber e skul, nikech tije ma kamago konyogi bedo jokinda kendo puonjogi tieko tije momigi. Bug Parenting Without Borders wacho kama: “Ka ok wayie mondo nyithindwa okonywa sama pod gitindo kendo sama gidwaro, mano biro miyo gichak paro ni konyo jomamoko ok en gima duong’. . . . Gibiro dwaro mana ni otimnegi gik moko.”

Mana kaka wechego nyiso, timo tije mag ot tiego nyithindo mondo gibed jochiwo kar bedo mana joma dwaro ni omigi. Tije mag ot konyo nyithindo mondo ging’e ni ogen-gi kendo ni gin be gin gi ting’ e odno.

Konygi mondo giyiega gi ketho ma gitimo.

PUONJ MA MUMA CHIWO: “Chik iti king’adoni rieko, yie mondo opuonji, eka inibed mariek kinde mabiro.”​—Ngeche 19:20.

Ka nyathini oketho, kuom ranyisi, ka nyari kata wuodi oketho gir ng’ato, kik item umo wachno. Nyithindo nyaloga yie kethogi, kendo mano nyiso ni ginyalo kwayo ng’wono, kata ginyalo chulo kata loso gima gikethono.

Ka nyithindo oyie gi ting’ ma kethogi kelo, mano biro konyogi mondo

  • gibed joratiro kendo giyie kethogi

  • giwe keto ketho kuom jomamoko

  • giwe badhore sama giketho

  • gikwa ng’wono sama mano dwarore