Kal idhi e weche manie iye

Ang’o Momiyo Joneno mag Jehova Ok Timga Nyasi Moko?

Ang’o Momiyo Joneno mag Jehova Ok Timga Nyasi Moko?

 Joneno mag Jehova ng’eyoga nade ka owinjore gitim nyasi moro?

 Ka pok Joneno mag Jehova ong’ado ni onego gitim nyasi moro, ginonoga gima Muma wacho e wi nyasino. Nitie nyasi moko ma kwedo puonj mag Muma achiel kachiel. Joneno mag Jehova ok donjre e nyasi ma kwedo puonj mag Muma. To ka nitie nyasi ma ok kwed puonj mag Muma, janeno ka janeno biro timo yierone owuon, mondo “osik gi chuny maler ma onge bura e nyim Nyasaye gi dhano.”​—Tich Joote 24:16.

 Magi gin moko kuom penjo ma Joneno mag Jehova penjorega sama giyiero ka gibiro timo nyasi moro kata ooyo. a

  •   Be nyasino kwedo puonj moro e Muma?

     Puonj mar Muma: “Jehova owacho niya: ‘Kuom mano, auru e kindgi, kendo upogru kodgi, kendo weuru mulo gima ok ler.’”​—2 Jo-Korintho 6:15-17.

     Mondo Joneno mag Jehova opogre gi puonj mag miriambo, tiende ni, puonj ma kwedo gik manie Muma, gitemo matek mondo kik gitim nyasi ma nigi weche ma luwogi.

     Nyasi motudore gi lamo nyiseche ma nono. Yesu nowacho niya: “Jehova Nyasachu e ma onego ulam, kendo en kende e ma onego utine.” (Mathayo 4:10) Kaluwore gi puonjno, Joneno mag Jehova ok tim nyasi mar Kristmas, Ista, kod nyasi ma itimoga tarik achiel dwe mar Mei, nikech nyasigo otudore gi lamo nyiseche mamoko mopogore gi Jehova. E wi mago, ok gitim nyasi ma luwogi bende.

    •  Nyasi mar Kwanzaa. Kwanzaa “ogol e weche mag Swahili ma wacho ni matunda ya kwanza, to tiende en ‘olemo mokwongo’. Nyasini nochakore e pinje mag Afrika kendo ne itime e odiechieng’ mokwongo mar keyo.” (Encyclopedia of Black Studies) Kata obedo ni nitie joma paro ni nyasi mar Kwanzaa ok otudore gi weche din e yo moro amora, Encyclopedia of African Religion tude gi nyasi ma ne jo Afrika timo e kinde mag keyo. E nyasigo, ne gikawoga olemo mokwongo kae to “gichiwogi ne nyisechegi kata kweregi mondo gigonegigo erokamano.” Bende, omedo niya: “Jo Afrika ma Amerika timoga nyasi mar Kwanzaa kaka yo mar goyo erokamano ne kweregi nikech gueth ma gimiyogi.”

      Nyasi mar Kwanzaa

    •  Nyasi ma itimoga e dweche mag Septemba kata Oktoba (Mid-Autumn Festival). Mae en “nyasi ma ichiwogo luor ne nyasach dwe” ma en nyasaye ma dhako.” (Holidays, Festivals, and Celebrations of the World Dictionary) E kinde nyasigo, “mon ne kulore nyaka e lowo ne nyasaye ma dhako, gima Jo-China luongo ni kowtow.”​—Religions of the World​—A Comprehensive Encyclopedia of Beliefs and Practices.

    •  Nyasi mar Nauruz (Nowruz). “Nyasini nochakore gi din mar Zoroastria, ma en achiel kuom odiechienge maler ma yudore e kalenda machon mar Jo-Zoroastria. . . . Chutho chutho, Roho mar Odiechieng’ (Spirit of Noon), ma bende iluongo ni [Rapithwin], ma wachore ni noriemb moter e bwo lo gi Roho mar Koyo (Spirit of Winter), irwako kendo e nyasi mitimo dier odiechieng’ mar Nowruz kaluwore gi timbe mag Jo-Zoroastria.”​—United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization.

    •  Nyasi miluongo ni Shab-e Yalda. Kaluwore gi buk mar Sufism in the Secret History of Persia, nyasini itimoga e kinde ma odiechienge chuok moloyo gotieno yo nyandwat mar piny, kendo itimega e dwe mar Desemba ka “itude gi lamo Mithra,” ma en nyasach ler. Bende, wachore ni nyasini otudore gi lamo nyasach chieng’ mar Jo-Rumi gi Jo-Grik. b

    •  Nyasi mag Goyo Erokamano (Thanksgiving). Mana kaka Kwanzaa, nyasini ne itimoga chon e odiechienge mag keyo ka imiyogo nyiseche mopogore opogore luor. Bang’ kinde, “Jokristo bende nochako timo nyasigi.”​—A Great and Godly Adventure​—The Pilgrims and the Myth of the First Thanksgiving.

     Nyasi motudore gi timbe juok kata yie kuom hawi maber. Muma wacho ni joma “pedho mesa ne nyasach Hawi Maber” ni e “kind jo ma osejwang’o Jehova.” (Isaya 65:11) Mano e ma omiyo Joneno mag Jehova ok tim nyasi ma luwogi:

    •  Nyasi mar Ivan Kupala. Kaluwore gi bug A to Z of Belarus, “wachore ni odiechieng’ mar [Ivan Kupala] piny ne bedo gi teko mang’eny ma joma ne nigi chir kod joma nigi hawi maber e ma ne nyalo yudo tekogo.” Chon, nyasi mar Ivan Kupala ne itimoga e kinde ma odiechieng’ ne bor moloyo otieno e yo nyandwat mar piny, kendo nitimega e dwe mar Jun. Kata kamano, kaluwore gi Encyclopedia of Contemporary Russian Culture, “nyasino noriw gi nyasi mar jotakatifu [kaka nyasi ma ne iparogo Johana jabatiso] bang’ ka joma ne lamo nyiseche manono nochako bedo Jokristo.”

    •  Nyasi mar Chak Higa mar Jo-China kata Jo-Korea (Chinese New Year or Korean New Year kata Lunar New Year). “E kinde mag nyasigo, gima duong’ ma ji dwaroga en ni joodgi, osiepegi, kod wedegi obed gi hawi maber, gichiw luor ne nyiseche, kendo higano te odhinegi maber.” (Mooncakes and Hungry Ghosts​—Festivals of China) E yo ma kamano bende, nyasi ma Jo-Korea timoga e kinde mag Higa Manyien oriwo “lamo kwere, timo kweche ma iriembogo jochiende kendo bedo gi hawi maber e Higa Manyienno, kod luongo ajuoke mondo owach kaka higa manyienno dhi chalo.”​—Encyclopedia of New Year’s Holidays Worldwide.

      Nyasi mar Chako Higa Manyien mar Jo-China

     Nyasi ma ji timo nikech giyie gi puonj mar ni chuny ok tho. Muma nyiso maler ni chuny nyalo tho. (Ezekiel 18:4) Omiyo, Joneno mag Jehova ok tim nyasi ma luwogi, nikech nyasigo jiwo puonj ma wacho ni chuny ok tho:

    •  Nyasi ma Iparogo Joma Otho (All Souls’ Day, Day of the Dead). Kaluwore gi New Catholic Encyclopedia, mano ne en odiechieng’ ma “iparogo joma ne osetho. E higni mag 500 B.K. nyaka chiegni higa mar 1500 B.K. kama, ne iparoga ni chunje ma nie purgatori ne biroga e odiechiengni kaka jochiende, ajuoke, kata ogwende, mondo gichien joma ne otimonegi gik maricho ka ne pod gingima.”

    •  Nyasi mar Qingming (Qingming Festival kata Ch’ing Ming) kod Nyasi mar Jochiende Modenyo (Hungry Ghost Festival). Itimoga nyasi ariyogi mondo ochiwgo luor ne kwere. Buk miluongo ni Celebrating Life Customs Around the World​—From Baby Showers to Funerals, wacho ni e odiechieng’ ma ne itimoe nyasi mar Ch’ing Ming, “chiemo, gik ma imadho, kod pesa mar otas ne iwang’o mondo kech kik ka joma otho, riyo kik logi, kata kik gibed ma onge pesa.” Bugno bende wacho ni “e Dwe mar Jochiende ma Kech Kayo (Hungry Ghost Month), ji paroga ni nitie tudruok e kind joma otho kod joma ngima, to ahinya ahinya e otieno ma dwe owuok duto moloyo otieno moro amora, omiyo [joma timo nyasino] temo matek mondo giho chuny joma otho kendo chiwo luor ne kwere.”

    •  Nyasi mar Chuseok. Kaluwore gi Korean Tradition of Religion, Society, and Ethics, nyasini oriwo chiwo chiemo kod divai ne chunje mag joma osetho.” Joma golo chiwogo “nyiso ni giyie ni chuny dhi nyime dak bang’ ka ringruok osetho.”

     Nyasi motudore gi timbe juok. Muma wacho niya: “Kik yud ng’ato e kindu ma wang’o wuode kata nyare e mach. Bende, kik yud jakor wach e kindu, kata jambofwa, kata jadil, kata jandagla, kata ajuok nyakalondo, kata japenj jochiende wach, kata ng’at ma penjo jo motho wach . . Jehova osin gi ng’ato ang’ata ma timo timbe marichogo.” (Rapar mar Chik 18:10-12) Mondo kik wadonjre gi timbe juok (moriwo nyaka koro wach kitiyo gi sulwe), Joneno mag Jehova ok tim nyasi mar Halloween kata nyasi ma luwogi:

    •  Nyasi Miparogo Higa Manyien mar Jo-Sinhala kod Tamil (Sinhala and Tamil New Year). “Nyasini oriwo timo gik moko e kinde ma joma koro wach ka gitiyo gi sulwe owacho ni gibiro kelo hawi maber.”​—Encyclopedia of Sri Lanka.

    •  Nyasi mar Songkran. Nying mar nyasi mitimo e piny Asiano “ogol kuom wach manie Sanskrit ma tiende en ‘sudo’ kata ‘lokre,’ to nitimo nyasino mondo onyisgo ni chieng’ osudo kowuok kuom grub sulwe miluongo ni Aries.”​—Food, Feasts, and Faith​—An Encyclopedia of Food Culture in World Religions.

     Nyasi motudore gi Chik Musa ma misango mar Yesu notieko. Muma wacho niya: “Kristo e giko mar Chik.” (Jo-Rumi 10:4) Jokristo pod nyalo puonjore gik moko e Chik Musa ma ne omi Jo-Israel machon. Kata kamano, ok gitim nyasi motudore gi chikego, ahinya ahinya motudore gi biro mar Mesia nikech ging’eyo ni Mesia nosebiro. Muma wacho kama: “Gigo gin mana tipo mar gik ma biro, to gima sie en Kristo.” (Jo-Kolosai 2:17) To bende nikech nyasigo nigi gik ma Muma ok oyiego, Joneno mag Jehova ok tim nyasi ma luwogi:

    •  Nyasi mar Hanukkah. Itimoga nyasini mondo opargo kaka nochak owal hekalu mar Jo-Yahudi ma ne ni Jerusalem. Kata kamano, Muma wacho ni Yesu nobedo Jadolo Maduong’ “mar hema maber moloyo kendo ma long’o chuth ok e hema ma olos gi lwedo, tiende ni ok en chuech mar pinyni.” (Jo-Hibrania 9:11) Jokristo ong’eyo ni hekalu mar ranyisi nokawo kar hekalu ma ne oger Jerusalem.

    •  Nyasi mar Rosh Hashanah. Mae en odiechieng’ mokwongo e chak higa mar Jo-Yahudi. E kinde machon, ne ichiwo misengni makende ne Nyasaye e kinde nyasigo. (Kwan 29:1-6) Kata kamano, Yesu Kristo ma en Mesia, nomiyo “chiwo migolo kod misengni” orumo ma gibedo ma onge tich e wang’ Nyasaye.​—Daniel 9:26, 27.

  •   Be nyasi mitimono jiwo ji mondo gikik lamo?

     Puonj mar Muma: “En ang’o ma riwo ng’at manie yie kod ng’at ma ok ni e yie? Kendo en winjruok mane ma nitie e kind hekalu mar Nyasaye kod sanamu?”​—2 Jo-Korintho 6:15-17.

     Joneno mag Jehova temo matek mondo gidag gi kuwe gi jirendegi kendo gichiwo luor ne ratiro ma ng’ato ka ng’ato nigo mar yiero gima obiro yiego. Kata kamano, ok gidonjre e nyasi ma jiwo ji mondo gikik lamo e yore ma luwogi.

     Nyasi ma jo dinde mopogore opogore chokore mondo gilem kanyachiel. Ka ne Nyasaye otero joge e piny machielo kama ji ne lemo e dinde mopogore opogore, nonyisogi kama: “Kik utim singruok moro amora kodgi kata gi nyisechegi. . . .Ka po ni utiyo ne nyisechegi, mano biro bedonu obadho.” (Wuok 23:32, 33) Mano ema omiyo Joneno mag Jehova ok tim nyasi ma luwogi.

    •  Nyasi mar Loy Krathong. E kinde mag nyasigi, “Jo-Thai losoga bakunde mag oboke, kae to giketo msuma kata kete mag ubani, kae to giketogi e pi mamol. Giparoga ni gigo kawoga hawi marach kae to gidhigo. Chutho chutho gitimoga nyasino mondo gipargo ondamo ma ne Buddha oweyo.”​—Encyclopedia of Buddhism.

    •  Nyasi mar Odiechieng Hulo Richo (National Repentance Day). Jatelo moro mar sirkal nowacho e gaset mar The National, mar Papua New Guinea niya: Joma timo nyasini “oyie kuom puonj mag mise mag Jokristo.” Nomedo wacho ni “timo nyasino ne konyo e jiwo puonj mag Jokristo ma ni e pinyno.”

    •  Nyasi mar Vesak. “Mae en odiechieng’ malerie mogik ne Jo-Buddha, nikech gitimo nyasi mar paro nyuol Buddha, kaka noyudo rieko, thone, kod kaka noyudo chal mar Nirvana.”​—Holidays, Festivals, and Celebrations of the World Dictionary.

      Nyasi mar Vesak

     Nyasi motudore gi chike din kata kamano Muma ok sirgi. Yesu nonyiso jotend din niya: “Usemiyo wach Nyasaye obedo kayiem nono nikech timbeu kod chikeu.” Nonyisogi bende ni gilame kayiem nono “nikech gipuonjo chike dhano mana ka gima gin chike Nyasaye.” (Mathayo 15:6, 9) Nikech Joneno mag Jehova luwo puonj manie ndikono, ok gitim nyasi mang’eny ma jo din timo.

    •  Nyasi mar Epiphany (Three Kings’ Day, Timkat, kata Los Reyes Magos). E nyasini, iparoga kaka jokor wach ma tiyo gi sulwe nolimo Yesu, kata batiso mar Yesu. Nitie nyasi moko “mag joma lamo nyiseche ma nono ma nolok mobedo mag Jokristo, to nyasigo gin ma ichiwe luor ne nyiseche mag pi mamol kata mag aoche.” (The Christmas Encyclopedia) Nyasi mar Timkat, ma bende itimoe gik ma kamago, “otudore bende gi chike mag oganda.”​—Encyclopedia of Society and Culture in the Ancient World.

    •  Nyasi ma Iparogo Kaka Noter Bikira Maria e Polo (Feast of the Assumption of the Virgin Mary). Joma timo nyasini oyiega ni min Yesu nodhi e polo gi del mar ringruok. Kaluwore gi Religion and Society​—Encyclopedia of Fundamentalism, “Jokristo mokwongo ne kia gima kamano kendo Ndiko bende ok wuo e wi wachno.”

    •  Nyasi ma Iparogo Kaka Nonyuol Maria ma Onge Richo (Feast of the Immaculate Conception). “Muma ok wuo e wi wachni. En puonj ma kanisa ema noketo.”​—New Catholic Encyclopedia.

    •  Nyasi Miparogo Odiechienge Piero Ang’wen ma Yesu Notueyogo Chiemo (Lent). Kaluwore gi New Catholic Encyclopedia, kinde mag tueyo chiemoni nochakore higni mokalo 200 bang’ ka nosetiek ndiko Muma. Bugno medo lero niya: “Sap buru mitimoga chieng’ Tich Adek osebedo ka timore chakre ne tim romo Benevento e higa mar 1091.”

    •  Nyasi mar Meske (kata, Maskal. Kaluwore gi Encyclopedia of Society and Culture in the Medieval World, nyasini ne itimo e piny Ethiopia nikech ne giparo ni “giseyudo Msalaba Madier (tiende ni msalaba ma ne ogurie Yesu), kendo ne gimoko mach kae to gimiel ka gilworo majno.” Kata kamano, Joneno mag Jehova ok ti gi msalaba e lamo.

  •   Be nyasino pako dhano moro, riwruok moro, kata piny moro?

     Puonj mar Muma: “Ma e gima Jehova owacho: ‘Okuong’ ng’at ma keto genone kuom dhano, mogeno teko ma dhano nigo, kendo ma chunye ong’anyo ne Jehova.’”​—Jeremia 17:5.

     Kata obedo ni Joneno mag Jehova dewo ji kendo gilemonegiga, ok gitim nyasi ma luwogi:

     Nyasi ma chiwo luor ne jatelo moro kata ng’at moro mong’ere. Muma wacho niya: “Ka udwaro ber, kik ugen dhano adhana ma muche nie ume. Ang’o ma dimi ugene?” (Isaya 2:22) Mano ema omiyo, Joneno mag Jehova ok tim nyasi mar paro odiechieng’ nyuol ruoth moro amora bed ni en ruoth ma dichwo kata ma dhako.

     Nyasi ma ichiwogo luor ne bendera mar piny (Flag Day). Joneno mag Jehova ok tim nyasini. Nikech ang’o? En nikech Muma wacho kama: “Tang’uru ne sanamu.” (1 Johana 5:21) Jomoko e kindegi paro ni bendera ok en sanamu kata gima ilamo. Kata kamano jahistori moro miluongo ni Carlton J. H. Hayes nondiko niya: “Bendera en ranyisi maduong’ ma nyiso chiwruok ne piny kendo gima ilamo.”

     Nyasi ma pako jatakatifu moro. Ang’o ma notimore ka ng’ato moro ma noluoro Nyasaye ne okulore ne Petro? Muma wacho niya: “Petro ne ochunge ka wachone niya: ‘A malo; an bende an mana dhano.’” (Tich Joote 10:25, 26) Nikech Petro kod joote mamoko ne ok oyie mondo omigi luor makende, Joneno mag Jehova bende ok tim nyasi ma miyo jotakatifu luor, kaka nyasi ma luwogi:

    •  Nyasi Miparogo Odiechieng Jotakatifu Duto (All Saints’ Day). “Itimoga nyasini mondo ochiw luor ne jotakatifu duto. . . .Kata kamano, kama nyasino ne oaye ok ong’ere.”​—New Catholic Encyclopedia.

    •  Nyasi ma Iparogo Bikira ma ne Onenore Guadalupe (Fiesta of Our Lady of Guadalupe). Nyasini itimoga mondo “opargo jatakatifu ma konyo Mexico,” ma iparoga ni en Maria min Yesu. Wachore ni nofwenyore ne ng’at moro ma jadhier e yor hono e higa mar 1531.​—The Greenwood Encyclopedia of Latino Literature.

      Nyasi ma Iparogo Bikira ma ne Onenore Guadalupe (Fiesta of Our Lady of Guadalupe)

    •  Nyasi mar Odiechieng Chiwo Nying (Name Day). Buk miluongo ni Celebrating Life Customs Around the World​—From Baby Showers to Funerals, wacho ni “ne itimo nyasini chieng’ ma imiyo nyathi nying jatakatifu moro, chieng’ ma itise, kata chieng’ ma itimone konfomasio.” Bugno medo ni, “ji ne timo weche motudore gi din ahinya e odiechiengno.”

     Nyasi mag chama mag siasa kata chama ma kedo ne ratiro mag dhano. Muma wacho niya: “Ber geno Jehova moloyo geno dhano.” (Zaburi 118:8, 9) Joneno mag Jehova ok tim nyasi mar Youth Day kata Women’s Day nikech gigeno ni Nyasaye e ma nyalo tieko chandruoge mag dhano, to ok chama mag siasa kata chama ma kedo ne ratiro mag dhano. Mano e ma omiyo ok wadonjre e nyasi ma sirkende jatimoga ka giparogo odiechieng’ ma ne giweyo keto ji obed wasumbni (Emancipation Day). Kata kamano, ging’eyo ni Pinyruodh Nyasaye kende e ma biro tieko chandruoge mag dhano kaka buono ji, kod neno ni jomoko beyo moloyo jowetegi.​—Jo-Rumi 2:11; 8:21.

  •   Be nyasino keto piny moro kata oganda moro mondo obed maber moloyo machielo?

     Puonj mar Muma: “Nyasaye ok buon ng’ato ang’ata, to e oganda moro amora, ng’at moluore kendo ma timo gik makare, oyiego.”​—Tich Joote 10:34, 35.

     Kata obedo ni Joneno mag Jehova ohero pinjegi, ok gidonjre e nyasi ma keto pinjegi kata ogandagi obed mabeyo moloyo mamoko mana kaka ilero e list ma luwoni.

     Nyasi ma ichiwogo luor ne jolweny. Kar mondo ojiw weche lweny, Yesu nojiwo jopuonjrene kama: “Dhiuru nyime hero jowasiku kendo lamuru ne jo ma sandou.” (Mathayo 5:44) Omiyo, Joneno mag Jehova ok tim nyasi ma miyo jolweny luor moriwo nyaka nyasi ma luwogi:

    •  Nyasi mar Odiechieng Anzac (Anzac Day).Anzac ochung’ ne Australian and New Zealand Army Corps,” tiende ni jolweny mag New Zealand kod Australia, kendo “mos mos Odiechieng Anzac nolok mobedo odiechieng’ ma iparogo joma ne oneg e lweny.”​—Historical Dictionary of Australia.

    •  Nyasi mar Odiechieng’ ma Iparogo Jolweny ma Chon (Veterans Day, Remembrance Day, Remembrance Sunday, kata Memorial Day). Ne itimo nyasini mondo opargo “joma ne odhi e lweny chon kod joma ne oneg e lweny ka kedo ne pinygi.”​—Encyclopædia Britannica.

     Nyasi ma iparogo histori mar piny kod chieng’ ma ne giyudoe uhuru. Yesu nowacho kama e wi jolupne: “Ok gin mag piny, mana kaka an ok an mar piny.” (Johana 17:16) Joneno mag Jehova ohero histori mag pinjegi, kata kamano, ok gitim nyasi ma luwogi:

    •  Nyasi mar Odiechieng Australia (Australia Day). Kaluwore gi Worldmark Encyclopedia of Cultures and Daily Life, nyasini itimo mondo opargo “odiechieng’ ma jolweny mag Ingeresa noguro bandechgi Australia e higa mar 1788 ka ginyisogo ni koro pinyno nie bwogi.”

    •  Nyasi mar Odiechieng Guy Fawkes (Guy Fawkes Day). Mae en “odiechieng’ miparogo kaka Guy Fawkes kod jomoko ma ne riwo lwedo jo Katholik notemo nego King James 1 kod joma ne nitie e Od Bura ma Ingeresa e higa mar 1605 kata kamano, gima ne gichanono ne ok otimore.”​—A Dictionary of English Folklore.

    •  Nyasi mar Odiechieng Yudo Loch (Independence Day). E pinje mang’eny, ji timoga nyasini mondo “gipargo chieng’ ma pinygi noyudo loch ka giwuok e bwo loch mar piny machielo.”​—Merriam-Webster’s Unabridged Dictionary.

  •   Be nyasino otingo timbe mokalo tong’ kata modwanyore?

     Puonj mar Muma: “Ndalo mosekadho ne oromou timo dwaro mar ogendni, ka ne udonjo e timbe mag wang’-teko, owruok gi gombo, metho mokalo tong’, nyasi mopong’ gi koko, metho ma ji piemie, kod lamo sanambe makwero.”​—1 Petro 4:3.

     Joneno mag Jehova luwo puonjno sama ok gidonjre e nyasi mopong’ gi metho mokalo tong’, kod mopong’ gi koko. Kata kamano, gibudhoga gi osiepegi kendo ka giyiero mar madho kong’o, gitimo kamano e yo ma ok okalo tong’. Gitemoga matek mondo giluw puonj mar Muma ma wacho niya: “Bed ni uchiemo, kata umetho, kata utimo gimoro amora, timuru gik moko duto ne duong’ mar Nyasaye.”​—1 Jo-Korintho 10:31.

     Omiyo, Joneno mag Jehova ok donjre e nyasi ma nigi timbe ma Muma kwedo. Mani oriwo nyasi ma Jo-Yahudi timoga miluongo ni Purim. Kata obedo ni ne itimo nyasi mar Purim mondo oparne Jo-Yahudi kaka ne oresgi e higni mag 400 K.K.P, buk mar Essential Judaism wacho ni nyasino koro ne olok mobedo nyasi mar Mardi Gras kata Carnival. E kinde mag nyasigo, “chwo nyalo rwako lep mon, ji ng’anyo, gimetho asasa, kendo gigoyo koko mang’eny.”

 Be Joneno mag Jehova ma ok timga nyasi moko pod ohero joodgi?

 Ee. Muma wacho ni ji onego ochiw luor ne joodgi ma ok gidewo ni gin e din mane. Kata kamano, ka achiel kuom Joneno mag Jehova oweyo timo nyasi moro, wedene moko nyalo winjo marach, ginyalo chwanyore kata neno ni ondhogogi. Omiyo, thoth Joneno mag Jehova kawoga okang’ mar nyiso wedegi ni giherogi, bende, gileronegiga e yo mariek gimomiyo gitimo yiero moko, kendo gikawoga thuolo mar limogi kinde mamoko.

 Be Joneno mag Jehova kweroga ji ni kik gitim nyasi moko?

 Ooyo. Ging’eyo ni ng’ato ka ng’ato nyaka tim yierone owuon. (Joshua 24:15) Joneno mag Jehova “miyo ji duto duong’,” ma ok gidewo ni giwuok e din mane.​—1 Petro 2:17.

a Sulani ok wuo kuom nyasi duto ma Joneno mag Jehova ok tim, bende, ok owuo kuom puonj mag Muma duto ma dwarore ni wanon.

b Mithra, Mithraism, Christmas Day & Yalda, by K. E. Eduljee, ite mar 31-33.