Inda koshikalimo

OVANYASHA TAVA PULA

Mbela osha puka okutukana?

Mbela osha puka okutukana?

Christopher, womido 17, okwa ti: “Ohandi udu ovanhu tava tukana, naasho ihashi kumwifa nge vali. Ohaku monika ku li paushitwe.”

Rebecca, womido 19, okwa ti: “Onda li ndi hole okutukana, eshi nda li okaana. Oshipu neenghono okuhovela okutukana, ashike ohashi kala eshongo oku shi efa po.”

 Omapulapulo

  • Ohashi ku kumu ngahelipi, ngeenge u udite vamwe tava tukana?

    • Ihandi lipula nasho, ohashi monika shi li paushitwe kwaame.

    • Ohandi kala ngoo handi lipula nasho omafimbo amwe, ashike onde shi tambula ko.

    • Ohashi udifa nge nai, inandi shi i kilila.

  • Ove oho tukana oikando i fike peni?

    • Ihandi tukana

    • Omafimbo amwe

    • Oluhapu

  • Mbela oshikundafanwa eshi shi na sha nomalaka a honga owe shi tala ko ngoo sha fimana?

    • Ahowe

    • Heeno

 Okwa kwata ngoo shili moiti

Mbela okutukana owe ku tala ko ngoo kwa kwata moiti? Vamwe ohava ti, ‘Inaku kwata naanaa moiti.’ ‘Ope na oinima imwe oyo hatu dulu okulipula nayo, ponhele yomatukano. Shikwao vali, ovanhu aveshe ohava tukana.’ Ndele mbela osho oshoshili tuu?

Kutya nee oto shi dimine, ile hasho, ovanhu vahapu ihava tukana. Ove na omatomheno onhumba, eshi ihava tukana, oo vakwao vehe shi shii. Pashihopaenenwa:

  • Okutukana kaku na sha ashike noitya. Eendjovo doye ohadi holola kutya ove omunhu a tya ngahelipi. Ngeenge oho longifa elaka la honga, otashi ulike kutya ku na ko nasha nomaliudo avakweni. Mbela osho u li ngaho?

    Ombiibeli oya ti: “Keshe osho hashi di mokanya ohashi di komutima.” — Mateus 15:18.

    Omatukano okwa nyika oshiponga. Mbela oto dulu okukwafela vamwe, ile ove mwene?

  • Okutukana ohaku ningifa vamwe va kale ve na etaleko lii li na sha naave. Embo Cuss Control ola ti: “Onghedi omo hatu popi ohai holola kutya ookaume ketu ova tya ngahelipi, ovapambele novanailonga pamwe nafye ove tu tala ko ngahelipi, ekwatafano letu navo, otu na enwefemo la tya ngahelipi, ngeenge ohatu mono oilonga nokweenda hatu pewa eendodo nosho yo nghee ovanhu, ovo vehe tu shii, have tu tale ko.” Ola ti yo: “Lipula ngeenge ekwatafano leni navo otali ka xwepopale, ngeenge owa kala iho tukana.”

    Ombiibeli oya ti: “Henukeni . . . okupopya inaku koshoka.” — Ovaefeso 4:⁠31.

  • Okutukana itaku ku ningifa u kale ho tilika, ngaashi to diladila. Omundokotola Alex Packer okwa popya membo laye, How Rude!, a ti: “Ovanhu ovo hava tukana alushe ohava kenyeneke vamwe. Okwa weda ko kutya ngeenge omunhu momadiladilo aye omu yadi ashike omatukano, oshidjuu kuye “okupopya oitya ya koshoka, ya diladilwa nawa noyonghenda. Ngeenge oho popi ashike eendjovo dikukutu, omatukano nomalaka a honga, osho ashike tashi kala shi yadi momadiladilo oye.”

    Ombiibeli oya ti: “Momakanya eni inamu pita nandenande eendjovo dii.” — Ovaefeso 4:​29.

 Osho to dulu okuninga

  • Litulila po elalakano. Mbela ito dulu okupangela elaka loye oule womwedi, ile oivike yonhumba? Oto dulu okukala ho tale exumo komesho loye mokushanga poima, ile pokalindeli. Ashike opo u hange elalakano loye, owa pumbwa vali okukatuka eenghatu dimwe vali. Pashihopaenenwa:

  • Henuka omalihafifo oo taa yadifa ouluvi woye nomatukano. Ombiibeli oya ti: “Ookaume vai ohava nyono po eenghedi diwa.” (1 Ovakorinto 15:33) “Ookaume” inava kwatela mo ashike ovanhu, ndele omwa kwatelwa yo nomalihafifo, eemuvi odo hatu tale, omaudano ouvidio oo hatu dana nosho yo eengalo odo hatu pwilikine kudo. Kenneth, womido 17, okwa ti: “Oshipu neenghono okweendela pamwe neimbilo olo u hole, ndele to lipwililikile omatukano oo e li mo, molwaashi ongalo otai ende po nawa.”

  • Ulika kutya owa kula. Ovanhu vamwe ove hole okutukana, opo va ulike kutya kave fi ounona. Ndele osho kashi fi shoshili. Ovanhu ovo va kula ‘eendunge davo dokuyoolola oda deulwa, opo va dule okutongola ouwa nowii,’ ngaashi Ombiibeli ya popya. (Ovaheberi 5:14) Ihave liulike, opo va “ulikile” vamwe kutya ova kula.

Eendjovo inadi koshoka ohadi yadeke ashike omadiladilo noinima ii. Oinima ya tya ngaho oi li keshe pamwe mounyuni. Embo Cuss Control ola ti: “Ino kala ho tukana, opo uha wede ko komutengi. Ninga ngaashi to dulu, opo u kwafele ovanhu vaha kale hava tukana. Oto ka mona kutya ou na onghalamwenyo i li nawa, novanhu vakweni otava ka kala ve ku fimaneka.”