Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

¿Mbaʼérepa oĩ hetaite Biblia?

¿Mbaʼérepa oĩ hetaite Biblia?

¿Mbaʼérepa oĩ hetaite kláse de Biblia? ¿Ndépa ere umi Biblia osẽ pyahúva oipytyvõtaha la héntepe ontende porã hag̃ua mbaʼépa ñanemboʼe, térãpa hasyve guei oñentende hag̃ua? Jaikuaáramo mávapa otradusi raʼe umi Biblia ha mbaʼérepa ojapo upéva ikatúta japilla mavaitévapa ideprovechovéta ñandéve.

Jahechami raẽna mávapa oskrivi raʼe la Biblia ha arakaʼépa.

PE BIBLIA YPYKUE

Normálmente la Biblia ojedividi en dos párte, pe primera pártepe oĩ 39 lívro oguerekóva “Ñandejára marandukuéra” (Romanos 3:2). Ñandejára ningo oipuru vaʼekue unos kuánto kuimbaʼe iñeʼẽrendúvape oskrivi hag̃ua upéva Jesús ou mboyve, 1513 guive 443 peve, en totál amo 1.100 áñorupi. Umi 39 lívro ningo ojeskrivi vaʼekue haimete kompletoite hebréope, upévare ojeʼe chupe Escrituras Hebreas, péro oñehenói avei chupe “Viejo Testamento”.

Pe segunda pártepe oĩ 27 lívro haʼéva avei “Ñandejára Ñeʼẽ” (1 Tesalonicenses 2:13). Ñandejára oipuru vaʼekue Jesucristo disipulokuéra iñeʼẽrendúvape oskrivi hag̃ua upéva. Ko párte pyaʼeve oñetermina vaʼekue. Ojeskrivi ñepyrũ áño 41-rupi, Jesús ou rire, ha opa áño 98-pe, en totál amo 60 áñorupi. Koʼã 27 lívro ojeskrivi vaʼekue prinsipálmente griégope, upévare ojeʼe chupe Escrituras Griegas Cristianas, péro oñehenói avei chupe “Nuevo Testamento”.

La Biblia kompléta oreko en totál 66 lívro, ha pype jatopa pe mensáhe Ñandejára omeʼẽva enterovépe g̃uarã. Péro, ¿mbaʼérepa oĩ hetaite kláse de Biblia? Jahechamína mbaʼérepa.

  • Ikatu hag̃uáicha la hénte olee la Biblia iñidiomaitépe.

  • Ikatu hag̃uáicha ojekorrehi umi párte ojavy haguépe umi okopia vaʼekue la Biblia ha oñemoĩ jey oĩ hagueichaite iñepyrũme.

  • Ikatu hag̃uáicha oñemoĩ oñeʼẽháicha la hénte koʼág̃arupi.

Jahechamína mbaʼéichapa ojeguereko vaʼekue enkuénta koʼã mbaʼe ojejapórõ guare umi mokõi traduksión osẽ ypy vaʼekue.

PE SEPTUAGINTA GRIEGA

Amo 300 áñorupi Jesús ou mboyve oĩ vaʼekue heta expérto judío oñepyrũva otradusi griégope umi Escrituras Hebreas. Ko traduksiónpe oñehenói la Septuaginta griega. Upe épokape heta judío noñeʼẽguasuvéima hebréope, upévare ojapo hikuái ko traduksión ikatu hag̃uáicha umi oñeʼẽva griégope ontende ha omombaʼe “Ñandejára Ñeʼẽ” (2 Timoteo 3:15).

Pe Septuaginta oipytyvõ avei hetaiterei persóna ndahaʼéivape judío ha oñeʼẽva griego oikuaa hag̃ua umi mbaʼe omboʼéva la Biblia. ¿Mbaʼérepa jaʼe upéva? Peteĩ profesór hérava Wilbert Howard heʼi: “Pe Iglesia Cristiana oipuru vaʼekue ofisiálmente ko traduksión, ha upe hague ojapóma amo 2.000 áñorupi. Upérõ umi misionerokuéra oho umi sinagogahárupi ha ohechauka ‘Ñandejára Ñeʼẽ rupive Jesús haʼeha pe Mesías’” (Hechos 17:3, 4; 20:20). Peteĩ karai hérava Frederick Bruce heʼi upéicha rupi umi judiokuéra “noñeinteresaguasuvéi hague pe Septuagíntare”.

A medída ke Jesús disipulokuéra orresivi umi lívro oĩva pe Escrituras Griegas Cristiánaspe, omoĩ pe Septuaginta ndive, upe ojetradusi vaʼekue Escrituras Hebréasgui. Ha upéicha oñekompleta vaʼekue la Biblia.

PE VULGATA LATINA

Amo 300 áñorupi ojeskrivipa riréma umi lívro oĩva la Bíbliape, peteĩ expérto rrelihióso hérava Jerónimo otermina peteĩ traduksión latínpe, ha tiémpo rire upe traduksiónpe oñembohéra la Vulgata latina. Péro upérõ ningo oĩma vaʼekue voi heta traduksión de la Biblia ojejapo vaʼekue latínpe, ¿mbaʼérepa upéicharõ tekotevẽ jey oñenohẽ peteĩ ipyahúva? Peteĩ ensiklopédia heʼi Jerónimo ojapo hague upéva okorrehise rupi “umi párte ojetradusi vai vaʼekue, umi párte oñemoĩ térã ojepeʼa hague álgo ha umi párte ojejavy hague” (The International Standard Bible Encyclopedia).

Añetehápe ningo Jerónimo okorrehi kuri heta umi párte oĩ vai vaʼekue. Tiémpo rire pe Iglésia Katólika heʼi la únika Biblia ojepurútava haʼetaha pe Vulgata latina, ha heta tiémpore opyta vaʼekue upéicha. Péro tuichaiterei ojavy hikuái. ¿Mbaʼérepa? Pórke tiémpo rire umi hénte nontendevéima latín ha amo ipahápe pe Vulgata latina oipytyvõ rangue la héntepe ontende hag̃ua la Biblia omboʼéva, omoypytũve guei chuguikuéra.

OJEJAPO HETA TRADUKSIÓN PYAHU

Upe tiémpope ojejapove avei heta traduksión de la Biblia. Por ehémplo, ojapo amo 1.600 áñorupi oñetermina hague peteĩ traduksión ikonosidoitereíva hérava Peshitta siríaca. Péro ojapo amo 600 áñorupi hasypeve oĩ jey hague oñehaʼãva otradusi la Biblia ikatu hag̃uáicha umi hénte olee iñidiomaitépe.

Upe tiémpope peteĩ karai Inglaterragua hérava John Wyclef oñepyrũ vaʼekue otradusi la Biblia ingléspe ikatu hag̃uáicha la hénte ontende. Tiémpo riremínte Johannes Gutenberg oinventa vaʼekue heta téknika oñeimprimi hag̃ua umi puvlikasión. Heta expérto bíblico oipuru vaʼekue umi téknika, ha upéicha oñeimprimi ha oñemog̃uahẽ Europa tuichakuére heta idiómape umi Biblia ojetradusi pyahuvéva.

Osẽ rire heta traduksión de la Biblia ingléspe, oĩ vaʼekue heʼíva natekotevẽiha oĩ heta traduksión el mísmo idiómape. Péro ojapo amo 300 áñorupi peteĩ rrelihióso hérava John Lewis oskrivi hague: “Umi idiomakuéra ningo kon el tiémpo okambia ohóvo ha noñeñeʼẽvéima yma guaréicha, upévare tekotevẽ ojerrevisa jey umi traduksión itujavéva oñekambia hag̃ua umi párte nahesakãporãiha ikatu hag̃uáicha la hénte koʼag̃agua ontende”.

Koʼág̃arupi umi expérto orrevisáva umi traduksión de la Biblia yma guare ikatu oanalisa porãve umíva. ¿Mbaʼérepa? Pórke ontende porãvéma hikuái umi idióma ojepuru vaʼekue ojeskrivi hag̃ua la Biblia ha oĩ avei hetaiterei manuskríto bíblico ymaiterei guare ojetopa ramóva. Opa koʼã mbaʼére ikatu ojekuaa porãiteve mbaʼépa la heʼiséva pe téxto orihinál.

Upévare ikatu jaʼe ideprovechoitereiha jaguereko umi Biblia ojetradusi ramovéva. Upéicharõ jepe tekotevẽ ñañatende jahecháta jave mavaitévapa jaipurúta. * Péro umi otradusíva la Biblia ojapóramo peteĩ traduksión ipyahúva ohayhúgui Ñandejárape ipyʼaite guive, katuete ñanepytyvõitereíta la hembiapokue.

 

^ párr. 24 Ehecha pe artíkulo hérava “Cómo escoger una buena traducción de la Biblia”, osẽ vaʼekue rrevísta La Atalaya 1 de mayo de 2008-pe.