Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

Umi manuskríto siríako. Jahechamína umi Biblia ojetradusi ypy vaʼekue

Umi manuskríto siríako. Jahechamína umi Biblia ojetradusi ypy vaʼekue

Áño 1892-pe, umi heméla hérava Agnes Smith Lewis ha Margaret Dunlop Gibson, okrusa peteĩ desiérto kaméllo ári og̃uahẽ hag̃ua pe monastério de Santa Catalínape, opytáva mónte Sinaí ypýpe. Haʼekuéra ningo oviaha 9 día og̃uahẽ hag̃ua pe Oriénte Médiope, ha hiʼarive upérõ ipeligróso ojeviaha upérupi. ¿Mbaʼére piko upéicharõ koʼã heméla orekóva 50 áñorupi osẽ oho ojapeligra péicha? Jahechamína mbaʼérepa, ha upéva ñanepytyvõta avei ñandéve jaikuaa hag̃ua mbaʼeichagua traduksión de la Bíbliarepa ikatu jajerovia.

Agnes Smith Lewis ha pe monastério oĩva Santa Catalínape

JESÚS oho mboyve yvágape, heʼi vaʼekue idisipulokuérape opredika vaʼerãha “Jerusalénpe, oparupiete Judéape, Samáriape ha mombyryvehápe ko yvy tuichakuére” (Hechos 1:8). Umi idisípulo iñeʼẽrendu ha kyreʼỹme voi ojapo ko tembiapo. Péro Jerusalénpe ojepersegi chupekuéra ha ojejuka voi katu peteĩ disípulo héravape Esteban. Upévare heta oĩ ohóva ojerrefuhia Antioquíape (Siria), peteĩ siuda tuichaitereíva oĩva umi rrománo poguýpe, ha opytáva 550 kilómetrorupi Jerusaléngui, nórte gotyo (Hechos 11:19).

Umi kristiáno osegi opredika Antioquíape “pe marandu porã oñeʼẽva ñande Ruvicha Jesús rehe”, upéicha rupi hetaiterei persóna ndahaʼéiva hudío oñepyrũ ojerovia Ñandejárare (Hechos 11:20, 21). Upe siudápe oñeñeʼẽramo jepe griégope, umi hénte iñumíldeva oñeʼẽ vaʼekue siríakope.

UMI MARANDU PORÃ OJETRADUSI SIRÍAKOPE

Síglo 2-pe, hetavéma ohóvo umi kristiáno oñeʼẽva siríako, upéicha rupi tekotevẽ kuri ojetradusi Ñandejára Ñeʼẽ upe idiómape. Upévare jaʼekuaa ojetradusi hague siríakope raẽ heta párte pe Escrituras Griegas Cristiánasgui, ndahaʼéi idióma latínpe yma oñepensa haguéicha.

 Áño 170 rupi, peteĩ eskritór hérava Taciano (oiko vaʼekue éntre los áño 120 ha 173), ombojeheʼa Mateo, Marcos, Lucas ha Juan kuatiañeʼẽ, ojapo hag̃ua chugui peteĩ rrelátonte. Ko rrelátope oñehenói vaʼekue Diatesarón, griégo ñeʼẽme heʼiséva “umi cuatro Evangéliore”, ha ikatu oime ojeskrivi raʼe griégo térã siríakope. Upéi síglo 4-pe Efrén, oikóva Síriape (áño 310-373), oskrivi peteĩ komentário pe Diatesaróngui, upéva ohechauka enterove lénto umi kristiáno oĩva Síriape oikuaa ha oipuru hague ko manuskríto.

¿Mbaʼérepa iñimportantete ñandéve g̃uarã koʼág̃a pe Diatesarón? Síglo 19-pe, oĩ vaʼekue heta vivlísta heʼíva umi cuatro Evangelio ojeskrivi hague síglo 2-pe, éntre áño 130 ha 170 rupi, heta áño Jeśus omano rire. Upévare heʼi hikuái umi Evangelio nomombeʼuiha Jesús rekovekue oiko hagueichaite. Péro umi manuskríto Diatesarón ojetopa vaʼekue upe tiémpope, ohechauka pe lívro de Mateo, Marcos, Lucas ha Juan ojekuaáma hague voi síglo 2 rupi. Upévare ikatu jaʼe umi Evangelio ojeskrivíma hague anteve. Avei pe Diatesarón ohechauka ndaikatuiha jajerovia umi mbaʼe oĩvare pe evangelio apókrifope, pórke Taciano ndoipurúi vaʼekue umíva ojapo hag̃ua ko manuskríto, síno oipurúnte Mateo, Marcos, Lucas ha Juan kuatiañeʼẽ.

Peshitta siríaka del Pentateuco ojejapo vaʼekue áño 464-pe, ha haʼe pe segundo manuskríto vívliko itujavéva umi orekóva fécha apytépe

Síglo 5 oñepyrũvo, nórte gotyo Mesopotámiape, ojepuru vaʼekue peteĩ Biblia ojetradusíva siríakope. Amalisia ko Biblia ojetradusi síglo 2 ha 3 rupi. Ha oguerekopa lénto umi lívro oĩva la Bíbliape, la ndorekóiva haʼe: 2 Pedro, 2 Juan, 3 Juan, Judas ha Apocalipsis. Ko traduksiónpe oñehenói Peshitta, heʼiséva “isensíllova” térã “hesakã porãva”. Ko traduksión oĩ umi manuskríto itujavéva ha iñimportantevéva apytépe, ha ojepuru vaʼekue oñemombeʼu ypy hag̃ua pe mensáhe vívliko.

Peshitta ningo oreko peteĩ párte ojeskrivi haguépe hese peteĩ fécha okorrespondéva áño 459 térã 460 rupi. Upévare jaʼekuaa ko manuskríto haʼeha pe itujavéva umi Biblia orekóva fécha apytépe. Amo áño 508 rupi ojerrevisa jey pe Peshitta ha upépe oñemoĩma umi 5 lívro de la Biblia ofalta vaʼekue. Ko Bíbliape upe rire oñehenói Versión Filoxeniana.

OJETOPAVE UMI MANUSKRÍTO SIRÍAKO

Síglo 19 peve, enterove lénto umi manuskríto griégo ikonosidovéva pe Escrituras Griegas Cristiánaspe, ojejapo vaʼekue síglo 5-pe térã upe riréma. Upéicha rupi umi vivlístape ointeresaiterei umi traduksión Vulgata latína ha Peshitta siríaka. Oĩ vaʼekue opensáva oĩha peteĩ manuskríto itujavéva pe Peshíttagui péro ndoikuaái mbaʼe manuskrítopa, ha opensa upe orekóva hikuái haʼeha peteĩ rrevisióntema. Ojekalkula ningo la Biblia ojetradusi ypy hague siríakope amo síglo 2 rupi, upévare ko manuskríto iñimportanteterei umi vivlístape g̃uarã, pórke upéicha oikuaáta hikuái mbaʼéicha vaʼekuépa umi traduksión yma guare. Péro, ¿oexistípa añete umi manuskríto? ¿Ojuhúnepa hikuái?

Pe Sinaítico Siríako. Ha ikostádope ojekuaa umi Evangélio

Si ojuhu, ha ndahaʼéi peteĩnte síno mokõi voi. Ha iñimportanteterei umi dokuménto ojetopa vaʼekue. Peteĩva ojejapo vaʼekue síglo 5-pe ha ojetopa hetaiterei manuskríto siríako apytépe, oĩva peteĩ monastériope pe desiérto Nítriape (Egipto) ha ojegueraháva upe rire pe Museo Británicope áño 1842-pe. Ko manuskrítope oñehenói Siríako Curetoniano, pórke otopa ha opuvlika vaʼekue William Cureton, haʼe ningo oipytyvõ upe okuida vaʼekuépe umi manuskríto oĩva upe muséope. Ko dokuménto oreko vaʼekue umi cuatro Evangelio, péro kóva ko órdenpe: Mateo, Marcos, Juan ha Lucas.

Pe segundo manuskríto ojeguereko gueteri koʼág̃a peve, ha oñehenói chupe Sinaítico Siríako. Ha Agnes, pe kuñakarai ñañeʼẽma hague ko artíkulo oñepyrũvo, otopa vaʼekue ko manuskríto peteĩ monastériope. Haʼe ndorekói vaʼekue título universitário, péro oñeʼẽkuaa 8 idiómape, umíva  apytépe siríako. Áño 1892-pe haʼe otopa peteĩ mbaʼe ivaliosoitereíva peteĩ monastériope, oĩva Santa Catalínape (Egipto).

Peteĩ armário iñypytũvape otopa peteĩ manuskríto siríako. Haʼe voi omombeʼu “ipínta vai hague upe manuskríto. Ikyʼapa ha hiʼohakuéra katu ojapa ojuehe, pórke aretereíma ndojeavrivéi hague”. Avía sído ko manuskrítogui ojevorra upe ojeskrivi ypy vaʼekue hese ha ojeskrivi jey hiʼári. Ko dokuménto oĩ siríakope ha oñeʼẽ umi kuña hekomarangatúvare. Péro Agnes ohecha umi palávra kupépe oĩha pe téxto orihinál, ha ohecha ojeskriviha yvate umi páhinape “Mateo”, “Marcos” ha “Lucas”. Upe ojuhu vaʼekue ningo peteĩ manuskríto siríako, ha orekopaite lénto umi Evangelio. Umi vivlísta koʼag̃agua okalkula ko manuskríto ojeskrivi hague síglo 4 opakuévo.

Umi manuskríto vívliko iñimportantevéva apytépe ningo oĩ pe Códice Sinaítico ha pe Códice Vaticano, ha pe Sinaítico Siríako oikéma avei upe lístape. Koʼág̃a oñepensa pe Siríako Curetoniano ha pe Sinaítico Siríako haʼe hague peteĩ kópiante umi Evangelio Siríakogui, ojejapo vaʼekue amo síglo 2 pahárupi ha 3 oñepyrũvo.

ÑANDEJÁRA ÑEʼẼ OPYTÁTA OPA ÁRARE

¿Ikatúpa ñanepytyvõ koʼág̃a umi manuskríto ojetopa vaʼekue? Ikatu, ñapensamína por ehémplo pe párte oñehenóivare “ñemohuʼã puku”, oĩva Evangelio de Marcos 16:8 rire. Pe Códice Alejandrino síglo 5-pe guare ha pe Vulgata latína, oreko ko párte. Péro umi mokõi manuskríto griégo ojerrespetavéva, haʼéva pe Códice Sinaítico ha pe Códice Vaticano, ndorekói upe párte, síno opántema Marcos 16:8-pe. Pe Sinaítiko Siríako ndoguerekói avei pe párte oñehenóiva “ñemohuʼã puku”, ha upéva ohechauka noĩri hague pe Evangelio de Márcospe ojeskrivi ypýrõ guare, síno ojeagregántema upe rire.

Jahechamína ótro ehémplo. Síglo 19-pe enterove lénto umi Bíbliape ojeagrega peteĩ fráse 1 Juan 5:7-pe, oapojáva pe trinida. Péro ko fráse noñemoĩri umi manuskríto griégo itujavévape ni pe manuskríto Peshíttape. Upéva ohechauka noĩri hague upe fráse umi téxto orihinálpe, síno ojeagregántema hague upe rire.

Jahechakuaa mbaʼeichaitépa Ñandejára Jehová oprotehe Iñeʼẽ opromete hagueichaite. La Bíbliape voi jatopa ko garantía: “Pe kapiʼi ipiru ha pe yvoty haviru, ñande Ruete ñeʼẽ katu oikóta opaite ára g̃uarã” (Isaías 40:8, ÑÑB; 1 Pedro 1:25). Umi manuskríto siríako yma guare tuicha oipytyvõ oñemog̃uahẽ hag̃ua umi héntepe Ñandejára Ñeʼẽ oĩ haguéicha iñepyrũme.