Ehecha oĩva pype

¿Ikatúpa jajerovia pe Traducción del Nuevo Mundo rehe?

¿Ikatúpa jajerovia pe Traducción del Nuevo Mundo rehe?

 Pe primer Traducción del Nuevo Mundo oñeguenohẽ vaʼekue ingléspe áño 1950-pe (Mateo-Apocalipsis). Upe guive heta oĩ heʼíva idiferenteha ko traduksión umi ótra Bíbliagui, ha heʼi voi hikuái ndaikatuiha ojejerovia hese pórke ndojetradusíri hekopete. a Jahechamína mbaʼe mbaʼépa oreko pe Traducción del Nuevo Mundo.

  •   Ojepuru umi manuskríto konfiávle. Ojejapo hag̃ua pe Traducción del Nuevo Mundo ingléspe, ojepuru umi manuskríto ojedeskuvri ramóva, itujavéva ha ikatúvare ojejerovia. Péro por ehémplo pe Versión del Rey Jacobo 1611-pegua (ingléspe King James Version), oipuru heta manuskríto ndahaʼéiva la ikonfiavletereíva ni la itujaitereíva.

  •   Pe mensáhe oñemoĩ oĩ hagueichaite pe orihinálpe. Umi otradusíva pe Biblia Traducción del Nuevo Mundo, oñehaʼãmbaite omombeʼu Ñandejára mensáhe Haʼe oskrivika hagueichaite isiervokuéra yma guarépe (2 Timoteo 3:16). Péro heta traduktór de la Bíbliape g̃uarã iñimportanteve umi kostúmbre térã tradisión, ha nointeresaguasúi chupekuéra mbaʼépa añetehápe Ñandejára omboʼese. Por ehémplo, omoĩ rangue ñande Apohare réra tee, Jehová, omoĩ hikuái Ñandejára, Señór, Ñande Ruete térã Tupã.

  •   Ojetradusi umi palávra oĩ hagueichaite pe orihinálpe. Heta traduktór ningo otradusíntema la Biblia ogustaháicha chupekuéra, ha oipeʼa heta detálle iñimportánteva, térã omoĩ ótra kosaite ni ndojoguáiva pe orihinálpe. Péro pe Traducción del Nuevo Mundo tuicha idiferénte, umi traduktór ndoagregái mbaʼevete, síno otradusi oĩ hagueichaite pe téxto orihinálpe. Péro oĩramo expresión ijetuʼútava oñentende hag̃ua térã ontendekátaramo ótra kósa, upéicharõ otradusi hikuái la heʼiséva.

Mbaʼépepa idiferénte pe Traducción del Nuevo Mundo umi ótra Bíbliagui

 Heta lívro noñemoĩriva. Umi Iglésia Katólika ha Ortodoxapegua, omoĩ ibibliakuérape umi lívro apókrifo, umíva ningo noĩri vaʼekue pe lísta orihinál oreko vaʼekuépe umi hudío umi Escrituras Hebréasgui. Ha la Biblia voi heʼi umi hudíope ‘oñemeʼẽ hague Ñandejára marandukuéra’ (Romanos 3:1, 2). Upévare pe Traducción del Nuevo Mundo ha hetave Biblia, omboyke umi lívro apókrifo.

 Heta versíkulo noñemoĩriva. Oĩ Biblia omoĩva versíkulo térã fráse noĩriva umi manuskríto bíblico itujavévape, síno ojeagregántemava upe rire. Koʼág̃arupi heta Biblia, ha umíva apytépe pe Traducción del Nuevo Mundo, nomoĩri umi versíkulo ni fráse. Ha peichahágui omoĩramo, orrekonose umíva noñeguenohẽi hague umi manuskríto konfiávlegui. b

 Ndojetradusíri palávra por palávra. Ojetradusíramo la Biblia palávra por palávra, ikatu ojeperde umi idéa orihinál. Por ehémplo, Mateo 5:3 ojetradusi jepi kóicha: “Ovyʼa umi oikuaáva imboriahuha ijespíritupe” (Ñande Ruete Ñeʼẽ Bíblia), térã: “Ovyʼa vaʼerã umi ohechakuaáva imboriahuha ipyʼapýpe” (Sociedad Bíblica Paraguaya). Pe expresión “imboriahúva ijespíritupe” térã “ipyʼapýpe”, ojetradusi palávra por palávra pe téxto orihinálgui, upévare haʼete ku nahesakãmbáiva pe mensáhe omombeʼuséva. Oĩ opensáva Jesús heʼise hague ñanemboriahu vaʼerãha javyʼa hag̃ua. Péro haʼe la heʼiséva kuri javyʼa añete hag̃ua tekotevẽha jaheja Ñandejára ñandegia. Upévare pe Traducción del Nuevo Mundo omyesakã porã upe Jesús heʼise vaʼekue, omoĩvo: “Ovyʼa umi ohechakuaáva oikotevẽha Ñandejárare”.

Mbaʼépa oñepensa pe Traducción del Nuevo Mundo rehe

  •   Pe traduktór ha biblista Edgar J. Goodspeed, oskrivi vaʼekue peteĩ kárta el 8 de diciembre de 1950, ha upépe oñeʼẽ pe Traducción del Nuevo Mundo de las Escrituras Griegas Cristianas rehe. Haʼe heʼi: “Chegustaiterei pe tembiapo ojapóva pene organisasión ko múndo tuichakuére, ha pe traduksión de la Biblia pejapóva iporãiterei ha ndahasýi ojelee ha oñentende hag̃ua. Ipype oĩ umi mbaʼe iñimportantevéva Ñandejára oikuaaukaséva ñandéve, ha che voi akomprova upeichaha”.

    Edgar J. Goodspeed

  •   Pe profesór Allen Wikgren, Universidad de Chicagopegua, oipuru kómo ehémplo pe Traducción del Nuevo Mundo heʼi hag̃ua ko Biblia orekoha peteĩ idióma ojepuru meméva koʼág̃arupi. Heʼi avei nodependeiha ótra traduksión rehe ha “orekoha heta párte ojetradusi porãitereíva” (The Interpreter’s Bible, volúmen 1, páhina 99).

  •   Peteĩ komentarísta bíblico vritániko, hérava Alexander Thomson, heʼi pe Traducción del Nuevo Mundo de las Escrituras Griegas Cristianas rehe: “Ojekuaa umi persóna otradusi vaʼekue ko Biblia ivaleterei ha ikatupyryha. Haʼekuéra oñehaʼãmbaite omoĩ pe Biblia ingléspe, oĩ hagueichaite umi téxto griégo orihinálpe” (The Differentiator, abril de 1952, páhina 52).

  •   Pe teólogo Charles Francis Potter, osita unos kuánto téxto idiferénteva pe Traducción del Nuevo Mundo umi ótra traduksióngui, ha upe rire heʼi: “Ndajaikuaáiramo jepe umi traduktór réra, ojekuaa hesekuéra iñarandu, ikatupyry ha ivaletereiha oipurúvo umi manuskríto oĩva griégo ha evréope” (The Faiths Men Live By, páhina 300).

  •   Pe eskritór Robert M. McCoy oñeʼẽʼimi avei pe Traducción del Nuevo Múndore. Haʼe orrekonose ko Biblia idiferenteha umi ótra traduksióngui, péro heʼi avei orekoha heta mbaʼe ikatúva ojeguerohory hese. Haʼe oterminávo ikomentário heʼi: “Pe Nuevo Testamento otradusi vaʼekue [umi testígo de Jehová], ohechauka iñarandu ha ikatupyryha hikuái ombohovái hag̃ua umi provléma oñepresentáva jepi ojetradusi jave peteĩ Biblia” (Andover Newton Quarterly, enero 1963, páhina 31).

  •   Pe profesór Samuel MacLean Gílmourpe, ndogustapái vaʼekue ojetradusi lája algúna párte pe Traducción del Nuevo Mundo. Upéicharõ jepe haʼe orrekonose umi traduktór “oikuaa ha ontende porãitereiha pe idióma griégo” (Andover Newton Quarterly, septiembre 1966, páhina 26).

  •   Pe profesór Thomas N. Winter, oñeʼẽrõ g̃uare pe Traducción del Nuevo Mundo rehe ha pe traduksión interlineál de las Escrituras Griegas Cristianas rehe, heʼi: “Ndajaikuaáiramo jepe umi traduktór réra, ikatu jaʼe pe traduksión ojapóva hikuái ndahasyiha oñentende, noñekontradesiriha moõve ha ojetradusiha hendaitépe” (The Classical Journal, abril-mayo 1974, páhina 376).

  •   Áño 1989-pe, Benjamin Kedar-Kopfstein, peteĩ profesór ikatupyryetereíva pe idióma evréope ha oikóva Israélpe, heʼi: “Ahesaʼỹijo jave pe Biblia evréa ha umi ótra traduksión, pyʼỹinte amaña pe Traducción del Nuevo Mundo inglespeguáre. Ha káda ahesaʼỹijónte ahechakuaa mbaʼechaitépa oñehaʼã koʼã traduktór otradusi umi téxto hendaitépe”.

  •   Jason David BeDuhn, peteĩ profesór ostudiáva umi rrelihionkuérare, ohesaʼỹijo 9 traduksión bíblica ikonosidovéva ingléspe, upéi heʼi: “Umi Biblia ahesaʼỹijo vaʼekue apytépe, pe Traducción del Nuevo Mundo haʼe upe ojetradusi vaʼekue hekoitépe”. Heta hénte, ha umi biblista jepe, oñeʼẽ vai pe Traducción del Nuevo Mundo rehe, oimoʼãgui umi testígo de Jehová otradusiha okonveniháichante chupekuéra. Péro pe profesór BeDuhn heʼi: “Pe Traducción del Nuevo Mundo ningo idiferénte, pórke ojetradusi hekoitépe ha oĩ hagueichaite umi téxto orihinálpe pe Nuevo Testaméntogui” (Truth in Translation, páhina 163 ha 165).

a Áño 2013-pe osẽ pe Traducción del Nuevo Mundo versión rrevisáda ingléspe. Umi komentário oĩva ko artíkulope ndojejapói ko versión pyahúre.

b Ikatu rehecha por ehémplo umi traduksión: Ñande Ruete Ñeʼẽ Bíblia ha Jesucristo Marandu Porã. Umi versíkulo ojeagregántemava haʼe: Mateo 17:21; 18:11; 23:14; Marcos 7:​16; 9:​44, 46; 11:26; 15:28; Lucas 17:36; 23:17; Juan 5:4; Hechos 8:​37; 15:34; 24:7; 28:29, ha Romanos 16:24. Ha pe traduksión Buenas Nuevas para el Paraguay, oagrega 1 Juan 5:7, 8-pe, peteĩ fráse oapojáva pe trinida. Péro upéva ndaipóri vaʼekue umi téxto orihinálpe, síno tiémpo rire ae ojeagrega.