Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Aŋma Tattannu gbɛ́i yɛ tɛtao nɛɛ naabu gbɛ

Odaseyeli Kroko

Odaseyeli Kroko

Ani shitsalɔi ena odaseyeli kroko ni tsɔɔ akɛ Biblia lɛ ja? Yɛ afi 2014 lɛ, sane ko ni aŋma awo Biblical Archaeology Review magazin lɛ mli lɛ hã sanebimɔ ni ji: “Mɛi ni yɔɔ Hebri Ŋmalɛi lɛ amli lɛ ateŋ mɛi enyiɛ shitsalɔi ema nɔ mi akɛ amɛhi shi diɛŋtsɛ?” lɛ hetoo. Hetoo ni amɛkɛhã ji: “Kɛ́ hooo kwraa lɛ mɛi 50!” Nuu ko ni atsĩii egbɛi tã yɛ nakai sane lɛ mli ji Tatnai. Namɔ ji lɛ? Nyɛhãa wɔsusua ehe sane fioo ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ he wɔkwɛa.

Be ko ni eho lɛ, Yerusalem yɛ Persia Nɔyeli ni yeɔ maji babaoo nɔ lɛ shishi. No mli lɛ, maŋ lɛ yɛ he ko ni Persiabii lɛ tsɛɔ jɛmɛ Across-the-River, ni tsɔɔ akɛ, eyɛ Eufrate Faa lɛ anaigbɛ. Be ni Persiabii lɛ ye Babilon nɔ kunim sɛɛ lɛ, amɛŋmɛɛ Yudafoi ni aŋɔ amɛ nom lɛ ahe, ni amɛfã amɛ ní amɛyama Yehowa sɔlemɔwe lɛ ekoŋŋ yɛ Yerusalem. (Ezra 1:1-4) Shi Yudafoi lɛ ahenyɛlɔi lɛ te shi amɛwo nitsumɔ lɛ, ni amɛfolɔ Yudafoi lɛ anaa akɛ amɛkɛ nakai nitsumɔ lɛ miitse Persia nɔyeli lɛ hiɛ atua. (Ezra 4:4-16) Be ni Dario I lɛ yeɔ nɔ lɛ (afi 522-486 D.Ŋ.B.), Persia amralo ko ni atsɛɔ lɛ Tatnai lɛ tao nakai sane lɛ mli. Biblia lɛ tsɛ lɛ “faa lɛ biɛgbɛ amralo lɛ.”Ezra 5:3-7.

Ana tɛtaoi srɔtoi ni aŋma gbɛ́i Tatnai lɛ yɛ nɔ, ni ekolɛ tɛtaoi nɛɛ fata weku ko yinɔsane he nibii ni ana lɛ he. Tɛtao ni weku nɛɛ he sane yɔɔ nɔ ni ana Biblia mli gbɔmɔ nɛɛ gbɛ́i yɛ nɔ lɛ ji shi ko ni awo yɛ Dario I lɛ nɔyeli afi ni ji afii 20 lɛ mli, ni ji afi 502 D.Ŋ.B. akɛ abaawo nyɔmɔ ko ahã mɔ ko pɔtɛɛ ko lɛ. Etsɔɔ akɛ, “Tattannu, ni ji mɔ ni yeɔ Across-the-River” lɛ nɔ lɛ tsulɔ ji mɔ ni ye nyɔmɔ ni awo lɛ he odase. Tattannu nɛɛ ji Tatnai ni Biblia mli wolo ni ji Ezra lɛ wie ehe lɛ.

Mɛni ji nuu nɛɛ nitsumɔ? Yɛ afi 535 D.Ŋ.B. lɛ, Koresh Kpeteŋkpele lɛ to maji ni eyeɔ amɛnɔ lɛ ahe gbɛjianɔ ekoŋŋ ewo kpokpai amli, ni atsɛɔ kpokpai nɛɛ ateŋ ekome akɛ Babylon and Across-the-River. Sɛɛ mli lɛ, aja kpokpaa nɛɛ mli enyɔ, ni atsɛ ekome akɛ Across-the-River. Maji ni yɔɔ eshishi ji Coele-Syria, Foinike, Samaria, kɛ Yuda, ni eeenyɛ efee akɛ Damasko ajɛɔ ayeɔ amɛnɔ. Tatnai ye kpokpaa nɛɛ nɔ kɛjɛ aaafee afi 520 D.Ŋ.B. kɛyashi afi 502 D.Ŋ.B.

Be ni Tatnai fã gbɛ kɛtee Yerusalem koni eyatao atuatsemɔ he sane ni akɛfolɔ Yudafoi lɛ naa lɛ mli lɛ, ebabɔ Dario amaniɛ akɛ, Yudafoi lɛ kɛɛ Koresh ni hã amɛ hegbɛ akɛ amɛma Yehowa sɔlemɔwe lɛ ekoŋŋ lɛ. Niiamlitaomɔ ni afee yɛ he ni akɛ maŋtsɛ we lɛ yinɔsane he nibii toɔ lɛ hã ana akɛ, nɔ ni Yudafoi lɛ kɛɛ lɛ ji anɔkwale. (Ezra 5:6, 7, 11-13; 6:1-3) Enɛ hewɔ lɛ, afã Tatnai ni ekatsi sɔlemɔwe lɛ maa naa, ni ebo toi.Ezra 6:6, 7, 13.

Wɔbaanyɛ wɔwie akɛ, “Tatnai, faa lɛ biɛgbɛ amralo lɛ” efeee nɔ ko tsɔ ni sa kadimɔ yɛ yinɔsane mli. Shi kadimɔ akɛ, atsĩ etã yɛ Ŋmalɛi amli, ni akɛ egbɛnaa gbɛ́i ni sa lɛ lɛ tsɛ lɛ. Nakai sane lɛ hãa wɔ odaseyeli kroko ni tsɔɔ akɛ, nibii ni atsa shi ana lɛ maa nɔ mi diɛŋtsɛ akɛ, Biblia lɛ ja yɛ yinɔsane naa.