Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Amɛkɛ Amɛhe Hã Yɛ Amɛsuɔmɔ Naa​—Yɛ Madagascar

Amɛkɛ Amɛhe Hã Yɛ Amɛsuɔmɔ Naa​—Yɛ Madagascar

NYƐMI yoo gbɛgbalɔ ko ni eye afii 27, ni atsɛɔ lɛ Sylviana lɛ wie akɛ: “Be ni minanemɛi ni yasɔmɔ yɛ hei ni gbɛgbalɔi ahe miihia waa yɛ lɛ gba mi niiashikpamɔi ni amɛná lɛ, mishwe waa akɛ mi hu mayasɔmɔ yɛ he ko ni hiamɔ lɛ da yɛ koni maná miishɛɛ nɛɛ eko.” Ewie kɛfata he akɛ: “Shi mishe gbeyei akɛ minyɛŋ mayasɔmɔ nakai.”

Ani bo hu ooshwe ni oyasɔmɔ yɛ he ko ni shiɛlɔi ahe miihia waa yɛ shi ooshe gbeyei akɛ onyɛŋ, tamɔ bɔ ni Sylviana nu he lɛ? Kɛ́ nakai onuɔ he lɛ, tsɛ otsui oŋmɛ omli! Yehowa eye ebua nyɛmimɛi hii kɛ yei akpei abɔ ni amɛnyɛ amɛye nibii ni amɛsusuɔ akɛ no hãŋ amɛnyɛ amɛtsu babaoo yɛ esɔɔmɔ lɛ mli lɛ anɔ. Wɔbaasusu amɛteŋ mɛi komɛi ni sɔmɔɔ yɛ Madagascar, ni ji ŋshɔkpɔ ni ji ejwɛ nɔ ni da fe fɛɛ yɛ je lɛ mli lɛ aniiashikpamɔi lɛ ahe, koni wɔna bɔ ni Yehowa ye ebua amɛ ehã.

Yɛ afii nyɔŋma ni eho nɛɛ amli lɛ, shiɛlɔi kɛ gbɛgbalɔi 70 kɛ sɛɛ ni yɔɔ ekãa ni jɛ maji 11 anɔ * eba koni amɛbasɔmɔ yɛ Afrika maŋ nɛɛ nɔ. Mɛi ni yɔɔ maŋ nɛɛ nɔ lɛ ateŋ mɛi babaoo boɔ wiemɔ lɛ toi waa ni amɛsumɔɔ Biblia lɛ. Shiɛlɔi ni yɔɔ Madagascar lɛ ateŋ mɛi babaoo hu ejɛ amɛsuɔmɔ mli amɛfã amɛyahi ŋshɔkpɔ agbo nɛɛ nɔ hei ni mɛi nuko Maŋtsɛyeli lɛ he sane lɛ yɛ koni amɛyashiɛ yɛ jɛmɛ. Naa amɛteŋ mɛi komɛi ahe saji fioo.

BƆ NI AMƐFEE AMƐYE GBEYEISHEMƆ KƐ NIJIAŊWUJEE NƆ

Perrine kɛ Louis

Louis kɛ eŋa Perrine fɛɛ eye fe afii 30. Amɛfã kɛjɛ France koni amɛbasɔmɔ yɛ Madagascar. Afii abɔ nɛ ni amɛbɔi he susumɔ akɛ amɛbaasumɔ ni amɛfã kɛya maŋ kroko nɔ ni amɛyasɔmɔ yɛ jɛmɛ, shi Perrine she enɛ feemɔ gbeyei waa. Ewie akɛ: “Mishe gbeyei akɛ mafã kɛya he ko ni mileee bɔ ni jɛmɛ shihilɛ yɔɔ. Misusu akɛ kɛ́ wɔshi wɔwekumɛi lɛ, wɔsafo lɛ, wɔshĩa lɛ, kɛ wɔmaŋ lɛ, ni wɔtsake bɔ ni wɔhiɔ shi wɔhãa lɛ, ebaanyɛ efee naagba. Mitsuiyeli lɛ ji nɔ ni fe fɛɛ ni hã ewa kɛhã mi akɛ mafã kɛya maŋ kroko nɔ ni miyasɔmɔ yɛ jɛmɛ.” Yɛ afi 2012 lɛ, Perrine fee ekãa, ni lɛ kɛ ewu Louis fã kɛba Madagascar. Amrɔ nɛɛ, te enuɔ he ehãa tɛŋŋ yɛ nɔ ni amɛfee lɛ he? Ekɛɛ akɛ: “Kɛ́ mikwɛ bɔ ni nibii etee lɛ ehã lɛ, manyɛ makɛɛ akɛ wɔna Yehowa nine yɛ wɔshihilɛ mli, ni enɛ ehã wɔhemɔkɛyeli lɛ mli ewa waa.” Louis wie kɛfata he akɛ: “Ani obaahe oye akɛ, wɔ-Biblia mli nikaselɔi nyɔŋma sɔŋŋ ba klɛŋklɛŋ Kaimɔ ni wɔye yɛ Madagascar lɛ shishi?”

Mɛni waje Louis kɛ Perrine ni amɛtee nɔ amɛsɔmɔ be ni amɛkɛ naagbai kpe lɛ? Amɛsɔle waa amɛkpa Yehowa fai koni ehã amɛ hewalɛ ni amɛnyɛ amɛfi shi. (Fip. 4:13) Louis wie akɛ: “Wɔna akɛ Yehowa bo wɔsɔlemɔi lɛ toi, ni ehã wɔná ‘Nyɔŋmɔ toiŋjɔlɛ lɛ’ eko. Enɛ hewɔ lɛ, wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ma miishɛɛ ni wɔnáa yɛ wɔsɔɔmɔ lɛ mli lɛ nɔ. Wɔnanemɛi ni yɔɔ France lɛ hu sɛndi wɔ e-mail ni amɛŋmala wɔ woji kɛwo wɔ hewalɛ ni wɔya nɔ wɔsɔmɔ.”​—Fip. 4:6, 7; 2 Kor. 4:7.

Akɛni Louis kɛ Perrine fi shi hewɔ lɛ, Yehowa jɔɔ amɛ babaoo. Louis wie akɛ: “Yɛ October 2014 lɛ, wɔtee Biblia Skul Kɛhã Kristofoi Gbalashihilɛ Mli Hefatalɔi lɛ * yɛ France.” Ewie kɛfata he akɛ: “Skul lɛ ji nikeenii ko ni Yehowa kɛhã wɔ ni wɔhiɛ kpaŋ nɔ kɔkɔɔkɔ.” Be ni amɛgbe skul lɛ naa lɛ, ahã amɛku amɛsɛɛ amɛyasɔmɔ yɛ Madagascar, ni amɛná he miishɛɛ waa.

“EBAAŊƆƆ WƆNAA WAA!”

Nadine kɛ Didier

Be ni Didier kɛ eŋa Nadine fã kɛjɛ France kɛba Madagascar yɛ afi 2010 lɛ, no mli lɛ amɛye fe afii 50. Didier wie akɛ: “Be ni wɔdarako lɛ, wɔsɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi, ni no sɛɛ lɛ, wɔfɔ bii etɛ. Be ni wɔbii lɛ dara lɛ, wɔsusu he kɛji wɔbaanyɛ wɔyasɔmɔ yɛ maŋ kroko nɔ.” Nadine wie akɛ: “Mijwɛŋ bɔ ni mi kɛ mibii lɛ ateŋ baagbala lɛ he, ni enɛ hã miyiŋ fee mi kɔshikɔshi yɛ fã ni wɔbaafã lɛ he. Shi wɔbii lɛ kɛɛ wɔ akɛ: ‘Kɛ́ nyɛfã kɛtee maŋ kroko nɔ nyɛyasɔmɔ yɛ he ni hiamɔ lɛ da yɛ lɛ, ebaaŋɔɔ wɔnaa waa!’ Wiemɔi nɛɛ wo wɔ hewalɛ koni wɔfã kɛba. Eyɛ mli akɛ amrɔ nɛɛ wɔ kɛ wɔbii lɛ ateŋ ejekɛ waa moŋ, shi wɔkɛ amɛ fɔɔ sanegbaa, ni enɛ hãa wɔnáa miishɛɛ.”

Didier kɛ Nadine náaa Malagasy wiemɔ lɛ kasemɔ mlɛo kwraa. Nadine ŋmɔ fioo ni ewie akɛ, “Amrɔ nɛɛ wɔjeee oblahii kɛ oblayei dɔŋŋ, ni no hewɔ lɛ, wɔnyɛɛɛ wɔkase wiemɔ hee oya.” Te amɛfee tɛŋŋ amɛkase wiemɔ lɛ? Be ni amɛtee ehee lɛ, amɛkɛ French asafo ko sɔmɔ. Sɛɛ mli be ni agbɛnɛ lɛ, amɛnu he akɛ amɛbaanyɛ amɛkɛ be babaoo akase Malagasy wiemɔ lɛ, amɛshi ni amɛkɛ Malagasy asafo ko yasɔmɔ. Nadine wie akɛ: “Mɛi ni wɔkɛkpeɔ yɛ shiɛmɔ nɔ lɛ ateŋ mɛi babaoo sumɔɔ ni amɛkase Biblia lɛ. Bei pii lɛ, amɛdaa wɔ shi akɛ wɔbashiɛ wɔhã amɛ. Shishijee mli lɛ, efee mi akɛ miila, ejaakɛ minako nɔ ko nakai pɛŋ. Gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ ŋɔɔ waa yɛ maŋ nɛɛ nɔ. Kɛ́ mite shi leebi lɛ, mikɛɔ mihe akɛ, ‘Miiya shiɛmɔ. Ŋmɛnɛ lɛ, maná miishɛɛ waa!’”

Didier kai sane ko ni ba be ni ebɔi Malagasy kasemɔ lɛ. Eŋmɔ, ni ewie akɛ: “Be ko lɛ, miikwɛ asafoŋ kpee shishi nifeemɔ ko nɔ, shi minuuu hetoi ni nyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ hãa lɛ ashishi. Nɔ ni nɔŋŋ ni minyɛɔ mikɛɔ ji, ‘Oyiwaladɔŋŋ.’ Be ni nifeemɔ lɛ yaa nɔ lɛ, nyɛmi yoo ko hã hetoo ni mida lɛ shi, shi mɛi ni tara esɛɛ lɛ fee okadi ko kɛtsɔɔ mi akɛ hetoo ni nyɛmi yoo lɛ hã lɛ ejaaa. Oya nɔŋŋ ni mitsɛ nyɛmi nuu ko koni ehã hetoo. Minuuu nɔ ni lɛ hu ewie lɛ shishi, shi miheɔ miyeɔ akɛ ehã hetoo ni ja lɛ.”

ENÁ HE MIISHƐƐ WAA AKƐ EBAAYAHI AMƐŊƆƆ

Drama ni afee yɛ afi 2005 kpokpaa wulu nɔ kpee lɛ shishi lɛ yitso ji “Tiumɔ Otii Ni Woɔ Nyɔŋmɔ Hiɛ Nyam Lɛ Asɛɛ.” Drama nɛɛ kɔɔ Timoteo he, ni be ni Thierry kɛ eŋa Nadia kwɛ lɛ, eta amɛtsuiŋ waa. No mli lɛ, amɛmiisusu he kɛji amɛbaanyɛ amɛyasɔmɔ yɛ he ni hiamɔ lɛ da yɛ, ni drama lɛ hã amɛshwe waa akɛ amɛfee nakai. Thierry wie akɛ: “Be ni agbe drama lɛ naa ni wɔmiitswa wɔdɛŋ lɛ, miwo miŋa toiŋ akɛ, ‘Nɛgbɛ wɔbaaya?’ Miŋa kɛɛ mi akɛ no nɔŋŋ he lɛ hu ejwɛŋɔ nɛɛ.” No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, amɛbɔi gbɛjianɔtoo koni amɛshɛ oti ni amɛkɛma amɛhiɛ nɛɛ he. Nadia kɛɛ akɛ, “Wɔhɔ̃ɔ wɔhe nibii, ni wɔkɛ ekomɛi hu ke. Wɔnibii fɛɛ ni shwɛ lɛ tee pɔtomantoi ejwɛ amli!”

Abɛkugbɛ kwraa: Nadia kɛ Marie-Madeleine; Ninejurɔgbɛ kwraa: Thierry

Amɛfã kɛtee Madagascar yɛ afi 2006, ni amɛná miishɛɛ waa yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli yɛ be ni amɛye yɛ jɛmɛ lɛ fɛɛ mli. Nadia kɛɛ akɛ: “Mɛi ni wɔshiɛɔ wɔhãa lɛ hãa wɔnáa miishɛɛ waa.”

Shi afii ekpaa sɛɛ lɛ, amɛnu sane fɔŋ ko kɛjɛ France. Nadia mami, ni atsɛɔ lɛ Marie-Madeleine lɛ gbee shi ni enine ku ni epila eyitso. Nadia kɛ ewu lɛ kɛ datrɛfonyo ni kwɛɔ emami lɛ gba sane, ni no sɛɛ lɛ, amɛkɛɛ Marie-Madeleine ni ebahi amɛŋɔɔ yɛ Madagascar. No mli lɛ, Marie-Madeleine eye afii 80, shi ená he miishɛɛ waa akɛ ebaayahi amɛŋɔɔ. Kɛjɛ be ni efã kɛtee nɛɛ, te enaa shihilɛ lɛ tɛŋŋ? Ewie akɛ: “Bei komɛi lɛ, mináaa shihilɛ lɛ mlɛo, ni mibɛ hewalɛ tamɔ tsutsu lɛ, shi asafoŋbii lɛ hãa minuɔ he akɛ mihe yɛ sɛɛnamɔ waa. Nɔ ni hãa mimii shɛɔ mihe fe fɛɛ ji akɛ, fã ni mifã kɛba lɛ hewɔ lɛ, mibii lɛ enyɛ amɛtee nɔ amɛtsu nitsumɔ kpakpa ni amɛtsuɔ yɛ sɔɔmɔ lɛ mli yɛ biɛ lɛ.”

“MINA YEHOWA NINE YƐ MISHIHILƐ MLI”

Riana miihã wiemɔ yɛ Tandroy mli

Riana eye afii 22. Nyɛmi nuu nɛɛ da yɛ kpokpaa ko ni yɔɔ Madagascar bokãgbɛ lɛ nɔ. Atsɛɔ kpokpaa nɛɛ Alaotra Mangoro, ni jɛmɛ shikpɔŋ lɛ baa nii waa. Riana bɔ mɔdɛŋ waa yɛ skul, ni kulɛ eetao eya yunivɛsiti. Shi be ni akɛ lɛ kase Biblia lɛ, etsake ejwɛŋmɔ. Ewie akɛ: “Mimia mihiɛ waa koni magbe sɛkɛndre skul naa mra fe be ni akpaa gbɛ lɛ, ni miwo Yehowa shi akɛ, ‘Kɛ́ mibɔ mɔdɛŋ yɛ naagbee kaa ni maŋma lɛ mli lɛ, matsu gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ.’” Be ni Riana gbe sɛkɛndre skul naa lɛ, eye eshiwoo lɛ nɔ. Ekɛ nyɛmi nuu gbɛgbalɔ ko yahi shi, ebɔi nitsumɔ ko ni ekɛ be fioo ko pɛ baatsu lɛ tsumɔ, ni ekɛ ehe wo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli. Ewie akɛ, “Yiŋ ni mikpɛ nɛɛ ji yiŋ ni hi fe fɛɛ ni mikpɛ yɛ mishihilɛ mli.”

Shi Riana wekumɛi nuuu lɛ shishi kwraa. Amɛnaaa nɔ hewɔ ni esumɔɔɔ ni eyaa yunivɛsiti koni ená nitsumɔ ni baahã etsɔ gbɔmɔ wulu. Ewie akɛ: “Mipapa, mitsɛkwɛ̃, kɛ minaa fioo lɛ wo mi hewalɛ akɛ miya yunivɛsiti. Shi misumɔɔɔ ni mikɛ nɔ ko nɔ ko yeɔ migbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ najiaŋ.” Etsɛɛɛ ni Riana ná shwelɛ akɛ eyasɔmɔ yɛ he ko ni hiamɔ lɛ da yɛ. Mɛni ji nɔ kome ni hã eshwe akɛ efee nakai? Ewie akɛ: “Julɔi ba he ni wɔwɔɔ lɛ ni amɛbaju minibii babaoo. Enɛ hã mijwɛŋ nɔ ni Yesu wie akɛ ‘wɔbua jwetrii anaa yɛ ŋwɛi’ lɛ he kɛtee shɔŋŋ. Mikpɛ miyiŋ akɛ mabɔ mɔdɛŋ waa mabua jwetrii babaoo anaa yɛ ŋwɛi.” (Mat. 6:19, 20) Riana fã kɛtee he ko ni yɔɔ Madagascar wuoyigbɛ kwraa. He ni efã kɛtee lɛ, nugbɔ enɛɛɛ ekpakpa ko yɛ jɛmɛ, ni ekɛ he ni ejɛ lɛ teŋ jekɛmɔ ji kilomitai 1,300 (mailii 800). Mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ, atsɛɔ amɛ Antandroybii. Mɛni hewɔ etee jɛmɛ?

Nyɔɔŋ kome dani abaju amɛ lɛ, no mli lɛ, Riana kɛ hii enyɔ komɛi ni ji Antandroybii bɔi Biblia lɛ kasemɔ. Ekase wiemɔi komɛi yɛ hii lɛ amaŋ wiemɔ, ni ji Tandroy lɛ mli, ni esusu bɔ ni Antandroybii pii nuko Maŋtsɛyeli lɛ he sane lɛ he. Ewie akɛ, “Misɔle mihã Yehowa koni eye ebua mi ni mafã kɛya kpokpaa ni awieɔ Tandroy yɛ nɔ lɛ nɔ.”

Be ni Riana fã kɛtee jɛmɛ nɔŋŋ ni ekɛ naagba ko kpe, no ji, enáaa nitsumɔ. Nuu ko kɛɛ lɛ akɛ: “Mɛni hewɔ oba biɛ? Mɛi jɛɔ biɛ amɛyaa he ni ojɛ kɛba lɛ koni amɛyatao nitsumɔ!” Otsii enyɔ sɛɛ lɛ, Riana shi jɛmɛ kɛtee kpokpaa wulu nɔ kpee ko. Be ni eyaa lɛ, eshika fɛɛ etã yɛ ehe, ni eejwɛŋ nɔ ni ebaafee. Yɛ kpee lɛ naagbee gbi lɛ nɔ lɛ, nyɛmi nuu ko kɛ nɔ ko wo Riana kootu lɛ kotoku lɛ mli. Asomoaŋ shika ni, ni efa bɔ ni Riana baanyɛ ekɛ eko afã gbɛ kɛya he ni Antandroybii lɛ yɔɔ lɛ, ni ekɛ eko hu aje nitsumɔ bibioo ko shishi. Riana yabɔi yogɔt hɔ̃ɔmɔ yɛ jɛmɛ. Ewie akɛ: “Be ni efee tamɔ nɔ ni hiɛnɔkamɔ ko kwraa bɛ kɛhã mi lɛ, mina Yehowa nine yɛ mishihilɛ mli. Minyɛ mitee nɔ miye mibua mɛi ni leee Yehowa he sane ko lɛ!” Riana tsu nitsumɔi babaoo hu yɛ asafo lɛ mli. Ewie akɛ: “Daa otsii enyɔ lɛ, mihãa maŋshiɛmɔ kome. Yehowa miitsɔ esafo lɛ nɔ eetsɔse mi.” Riana yɛ jɛmɛ lolo, ni eeshiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sane lɛ eehã mɛi babaoo ni wieɔ Tandroy ni miisumɔ ni amɛkase Yehowa he nii lɛ.

‘ANƆKWALE NYƆŊMƆ LƐ JƆƆ LƐ’

Yehowa ewo wɔ shi akɛ ‘mɔ fɛɛ mɔ ni baatao jɔɔmɔ ehã ehe yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, anɔkwale Nyɔŋmɔ lɛ baajɔɔ lɛ.’ (Yes. 65:16) Kɛ́ wɔmia wɔhiɛ wɔye nibii ni hãaa wɔtsu babaoo yɛ wɔsɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ anɔ lɛ, Yehowa jɔɔ wɔ. Susumɔ Sylviana, mɔ ni wɔtsĩ etã yɛ sane nɛɛ shishijee lɛ he okwɛ. Kɛ́ obaakai lɛ, enu he akɛ enyɛŋ eyasɔmɔ yɛ he ni hiamɔ lɛ da yɛ. Mɛni hewɔ enu he nakai? Ewie akɛ: “Mininejurɔ nane lɛ kɛ fe mibɛku nane lɛ aaafee sɛntimitai nɛɛhu (iŋtsii 3.5). No hewɔ lɛ, mitsutsɔɔ, ni enɛ hãa etɔɔ mi mra.”

Sylviana (abɛkugbɛ) kɛ Sylvie Ann (ninejurɔgbɛ) kɛ Doratine sha mfoniri nɛɛ be ni abaptisi lɛ lɛ

Shi Sylviana hãaa enɛ aje enijiaŋ wui. Yɛ afi 2014 lɛ, ekɛ nyɛmi yoo oblayoo ko ni yɔɔ amɛsafo lɛ mli ni eji gbɛgbalɔ lɛ fee ekome ni amɛfã kɛtee akrowa bibioo ko ni kɛ he ni amɛjɛ lɛ teŋ jekɛmɔ ji kilomitai 85 (mailii 53). Atsɛɔ nyɛmi yoo nɛɛ Sylvie Ann. Sylviana enyɛ eye enaagbai lɛ anɔ ni enine eshɛ nɔ ni eshwe lɛ nɔ. Be ni etee lɛ, Yehowa hu jɔɔ lɛ babaoo! Ewie akɛ: “Be ni misɔmɔ yɛ jɛmɛ afi kome pɛ lɛ, abaptisi oblayoo ko ni hiɛ bi ni mikɛ lɛ kaseɔ nii ni atsɛɔ lɛ Doratine lɛ yɛ wɔkpokpaa nɔ kpee lɛ shishi.”

“MAYE MABUA BO”

Niiashikpamɔi ni woɔ mɔ hewalɛ nɛɛ hãa wɔnaa akɛ, kɛ́ wɔmia wɔhiɛ wɔye nibii ni hãaa wɔnyɛ wɔtsu babaoo yɛ wɔsɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ anɔ lɛ, wɔ diɛŋtsɛ wɔnaa akɛ Yehowa yeɔ shi ni ewo etsuji lɛ akɛ ‘ebaawaje amɛ ni eye ebua amɛ’ lɛ nɔ. (Yes. 41:10) Enɛ hãa naanyobɔɔ ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ mli waa. Agbɛnɛ hu, kɛ́ wɔjɛ wɔsuɔmɔ mli wɔkɛ wɔhe hã yɛ maŋ nɔ he ni wɔyɔɔ lɛ loo yɛ maŋsɛɛ lɛ, etsɔseɔ wɔ kɛhãa nitsumɔi ni Yehowa kɛbaahã wɔ ni wɔtsu yɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ. Didier ni wɔwie ehe kɛtsɔ hiɛ lɛ wie akɛ, “kɛ́ oyasɔmɔ yɛ he ni hiamɔ lɛ da yɛ lɛ, etsɔseɔ bo jogbaŋŋ kɛhã wɔsɛɛ!” Wɔsɔlemɔ ji akɛ, etsɛŋ mɛi babaoo baajɛ amɛsuɔmɔ mli amɛkɛ amɛhe ahã koni amɛná tsɔsemɔ nɛɛ eko.

^ kk. 4 Shiɛlɔi kɛ gbɛgbalɔi nɛɛ jɛ Canada, Czech Republic, France, Germany, Guadeloupe, Luxembourg, New Caledonia, Sweden, Switzerland, United Kingdom, kɛ United States.

^ kk. 8 Amrɔ nɛɛ, akɛ Skul Kɛhã Maŋtsɛyeli Sane Kpakpa Jajelɔi lɛ eye skul nɛɛ najiaŋ. Be fɛɛ sɔɔlɔi ni miisɔmɔ yɛ maŋsɛɛ, ni shɛɔ taomɔ nii kɛhã skul nɛɛ he lɛ, baanyɛ abi ni ahã amɛya skul nɛɛ yɛ maŋ nɔ he ni amɛjɛ lɛ loo yɛ maŋ kroko ni afeɔ skul lɛ yɛ amɛwiemɔ mli lɛ nɔ.