Go long ol haf insaed long hem

?Olsem Wanem Blong Halpem Pikinini Taem Hem i Mestem?

?Olsem Wanem Blong Halpem Pikinini Taem Hem i Mestem?

ADVAES LONG FAMLE

 Samtaem long laef blong hem, bambae pikinini blong yu i no naf blong mekem sam samting, nao tingting blong hem i save foldaon. ?Olsem wanem blong givhan long hem blong hem i glad bakegen?

 Samting we yu mas save

 Yumi evriwan i mestem samtaem. Baebol i talem se “yumi evriwan i mekem mastik.” (Jemes 3:2) Pikinini tu i mekem mastik. Be taem hem i mestem, hemia i givim janis long pikinini blong i lanem blong traehad blong winim ol had samting. Ol pikinini oli no bon wetem fasin ya, be oli save lanem. Wan mama we nem blong hem Lora i talem se: “Mi mo hasban blong mi, mitufala i luk se i gud moa taem pikinini i lanem blong luksave se hem i mestem samtaem, i bitim we hem i traem blong fogetem samting ya. Nao hem i lanem blong gohed nomo blong traehad nating se ol samting i no isi.”

 Plante pikinini oli no gat stret tingting long saed blong ol mastik blong olgeta. Samtaem pikinini i no gat stret tingting long saed blong ol mastik blong hem from we papa mo mama blong hem i talem se i no fol blong hem. Eksampol, sipos pikinini i no pas long eksam blong hem, sam papa mo mama oli kwik blong blemem tija. Sipos pikinini i raorao wetem wan fren, papa mo mama blong hem i kwik blong blemem fren ya.

 Be traem tingbaot, sipos we papa mo mama i blokem pikinini blong i neva kasem ol rabis frut we i kamaot from ol mastik blong hem, ?olsem wanem hem i save lanem blong luksave mo traem blong stretem ol mastik ya?

 ?Yu save mekem wanem?

  •   Tijim pikinini se hem i mas kakae frut blong ol mastik blong hem.

     Baebol i talem se: “Wanem sid we man i planem, be frut blong hem nomo, man ya bambae i kakae.”—Galesia 6:7.

     Bae yumi mas kakae frut blong evri sid we yumi planem. Evri mastik i gat praes blong hem. Taem yumi mestem, bae yumi kasem nogud frut from. Pikinini i mas lanem samting ya mo kasemsave se hem tu i gat fol long samting we i hapen. From samting ya, yu no mas blemem narafala o mekem eskius from pikinini blong yu. Be yu mas letem se hem i kakae frut blong ol mastik blong hem folem samting we i stret long yia blong hem. Pikinini i mas luksave klia olsem wanem rabis frut ya i kamaot from mastik blong hem.

  •   Halpem pikinini blong kam gud moa.

     Advaes blong Baebol: “Nating we trabol i stap kasem stret man hamas taem, be oltaem hem i save girap bakegen.”—Ol Proveb 24:16.

     Ol mastik oli save mekem pikinini i harem nogud, be i no minim se i en blong evri samting. Halpem pikinini blong faenem rod blong winim samting ya, be i no komplen tumas from samting we ol narafala i mekem. Eksampol, sipos boe blong yu i no pas long eksam blong hem long skul, halpem hem blong tingbaot samting we hem i save mekem blong kam gud moa, taem hem i stadi moa mo i traehad blong mekem i gud moa long nekis eksam. (Ol Proveb 20:4) Sipos gel blong yu i raorao wetem wan fren, halpem hem blong tingbaot samting we hem i save mekem blong tufala i fren gud bakegen, nating sipos i no fol blong hem nomo.—Rom 12:18; 2 Timoti 2:24.

  •   Tijim pikinini blong gat tingting daon.

     Advaes blong Baebol: “Mi mi talem long yufala se i no mas gat wan long yufala we i tinghae long hem bitim mak.”—Rom 12:3.

     I no givhan long pikinini sipos yu talem se hem i gud moa long ol narafala, mo ating bae tok ya i no tru tu. Tingbaot se ol pikinini long skul we oli rili smat tu bae oli no kasem beswan mak evritaem. Mo ol pikinini we oli save plei gud long spot tu bae oli no win evritaem. Ol pikinini we oli gat tingting daon oli naf moa blong winim ol traem, mo gohed blong traehad taem oli mestem.

     Baebol i talem se ol traem oli save mekem se yumi kam strong moa, mo naf moa blong stanap strong. (Jemes 1:2-4) So nating se ol mastik mo traem oli save mekem tingting i foldaon, yu save halpem pikinini blong i gat stret tingting.

     I tekem taem, mo i no isi blong tijim pikinini blong i gohed blong traehad. Be samting ya bae i givhan bigwan long pikinini taem hem i kam wan yangfala. Buk ya Letting Go With Love and Confidence i talem se, “Taem ol samting i kam had, ol yangfala we oli lanem fasin blong traehad, bae oli no mekem ol samting we i save spolem olgeta, jes blong harem gud smoltaem. Plante taem oli gohed gud nating sipos sam samting we oli no tingbaot i hapen.” Fasin ya blong traehad bae i givhan long pikinini blong winim ol traem taem hem i kam bigman tu.

 Advaes: Soemaot gudfala eksampol. Tingbaot se samting we yu yu mekem taem yu kasem traem bae i halpem pikinini blong yu blong lanem samting we bae hem i mas mekem tu.