Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

ADVAES LONG FAMLE | TIJIM PIKININI

Tijim Pikinini Blong i Gat Tingting Daon

Tijim Pikinini Blong i Gat Tingting Daon

SAMTING WE I HAD

  • !Boe blong yu i gat ten yia nomo, be hem i stap flas tumas!

  • Hem i wantem we evriwan oli leftemap hem.

Yu stap tingting se: ‘?Wanem i rong long hem? !Mi no wantem we hem i ting nating long hem wan, be hem i no mas ting se hem i gud moa long ol narafala tu!’

?I gat rod blong tijim pikinini blong i gat tingting daon, we yu no daonem hem tumas?

SAMTING WE YU MAS SAVE

Long ol yia we oli pas, ol advaesa oli talem long ol papa mo mama se i gud blong givim ol samting we pikinini i wantem, presem hem oltaem nating se hem i no mekem wan gudfala samting, mo no stretem mo panisim hem. Oli talem se, sipos papa mo mama i mekem pikinini i harem se hem i spesel, bambae i gruap we i gat strong tingting mo i harem gud. ?Be wanem samting i kamaot? Wan buk (Generation Me) i talem se: “Tingting ya blong mekem ol pikinini oli harem se oli spesel, i no mekem se oli gat gudfala tingting mo oli glad, be i mekem oli kam flas mo oli tingbaot olgeta nomo.”

Plante pikinini we papa mo mama i presem olgeta oltaem nomo, oli no rere blong fesem ol trabol mo ol tok blong jikim mo spolem olgeta. Mo tu, i had blong oli luksave se samtaem oli mestem. Oli lanem blong tingbaot olgeta nomo, taswe taem oli kam bigman, i had blong oli fren gud wetem ol narafala. Samting ya i mekem se plante long olgeta oli wari tumas, mo tingting blong olgeta i foldaon.

Pikinini i rili harem gud taem hem i mekem ol gudfala samting, be i no taem papa mo mama i talem se hem i spesel. Taswe, i no naf we hem i trastem hem wan nomo, be hem i mas kasem save olsem wanem blong mekem sam samting, traehad blong mekem, mo kam gud moa long hem. (Ol Proveb 22:29) Mo tu, hem i mas lukaot rod blong givhan long ol narafala. (1 Korin 10:24) Hem i nidim tingting daon blong i save mekem ol samting ya.

SAMTING WE YU SAVE MEKEM

Yu presem hem long stret taem. Sipos gel blong yu i kasem ol gudfala mak long eksam, yu talem ol gudfala toktok long hem. Sipos mak blong hem i nogud, yu no talem se i fol blong tija, hemia bambae i no givhan long hem blong i gat tingting daon. Yu mekem hem i tingbaot olsem wanem hem i save kam gud moa nekis taem. Yu presem hem nomo taem hem i mekem wan gudfala samting.

Yu stretem hem taem i nidim. Hemia i no min se yu agensem pikinini blong yu from evri smosmol mastik we hem i mekem. (Kolosi 3:21) Be yu mas stretem hem from ol bigfala rong mo ol nogud fasin blong hem. Sipos no, bambae fasin blong hem i kam moa nogud mo i had blong hem i lego.

Yu traem tingbaot taem boe blong yu i tok flas. Sipos yu no stretem hem, hem i save tinghae tumas long hem wan, nao bambae ol narafala oli no laekem hem. Taswe, yu mas eksplenem se flas fasin i mekem ol narafala oli tingting nogud long hem, mo biaen hem i save sem. (Ol Proveb 27:2) Yu eksplenem tu se man we i gat tingting daon, i no tokbaot ol samting we hem i mekem blong leftemap hem. Taem yu stretem boe blong yu wetem lav, bambae yu tijim hem blong i gat tingting daon be yu no mekem hem i ting nating long hem wan.—Rul blong Baebol: Matiu 23:12.

Yu rerem hem from ol hadtaem. Taem yu givim evri samting we pikinini i wantem, hem i harem se i gat raet blong kasem evri samting. Taswe sipos hem i wantem wan samting we i sas tumas, yu eksplenem from wanem i impoten blong yusum gud mane. Maet yufala i plan blong go long wan trip, o blong go spel samples, be biaen yu mas kanselem. Sipos i olsem, yu eksplenem long hem se bambae i gat sam taem we hem i mas harem nogud, mo maet yu tokbaot samting we yu yu mekem long taem olsem. Yu no mas traem blokem pikinini blong yu long ol hadtaem, be yu rerem hem from ol samting we bambae hem i fesem taem i kam bigman.—Rul blong Baebol: Ol Proveb 29:21.

Yu pulum hem blong i givim samting long narafala. Yu soemaot long pikinini se “man i harem gud moa taem hem i givim samting long narafala, i bitim we hem i kasem samting.” (Ol Wok 20:35) ?Olsem wanem yu mekem samting ya? Maet yutufala i raetem wan lis blong ol man we oli nidim transpot, o maet oli nidim narafala blong pem samting blong olgeta long stoa, o blong fiksimap wan samting. Yu tekem pikinini wetem yu, nao hem bambae i luksave se yu yu glad taem yu givhan long narafala. Eksampol blong yu bambae i gat bigfala paoa blong tijim pikinini blong i gat tingting daon.—Rul blong Baebol: Luk 6:38.