Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

LESEN 3

Strong Tingting

Strong Tingting

?I MINIM WANEM?

Man we i gat strong tingting i no save harem nogud longtaem from wan nogud samting we i hapen. Hem i save lanem fasin ya taem hem i kasem plante hadtaem. Wan pikinini we i jes lanem blong wokbaot i foldaon plante taem. Long sem fasin, wan man i save gat strong tingting taem hem i kasem plante problem.

?FROM WANEM I IMPOTEN?

Pikinini i save harem nogud taem hem i no winim samting we hem i stap mekem, o taem narafala i tok nogud long samting we hem i mekem. Nating se i olsem, hem i mas kasem save se:

  • I no evri samting we bambae oli rongud.—Jemes 3:2.

  • Evri man i mas kasem sam hadtaem long laef.—Prija 9:11.

  • Hem i save lanem samting taem narafala i stretem hem.—Ol Proveb 9:9.

Strong tingting bambae i givhan long pikinini blong i stanap strong long ol hadtaem we hem i kasem.

TIJIM PIKININI

Taem pikinini i mestem.

ADVAES BLONG BAEBOL: “Nating we trabol i stap kasem stret man hamas taem, be oltaem hem i save girap bakegen.”—Ol Proveb 24:16.

Halpem pikinini blong i luksave se problem blong hem i bigwan o i smol. Eksampol, ?bambae hem i mekem wanem sipos hem i no pasem wan tes long skul? Maet tingting blong hem i foldaon mo i se: “!Mi mi no save mekem wan gud samting nating!”

Blong pikinini i gat strong tingting, i gud yu halpem hem blong i tingbaot samting we bambae i halpem hem blong i kam gud moa nekis taem. Long rod ya, bambae hem i lanem blong winim wan problem, i bitim we hem i harem nogud.

Yu no mas traem blong fiksimap problem blong pikinini blong yu. Be yu halpem hem blong hem wan i stretem problem ya. Maet yu save askem hem se: “?Yu save mekem wanem blong kasemsave moa long samting we yu lanem long skul?”

Taem wan nogud samting i hapen.

ADVAES BLONG BAEBOL: “Yufala i no save se tumora laef blong yufala bambae i olsem wanem.”—Jemes 4:14.

I nogat man i save talem samting we bambae i hapen tumoro. Maet wan man we i rij tede, tumoro hem i pua. Wan man we i helti tede, i save sik tumoro. Baebol i talem se: “Sam man oli save ron spid be oli no winim resis, mo sam man oli strong be oli no winim faet . . . Hemia from we samting we oli no tingbaot i save kasem olgeta enitaem nomo.”—Prija 9:11, NW.

Papa mama, yu mas mekem bes blong yu blong protektem pikinini blong yu from denja. Blong talem stret, i no posibol blong yu protektem pikinini long evri nogud samting.

I tru, maet pikinini i no kasemsave filing blong man we i lusum wok o mane. Be yet, yu save givhan long hem blong i winim ol narafala problem. Eksampol, taem hem i lusum wan fren o famle long ded. *

Taem narafala i givim advaes long pikinini blong yu.

ADVAES BLONG BAEBOL: “Lesin long advaes . . . blong yu save kam waes long fiuja blong yu.”—Ol Proveb 19:20, NW.

Taem narafala i givim advaes long pikinini blong i kamgud moa, hemia i no blong spolem hem, be i givhan long hem blong i jenis.

Taem yu tijim pikinini blong i laekem advaes, bambae yutufala tugeta i save haremgud. Jon we i wan papa i talem se: “Sipos pikinini i neva stretem problem blong hem, bae hem i neva lanem wan samting. Bae hem i kasem moa problem, mo oltaem papa mama bae i traehad blong stretem problem we hem i mekem. Mo hemia i spolem olgeta evriwan.”

?Olsem wanem blong halpem pikinini blong i laekem advaes? Taem pikinini i kasem advaes long skul o long wan nara ples, yu no mas gat tingting ya se oli no sud stretem hem. Be i gud yu askem hem se:

  • “?From wanem oli stretem yu?”

  • “?Olsem wanem yu save kam gud moa?”

  • “Nekis taem sipos yu stap long semfala situesen ?bae yu mekem wanem?”

Advaes we narafala i givim long pikinini blong yu bambae i givhan long hem naoia mo taem hem i kam bigwan.

^ par. 21 Yu luk haf ya “Halpem Pikinini Blong Yu Blong i Winim Fasin Blong Harem Nogud,” long Wajtaoa blong 1 Julae 2008, Inglis mo Franis.