Biiyaʼ guiraʼ ni nuu lu sitiu riʼ

¿Xii nga espíritu santu?

¿Xii nga espíritu santu?

Ni ricabi Biblia

 Espíritu santu nga poder o stipa stiʼ Dios (Miqueas 3:8; Lucas 1:35). Riquiiñeʼ Dios espíritu riʼ para guni intiica cosa gacalaʼdxiʼ (Salmo 104:30; 139:7).

 Ora riete diidxaʼ «espíritu» lu Biblia, lu diidxaʼ hebreu riníʼcabe ni rúaj ne lu griegu pnéuma. Ora riníʼcabe ca diidxaʼ riʼ, caníʼcabe de poder stiʼ Dios o espíritu santu stibe (Génesis 1:2). Peru laaca riquiiñecabe ni sicaríʼ:

  •   Guendanabani (Habacuc 2:19; Apocalipsis 13:15).

  •   Bi (Génesis 8:1; Juan 3:8).

  •   Stipa ni racané binni ne maniʼ para guibánicaʼ (Job 34:14, 15).

  •   Modo naca ti binni (Números 14:24).

  •   Espíritu ni nuu guibáʼ, casi Dios ne ca ángel (1 Reyes 22:21; Juan 4:24).

 Guiráʼ ca cosa ni bizéʼtenu riʼ, tobi si ca ni, ne qué zanda guʼyaʼ binni ca ni purtiʼ qué rihuinni ca ni, peru dxandíʼ runi ca ni xiixa. Zeeda gaca espíritu santu casi bi, qué ridúʼyanu ni, qué zanda cánanu ni, peru nápani poder (Diccionario expositivo de palabras del Antiguo y del Nuevo Testamento exhaustivo, William E. Vine).

 Ruchaaga Biblia espíritu santu né «batanáʼ» ne «bicuinináʼ» Dios (Salmo 8:3; 19:1; Lucas 11:20; bichaaga ni né Mateo 12:28).Cásica riquiiñeʼ ti alfareru batanáʼ ne bicuinináʼ para guzáʼ ti guisu de yu la? zacaca huaquiiñeʼ Dios espíritu santu stiʼ para guni ca cosa riʼ:

Cadi ti binni nga espíritu santu

 Ora ruzeeteʼ Biblia espíritu santu casi «batanáʼ» ne «bicuinináʼ Dios», cusihuínnini cadi ti binni ni (Éxodo 15:8, 10). Qué zanda guni ca batanáʼ stiʼ ti alfareru dxiiñaʼ pa qué gabi cerebru stiʼ laa xi naquiiñeʼ guni, zacaca nga espíritu stiʼ Dios, qué zanda gúnini dxiiñaʼ pa qué guni dirigir Dios ni (Lucas 11:13). Laaca ruchaaga Biblia espíritu santu ne nisa ne xcaadxi cosa ni cadi nabani casi fe ne conocimientu. Ndiʼ rusihuinni cadi ti binni nga espíritu santu (Isaías 44:3; Hechos 6:5; 2 Corintios 6:6).

 Ruzeeteʼ Biblia lá Dios, Jehová, ne lá xiiñibe, Jesucristu, peru qué ruzeeteʼ ni lá espíritu santu (Isaías 42:8; Lucas 1:31). Ti biaje, dxi gucuaa discípulo Esteban ti visión de guibáʼ, biiyabe chupa binni ne cadi chonna. Biblia ná: «Dxaʼ Esteban de espíritu santu, biiyadxí guibáʼ ne gunda biiyaʼ guendanandxóʼ stiʼ Dios ne biiyaʼ zuhuaa Jesús ladu derechu stiʼ Dios» (Hechos 7:55). Raríʼ biquiiñeʼ Dios espíritu santu para guʼyaʼ Esteban visión que.

Ni cadi dxandíʼ riníʼcabe de espíritu santu

 Ni runi cré binni: Ti binni nga espíritu santu, ne riete ni lu Trinidad. Zacá zeedani lu 1 Juan 5:7, 8 lu caadxi versión stiʼ Biblia, casi Torres Amat ne Reina-Valera.

 Ni dxandíʼ: Sicaríʼ biʼniʼ traducírcabe 1 Juan 5:7, 8 lu versión Torres Amat, nani: «Chonna nga ni rudii testimonio guibáʼ: Bixhoze, Verbo ne Espíritu Santu; ne guiónnacaʼ, tobi si ca ni. Ne chonna nga rudii testimonio ndaaniʼ Guidxilayú». Maʼ bidxelaʼ caadxi investigador cadi dxandíʼ bicaa apóstol Juan ca diidxaʼ ca, nga runi cadi naquiiñeʼ guicá ca ni lu Biblia. Bruce M. Metzger, ti hombre ni nanna de Biblia, guníʼ: «Cadi dxandíʼ ca diidxaʼ riʼ, nga runi cadi naquiiñeʼ guicá ca ni lu Nuevo Testamento» (Un comentario textual al nuevo testamento griego).

 Ni runi cré binni: Biblia ná ti binni nga espíritu santu.

 Ni dxandíʼ: Nuu biaje ruzeeteʼ Biblia zeeda gaca espíritu santu casi ti binni. Peru qué riníʼ nga dxandíʼ ti binni ni. Zacaca ruzeeteʼ Biblia ora caniʼni de sabiduría, guendaguti ne pecadu (Proverbios 1:20; Romanos 5:17, 21). Guzéʼtenu ti ejemplu, ruzeeteʼ Biblia zeeda gaca pecadu casi tuuxa ni riguite stobi, ni ruyubi gapa jma ne ni ruuti (Mateo 11:19; Lucas 7:35; Romanos 7:8, 11).

 Lu Evangeliu ni bicaa Juan, bizeeteʼ Jesús zeeda gaca espíritu santu casi ti ayudante. Guníʼ Jesús zacané ayudante riʼ ca xpinni Cristu, zuluiʼni ni dxandíʼ, zunadiágani, zaniʼni, zacaneni ca discípulo, zusisácani laabe ne zúnini guiráʼ ni gábibe laa. Nuu tu ná ora guníʼ Juan de espíritu santu caniʼbe de ti binni (Juan 16:7-15). Peru ¿ñee dxandíʼ nga la? Coʼ. Diidxaʼ ayudante riʼ la? nuuni lu género masculino lu diidxaʼ griegu, laani nga espíritu santu, cadi ti binni diʼ ni, sínuque ti stipa ni. Ne diidxaʼ espíritu santu lu diidxaʼ griegu nuuni lu género neutro, nga rusihuinni ti espíritu si ni (Juan 14:16, 17).

 Ni runi cré binni: Riuunisa binni lu lá espíritu santu, nga rusihuinni ti binni ni.

 Ni dxandíʼ: Nuu biaje riquiiñeʼ Biblia diidxaʼ «lu lá» para guinni de ti binni ni cayuni xiixa ne poder ne autoridad ni maʼ bidiicabe laa (Deuteronomio 18:5, 19-22; Ester 8:10). Lu diidxastiá riquiiñecabe diidxaʼ «lu lá» ley, peru qué riníʼ nga naca ley ca ti binni, nga runi, ora riuunisa tuuxa «lu lá» espíritu santu, riniʼni cudii lugar gacané espíritu stiʼ Dios laa para guni ni ná Dios (Mateo 28:19).

 Ni runi cré binni: Ca discípulo ne ca apóstol stiʼ Jesús biʼniʼ crecaʼ ti binni nga espíritu santu.

 Ni dxandíʼ: Qué ruzeeteʼ Biblia ne nin ca libru de historia ni runi cré ca binni riʼ. Encyclopædia Britannica ná: «Lu ti reunión ni guca Constantinopla lu iza 381 despué de Cristu, gúnicaʼ guni cré binni naca espíritu santu ti binni». Bíʼnicabe reunión riʼ, chupa siglu arondaʼ despué de gutiʼ últimu apóstol.