Skip to content

Momo Lie Olombangi Via Yehova ka vi Lingila Ovipito Viateke Amue Owusa?

Momo Lie Olombangi Via Yehova ka vi Lingila Ovipito Viateke Amue Owusa?

 Olombangi Via Yehova vi nõla ndati nda vi linga ovipito viateke owusa ale sio?

 Olombangi Via Yehova osimbu ka via nõlele nda vi linga ocipito ceteke liowusa ale sio, vi konomuisa Vembimbiliya. Eci Olombangi Via Yehova vi limbuka okuti eteke liowusa, li lipatãla lalongiso Embimbiliya, ka vi lingi ocipito caco. Catiamẽla kateke akuavo owusa, Ukristão Lukristão, o nõla onjila a kuama loku likolisilako “oku kuata owanji wutima wa yela kovaso a Suku lo komanu.”—Ovilinga 24:16.

 Olombangi Via Yehova osimbu ka via nõlele nda vi linga ocipito ceteke liowusa ale sio, vi konomuisa apulilo a kuãimo. a

  •   Anga hẽ eteke liowusa lia kunamẽla kelongiso limue ka li sangiwa Vembimbiliya?

     Onumbi Yembimbiliya: “‘Tundi pokati kavo, litepi lavo,’ oco Yehova a popia ‘kuenda liweki oku lamba kovina via vĩha.’”—2 Va Korindo 6:15-17.

     Oco vamameko oku litepa kalongiso a vĩha konepa yespiritu, ale ana ka a likuata lalongiso Embimbiliya, Olombangi Via Yehova ka vi lingi ovipito viateke owusa mua kongela ovituwa vi kuãimo.

     Ateke owusa a kunamẽla kalongiso olosuku vikuavo ale oku vi fendela. Yesu wa popia hati: “Fendela Yehova Suku yove, eye lika o vumba.” (Mateo 4:10) Poku kuama elungulo liaco, Olombangi Via Yehova ka vi lingi ovipito Vionatale, o Paskoa ale Ceteke Liatete liosãi ya Kupemba, momo ono yateke aco owusa ya tiamẽla kefendelo liolosuku viesanda. Handi vali, ka vi pangivo onepa kovipito vi kuãimo ndeci:

    •  Kwanzaa. Ndomo ci lomboluiwa velivulu Estudos Negros, onduko Kwanzaa, “ya tunda kelimi lio Swahili kolondaka viokuti matunda ya kwanza vi lomboloka ‘apako atete,’ eci ci lekisa okuti eteke liowusa lia kunamẽla kovipito viatete vioku ungula vi sangiwa vulandu wo Afrika.” Ndaño okuti omanu vamue va tenda ondaka Kwanza ndocipito cimue ka ca kunamẽlele ketavo, elivulu losapi Religião Afrikana li sokisa ndocipito cimue co Afrika okuti apako atete “a eciwa kolosuku kuenda kuvakukululu ndondimbukiso yoku eca olopandu,” olio li amisako ndoco: “Espiritu limuamue lioku eca olopandu omo lia sumũlũho omuenyo a tunda kuvakukululu, ana a siata oku lingiwa keteke liowusa vo Afrika Amerikana Kwanzaa.

      O Kwanzaa

    •  Ocipito Cosãi Ale Ocipito co Vokati Konjovo. Ndomo ci lomboluiwa lo Dicionário de Feriados, Festivais e Celebrações do Mundo, eci “ocipito ci sivaya osuku yukãi Yosãi.” Mua kongela ocihilahila cokuti “akãi vokonjo va ñuala ocingonja osuku yukãi, okuti kelimi lio chinês ci tukuiwa kowtow, okuti onjila yimue yoku fendela.”— Religiões do Mundo— Elivulu Abrangente de Crenças e Práticas.

    •  Noruz(Nowruz). “Olono vimue viosimbu viocipito caco vi sangiwa vokalendariu kosimbu ka tukuiwa Zoroastriano . . . Ca piãla enene, Espiritu Liekumbi-Vongunji, lia kũlĩhĩwa okuti Rapithwin, lia kisikiwa oku iñila posi Lespiritu Liokuenye vokuenda kuolosãi viombambi, okuti li tambuiwa vali lovipito ekumbi vongunji veteke lio Noruz, ndomo ci likuata lovihilahila vio Zoroastriana.”—Unesco.

    •  Ocipito co Shab-e Yalda. Ndomo ca lomboluiwa velivulu Sufismo na História Secreta da Pérsia, ocipito caco co potembo yokuenye okuti ci lingiwa vokuenda kuteke wosi, “ci likuata lefendelo lio Mitra,” osuku yosãi. Ocili okuti, eteke liowusa lia kunamẽlavo kefendelo liolosuku Viutanya vio ko Roma kuenda vio ko Helasi. b

    •  Eteke Lioku Eca Olopandu. Ndeci ci popiwa catiamẽla kocipito co Kwanzaa, ocipito eci ca kunamẽla kovipito viosimbu vioku ungula via enda oku sivaya olosuku vialua. Vokuenda kuotembo, “ovipito viaco viosimbu via fetika oku kuamiwa latavo Akristão.”—Uma Grande e Divina Aventura —Os Peregrinos e a Lenda do Primeiro Dia de Ação de Graças.

     Ateke owusa a kunamẽla kovihilahila ale kelongiso liosoloti. Embimbiliya li popia okuti vana ‘va yalela omesa suku Yesanju’ va kasi “pokati ka vana va yanduluka Yehova.” (Isaya 65:11) Omo liaco Olombangi Via Yehova ka vi lingi ovipito vi kuãimo:

    •  Ocipito co Ivan Kupala. “Ndomo ci likuata lalongiso a siata, elivulu O A a Z de Belarus li lekisa okuti, vokuenda kuocipito co Ivan Kupala, oluali lueca ovonene oku tãha kuenda nda omunu ukuotõi loku kuata osoloti, o ka tẽla oku kuata onepa yimue yovonene aco.” Kefetikilo eteke liaco liowusa lia enda oku lingiwila eteke lia mbata olowola vialua vunyamo. Pole, ndomo ca lomboluiwa velivulu Cultura Russa Contemporânea, eteke liaco liowusa lia kongeliwa vocipito Cetavo [okuti “eteke likola” lia Yoano Upapatisi] kuenje vana ka va kaile vakuetavo, va linga Akristão.”

    •  Ulima Wokaliye (Ulima Wokaliye ko Chinês ale Ulima Wokaliya ko Coreano). Ndomo ca lomboluiwa velivulu Bolos da Lua e Espíritos Famintos: Festividades da China, “vepuluvi liaco liunyamo okuti vapuluvi akuavo ci sule, esakalalo lia velapo liepata kuenda liakamba, oku tambula osoloti, oku eca esivayo kolosuku kuenda kaspiritu loku lavoka okuti ulima wokaliye u nena osoloti.” Cimuamue haco okuti, Vulima Wokaliya ko Coreano, mua kongela oku fendela vakukululu, ovihilahila vioku lupuisa aspiritu ãvi loku koka okuti ulima wokaliye u nena osoloti kuenda oku tãha oco va kũlĩhe eci unyamo wokaliye u ka nena.”—Elivulu das Comemorações de Ano-Novo ao Redor do Mundo.

      Ulima Wokaliye ko Chinês

     Ateke owusa a kunamẽla kelongiso liokuti omunu ka fi. Embimbiliya li lombolola okuti omunu o fa. (Esekiele 18:4) Omo liaco, Olombangi Via Yehova ka vi lingi ocipito cateke owusa a tukuiwa pombuelo yemẽla ana a vetiya elongiso liokuti omunu ka fi:

    •  Eteke Lioku Sambiliya Vana va fa (Dia dos Mortos ou Dia de Todas as Almas) Ndomo ca lomboluiwa velivulu liokaliye lio Katolika, eli eteke limue “lioku sambiliya vosi vana va fa.” Elivulu liaco li amisako ndoco: “Vokuenda kuanyamo 500 O.Y, toke kunyamo wo 1500 O.Y, elongiso lia kũlĩhĩwile calua lieli liokuti keteke liaco, omanu va kasi vo purgatoriu va laikele oku molẽha ndovilũlu, ndoviliangu, ale ndovimboto ku vana va enda oku va tata lãvi osimbu ka va file.”

    •  Ocipito co Qingming (Ching Ming) kuenda ocipito Covilũlu vi Kasi Onjala. Ovipito viaco vivali vi lingiwa oco va sivaye vakukululu. Vokuenda kuocipito co Qingming, “okulia, ovinyua kuenda ovicapa violombongo vi timihĩwa oco ovivimbi ka vi ka yeve onjala, ka vi kakuate enyona ale ekambo liolombongo,” ndomo ca lomboluiwa velivulu Celebrando os Costumes da Vida ao Redor do Mundo—De Chás de Bebê a Funerais. Elivulu liaco li amisako okuti, “vokuenda Kuosãi Yocipito Covivimbi vi Kasi Lonjala, capiãla enene vuteke una okuti osãi yi kasi ongalo, [vana va linga ocipito caco] va tava okuti, pokati kava va kasi lomuenyo lava va fa, pali elitokeko linene okuti, ovoteke akuavo ci sule, omo liaco ci kuete esilivilo oku lekisa utate oco vana va fa va sanjuisiwe, ndeci oku sanjuisa vakukululu.”

    •  Ocipito co Chuseok. Elivulu A Tradição Coreana de Religião, Sociedade e Ética, li lombolola okuti “vocipito caco mua kongela oku eca okulia kuenda ovinyu kovivimbi.” Olombanjaile viaco vi situlula “elongiso liokuti omunu eci a fa ocilelembia ci puluka.”

     Oloneke viowusa vi kuete elitokeko lumbanda. Embimbiliya li lekisa okuti: “Omunu o sandiliya oku tãha, ukuombanda, ukuakusandiliya owanji wovina vĩvi, onganga, umue o loha vakuavo, umue o sandiliya vakuakuvangula lolondele, ukuakutãha, ale omunu o kũlĩhĩsa vana va fa . . . o suvukiwa la Yehova.” (Esinumuĩlo 18:10-12) Omo liaco, oco Olombangi Via Yehova vi kale ocipãla (lovina viosi viatiamẽla kumbanda), oku kongelamo oku tanga olombungululu okuti onjila yimue yoku tãha, ovio ka vi lingi ocipito ceteke lioviliangu ndaño ovipito vi kuãimo:

    •  Ulima Wokaliye wo Tamil kuenda o Cingalês. “Vovihilahila viatiamẽla vocipito eci . . . mua kongela oku linga ovopange amue vepuluvi lioku tanga olombungululu via nõliwa oco vi nene osoloti.”—Elivulu lio ko Sri Lanka.

    •  Ocipito co Songkran (Ulima Wokaliye Tailandês). Onduko yocipito caco co ko Asia “yopiwa kondaka yokuti, Sânscrita okuti yi lomboloka ‘oku enda’ ale ‘oku pita’ kuenda ocipito caco ci lomboloka oku pita kutanya vocengele ci tukuiwa zodiacal de Áries.”—Comida, Banquetes e Fé—Elivulu lio Cultura Alimentar Nas Religiões Do Mundo.

     Ovipito viatiamẽla Kocihandeleko ca eciwile ku Mose, via imũha locisembi ca Yesu. Embimbiliya li popia okuti: “Kristu eye esulilo Liovihandeleko.” (Va Roma 10:4) Olonumbi Viocihandeleko ca Mose via eciwile ku va Isareli handi vi kuatisa Akristão. Omo liaco, ovo ka va lingi ovipito vi sangiwa Vocihandeleko caco, capiãla enene vina mua kongela oku iya kua Mesiya, momo Akristão va tava okuti eye weyile ale palo posi. Embimbiliya li popia ndoco: “Ovina evi ulembo ño wovina vi laika oku iya, pole, ulembo waco Kristu.” (Va Kolosai 2:17) Omo okuti pokati kovipito viaco pa kongela vina ka vi likuata leci Embimbiliya li popia, Olombangi Via Yehova ka vi lingi ovipito vi kuãimo:

    •  Ocipito co Hanuká. Ocipito eci ci lingiwa poku sambiliya elitumbiko liavali lionembele ya va Yudea ko Yerusalãi. Omo liaco, Embimbiliya li lekisa okuti Yesu wa linga Ocitunda Cinene “vombalaka yinene haiyo ya lipua calua okuti, ka ya tungiwile lovaka kuenda ka yi pangi onepa kovina via palo posi.” (Va Heveru 9:11) Kakristão, onembele eyi yespiritu ya pinãla onembele ya kala ko Yerusalãi.

    •  Ocipito co Rosh Hashaná (Ulima Wokaliye Judaico). Eteke liatete liunyamo ko Yudea. Kosimbu vocipito eci mua kongelele oku eca ovilumba vi likasi ku Suku. (Atendelo 29:1-6) Pole, Yesu Kristu Mesiya, wa imũla “ocilumba kuenda ocilumba combanjaile.”—Daniele 9:26, 27.

  •   Anga hẽ eteke liowusa li vetiya oku likongela kuatavo?

     Onumbi Yembimbiliya: “Nye una wa tava a kuete okuti o litepela la una ka tavele? Ocisila cipi onembele ya Suku yi kuete loviteka?”—2 Va Korindo 6:15-17.

     Olombangi Via Yehova vi likolisilako oku kala lombembua la vana va li sungue lavo kuenda va sumbila omoko yomunu lomunu yoku nõla etavo liaye. Pole ovio ka vi pangi onepa koku likongela kuatavo ndomo ci lekisiwa vatosi a kuãimo:

     Ovipito vi sivaya omunu umue ukuetavo ale ovipito vi vetiya omanu vakuatavo a litepa oku fendelela pamosi. Kosimbu, eci Suku a songuila afendeli vaye kofeka yimue okuti omanu va tiamẽlele katavo akuavo, eye hati: “Ku ka linge ocisila lavo pamue lolosuku viavo. . . . Momo nda wa vumba olosuku viavo, cu ku lingila onjanjo.” (Etundilo 23:32, 33) Omo liaco, Olombangi Via Yehova ka vi pangi onepa kovipito ateke owusa a kuãimo.

    •  Ocipito co Loi Krathong. Vokuenda kuocipito caco ko tailandês, “omanu va linga a tiyela amẽla, va kapamo olovela lisensu noke va imba a tiyela aco vovava. Va tava okuti ovikuata viaco vi ambata ondiangu. Ocili okuti ocipito eci, ci lingiwila oku sambiliya ovituwa vi kola via siwa la Buda.”—Elivulu lio Budismo.

    •  Eteke Lielikekembelo Liofeka. Ndomo ca lomboluiwa la nguluvulu umue wa tukuiwa vukanda wasapulo ko Papua-Nova Guiné, omanu va linga ocipito eci “va tava kolonumbi viekolelo Liakristão.” Eye wa popia okuti Ocipito Ceteke Lielikekembelo Liofeka, ci kuatisa oku kuata “olonumbi Viakristão vofeka.”

    •  Ocipito co Vesake. “Eli eteke limue li kola calua lio Budismo kuenda oku ivaluka oku citiwa kua Buda, ocinyi caye kuenda olofa viaye ale oku sanga o Nirvana.”—Dicionário de Feriados, Festivais e Celebrações do Mundo.

      O Vesake

     Ovipito via kunamẽla kovihilahila viatavo ka vi longisiwa Vembimbiliya. Yesu wa sapuila a songui vatavo hati: “Ene wa lingisi okuti ondaka ya Suku ka yi kuata esilivilo omo liociholo cene.” Eye wa lekisa okuti efendelo liavo lia kala liolivova momo va longaisa “ovihandeleko viomanu ndovisila.” (Mateo 15:6, 9) Olombangi Via Yehova omo lioku kapako onumbi eyi, ka vi lingi ovipito viatavo ndevi via tukuiwa vatosi a kuãimo

    •  Ocipito co Epifania (Timkat, Eteke liolosoma ale Eteke Liolosoma Vitatu Vakuakukũlĩhĩsa Olombungululu). Ocipito eci ci pondola oku sambiliya epasu olonoño via linga ku Yesu ale epapatiso liaye. Olio lia kongela ovipito vimue violuali valongiso Akristão opokuenye, via enda oku sivaiya olosuku viovava a lupuka kuenda olondui.” (Elivulu lio Natal) Ocipito cimue ci likuata locipito eci, ci tukuiwa Timkat, “ono yaco ya kunamẽla kovihilahila.”—Elivulu Sociedade kuenda o Cultura do Mundo Antigo.

    •  Ocipito Coku Sambiliya Maria. Ocipito eci ci sambiliya elongiso liokuti ina ya Yesu wa londa kilu letimba liaye liositu. “Elongiso eli ka lia kũlĩhĩwile Lakristão vatete, kuenda ka li sangiwa vovisonehua,” oco elivulu Religião e Sociedade—Fundamentalismo lia popia.

    •  Ocipito ca Imaculada Conceição. “O Imaculada Conceição [ya Maria] ka yi longisiwa Vovisonehua . . . elongiso limue Lionembele.”—Elivulu Liokaliye Lio Katólika.

    •  O Quaresma. Ndomo ci lekisiwa Velivulu Liokaliye Lio Katolika, otembo yaco yoku likekembela loku likandangiya oku lia ya tumbikiwa “kocita cakuãla,” ci pitahãla 200 kanyamo noke yoku sonehiwa Kuembimbiliya. Catiamẽla keteke liatete lio Quaresma, elivulu liaco li popia ndoco: “Ocituwa ca vakuekolelo coku tambula atiko keteke liatatu liatiko, lia kũlĩhĩwa calua tunde ko Sínodo yo Benevento kunyamo 1091.”

    •  Ocipito co Meskel. Ocipito co ko etíopia “ci sambiliya oku limbukiwa Kuekulusu Liocili (kekulusu kua valeliwa Kristu), poku siakãla ondalu loku pilukila kolonele vialio,” oco Elivulu da Sociedade kuenda lio Cultura do Mundo Medieval; (ovingondombela viavo) lia popia. Pole, Olombangi Via Yehova ka vi talavaya lekulusu kefendelo liavo.

  •   Anga hẽ eteke liowusa li sivaya omunu umue, ocisoko cimue ale ondimbukiso yimue yofeka?

     Onumbi Yembimbiliya: “Ca popia Yehova ceci hati: “Omunu una o kolela komanu vaño a siñaliwe, una o kolela kongusu yomanu, kuenda una okuti utima waye u tinduka ku Yehova.””—Yeremiya 17:5.

     Ndaño Olombangi Via Yehova vi lekisa okuti via kapako omanu va li sungue lavo kuenda va va kongela volohutililo viavo, ka vi lingi ovipito vi kuãimo:

     Ateke owusa a sambiliya ombiali yimue ale omunu ukuavo wa kemãla. Embimbiliya hati: “Oco vu kuatisiwi, liwekipo oku kolela komunu, Una okuti, efuimo li kasi vanyulu aye. Momo lie eye a sesamẽlela oku kapiwako?” (Isaya 2:22) Omo liaco, Olombangi Via Yehova ka vi lingi ocipito ndeci, coku ivaluka eteke lioku citiwa kuosoma yimue ale onasoma yimue.

     Ovipito vioku sambiliya epandela liofeka. Olombangi Via Yehova ka vi sambiliya Eteke Liepandela. Momo lie? Momo Embimbiliya li popia hati: “Li lavi koviteka.” (1 Yoano 5:21) Omanu vamue koloneke vilo ka va tendi epandela ndociteka, ale ocina cimue cefendelo, pole ulume umue ukuavolandu Carlton J.H. Hayes wa soneha okuti: “Vekalo liofeka, ocina ca velapo cekolelo kuenda ocikuata ca velapo cefendelo epandela.”

     Ateke owusa ale olonjivaluko vi sambiliya o sandu yimue. Nye ca pita eci ulume umue wa sumba Suku a kekamẽla upostolo Petulu? Embimbiliya hati: “Petulu wo votola loku popia hati: “Votoka; lamevo ndimunu waño.” (Ovilinga 10:25, 26) Ndeci Petulu lovapostolo vakuavo ka va tavele oku fendeliwa, cimuamue haico Olombangi Via Yehova ka vi pangi onepa kovipito vioku sambiliya omanu va tendiwa okuti olosandu, ndeci ava va tukuiwa vatosi a kuãimo:

    •  Eteke Liolosandu Viosi. “Ocipito coku fendela olosandu viosi . . . lomue wa kũlĩha ono yovipito viaco.”—Elivulu Liokaliye lio Katolika.

    •  Ocipito co Nossa Senhora de Guadalupe. Ocipito caco ci sambiliya “Santa padroeira do México,” vamue va tava okuti eye Maria ina ya Yesu. Va tava okuti eye wa molẽha locikomo kongunja yimue kunyamo 1531.—Elivulu Greenwood da Literatura Latina.

      Ocipito co Nossa Senhora de Guadalupe

    •  Eteke Lionduko (Dia Onomástico). “Eteke lionduko, lioku sambiliya o sandu okuti onduko yaco yeciwa komõla vokuenda kuepapatiso,” oco elivulu losapi Celebrando os Costumes da Vida pelo Mundo— De Chás de Bebê a Funerais, li popia. Elivulu liaco li amisako okuti, “kuli elitokeko liapama lialongiso liatavo a likuata leteke liaco.”

     Ovipito viovopange ovitundo. Embimbiliya li popia hati: “Ca velapo oku sanda ocitililo ku Yehova okuti, oku kolela omanu ci sule.” (Olosamo 118:8, 9) Olombangi Via Yehova ka vi lingi ovipito Vieteke Liukãi kuenda Eteke Liamalẽhe, a sambiliya ovipito viovopange ovitundo. Ovio via kolela okuti Suku eye lika o ka potolola ovitangi viomanu, okuti olombiali havioko. Eli olio esunga lieci Olombangi Via Yehova ka vi lingila ocipito Ceteke Lioku Malako Upika, ale ovipito vikuavo via lisoka. Handi vali, ovio vi tava okuti Usoma wa Suku owo lika u ka malako ovitangi violonepele viakova.—Va Roma 2:11; 8:21.

  •   Anga hẽ eteke liowusa li velisapo ofeka ale ocimunga cimue okuti vi kuavo vi sule?

     Onumbi Yembimbiliya: “Suku hokuacameko, pole, kolofeka viosi omunu una u sumbila loku linga ovina via sunguluka, o taviwa laye.”—Ovilinga 10:34, 35.

     Olombangi vialua Via Yehova vi sole ofeka yavo va citiwila, pole, ovio ka vi lingi ovipito vi sivaya ofeka ale ocimunga cimue capata a litepa ndomo ca lomboluiwa vatosi a kuãimo.

     Ovipito vi sivaya asualali. Yesu ka vetiyile oku linga uyaki pole wa vetiya olondonge viaye hati: “Amamiko oku sola ovanyãli vene kuenda likutililiko vana vo lambalali.” (Mate 5:44) Omo liaco, Olombangi via Yehova ka vi lingi ovipito vi sivaya asualali oku kongelamo ateke owusa a tukuiwa vatosi a kuãimo:

    •  Ocipito Ceteke Lio Anzac. “Ondaka ‘Anzac’ yi lomboloka Ocimunga Casualali co ko Austrália leci co ko Nova Zelândia,” kuenda “Eteke lio Anzac vokuenda kuotembo, lia linga eteke lioku sambiliya vana va fila kuyaki.”—Dicionário Histórico da Austrália.

    •  Ocipito Ceteke Lia Vana va Kasi Kuyaki Otembo Yalua (Dia da Lembrança ou Memorial Day). Eteke liaco, lioku sambiliya “ocimunga colohoka ci kasi kupange wuyaki otembo yalua kuenda vana va fila kovoyaki ofeka.”—Elivulu Britânica.

     Ovipito viulandu ale vieyovo liofeka yimue. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Ovo ka va pangi onepa koluali, ndeci ame si pangi onepa koluali.” (Yoano 17:16) Ndaño Olombangi Via Yehova vi sole oku lilongisa ulandu wofeka yimue, ovio ka vi pangi onepa kovipito vi kuãimo:

    •  Eteke lio Austrália. Ndomo ca lomboluiwa velivulu Worldmark de Culturas kuenda Cotidiano, ocipito eci ci sambiliya “eteke kunyamo 1788, eci asualali vofeka va tulika epandela liavo loku sandeka okuti o Austrália ya yovoka.”

    •  Eteke lio Guy Fawkes. “Eteke lioku sambiliya o seteko ka ya tẽlisiwile ya Guy Fawkes kuenda oloñame vikuavo va Katolika yoku ponda soma Jaime I kuenda [Apalanga] Ongelesi 1605.”—Dicionário do Folclore Inglês.

    •  Eteke Lieyovo. Kovitumãlo vialua, “eli eteke ofeka yimue yi ivaluka ocipito ceteke va tambula elianjo okuti ka va tumĩliwa vali lofeka yikuavo.”—Merriam-Webster’s Unabridged Dictionary.

  •   Anga hẽ ocipito caco ci vetiya oku lekisa ovituwa ka via sungulukile kuenda viumbondo?

     Onumbi Yembimbiliya: “Otembo ya pita yoku linga ocipango ca vakualofeka yi vu tẽli, eci wa endaendi oku lekisa ovilinga viumbondo, loloñeyi vĩvi, luholua, layele, loku nyua calua kuenda oku fendela oviteka.”—1 Petulu 4:3.

     Ndomo ci likuata lonumbi eyi, Olombangi Via Yehova ka vi lingi ovipito vina ka via sungulukile ale vina mua kongela oku nyua calua. Pole, ovio vi sole oku kala lakamba vavo kuenda vapuluvi aco, ovio vi nõlapo nda vi nyua ovina vi koluisa ale sio lonjila yimue ya sunguluka. Olombangi Via Yehova olonjanja viosi vi likolisilako oku kuama onumbi Yembimbiliya yokuti: “Nda vu lia, ale vu nyua, pamue vu linga ovina vikuavo, lingili ovina viosi ulamba wa Suku.”—1 Va Korindo 10:31.

     Handi vali Olombangi Via Yehova ka vi lingi ovipito vio kalunavale ale vina via lisetahãla okuti vi vetiya ovituwa vĩvi vi pisiwa Lembimbiliya. Omu mua kongela ocipito ci tukuiwa Purim co ko Yuda. Kosimbu, ocipito caco ca kala coku sambiliya eyulo lia va Yudea kocita catãlo osimbu Kristu keyile. Pole, koloneke vilo, o Purim onjila yimue yoku “situlula Embimbiliya lio ko Yudea lio ko Mardi Gras ale Carnaval,” ndomo ca lomboluiwa velivulu Judaísmo Essencial. Valua vakuavipito viaco, oku panga onepa kocipito caco “mua kongela ovina vioku liviaviaya (okuti alume va wala uwalo wakãi), oku linga ovina ka via sungulukile, uholua kuenda onjuela yalua.”

 Anga hẽ Olombangi Via Yehova handi vi sole apata avo, ndaño ka vi lingi lavo ovipito viateke amue owusa?

 Ocili. Embimbiliya li longisa okuti omanu va sukila oku sola loku sumbila vakuepata liavo, ndaño va tiamẽla katavo a litepa. (1 Petulu 3:1, 2, 7) Omo liaco, nda Ombangi yimue ya Yehova yi liwekapo oku linga ovipito vimue, vamue pokati kepata liaye va tema, loku liyeva okuti va pakuiwa. Kuenje valua pokati Kolombangi Via Yehova va nõlapo oku tumbulula ocisola va kuetele apata avo poku va lomboluila lesumbilo esunga lieci ka va lingila ovipito viateke owusa, loku nyũla apata aco vapuluvi akuavo.

 Olombangi Via Yehova vi kisika hẽ vakuavo oco ka va ka linge ovipito viateke amue owusa?

 Sio. Ovio vi tava okuti omunu lomunu o sukila oku nõla onjila a kuama. (Yehosua 24:15) Olombangi Via Yehova via sumbila “omanu vosi,” ndaño va tiamẽla katavo a litepa.—1 Petulu 2:17.

a Ocipama eci ka ci tukula ateke osi owusa Olombangi Via Yehova ka vi lingi ovipito viaco, ndaño alongiso osi Embimbiliya a likuata lateke aco owusa.

b Mithra, Mithraism, Christmas Day & Yalda, de K.E. Eduljee, kamẽla 31-33.