Skip to content

Skip to table of contents

Noke Yoku Linyãla Amamako Lesanju Liove

Noke Yoku Linyãla Amamako Lesanju Liove

Ulume umue londuko MARK, * okuti tunde eci a linyãla lukãi waye papita ale unyamo, wa popia hati: “Ca kala ndu okuti nda kupukila vekungu. Omuenyo wange wa kala ciwa vokuenda kuotembo yalua, kuenda ovitangi vieya ocipikipiki, ca kala ndu okuti, omunu ka kuete cimue.”

Ukãi umue londuko, EMMELINE, okuti tunde eci a linyãla lulume waye papita ale 17 kanyamo, wa popia hati: “Ulume wange wa linga ukahokolo lukãi umue okuti o kuete anyamo amuamue lomõletu ufeko. Eci tua linyãla lulume wange nda ci sanjukila omo nda liyovola kungangala waye, pole nda kuata osõi kuenda nda kala ndu okuti si kuete esilivilo.”

Omanu vamue va siata oku sandiliya onjila yoku linyãla lelavoko lioku pongolola ekalo liomuenyo wavo. Vakuavo va yongola oku amamako lohueli yavo pole, ka va yi kisika oku kala pamosi. Omanu valua va sanda oku linyãla, noke va limbuka okuti ekalo va lavokaile, halioko va sanga. Ocili okuti, nda ndopo wa linyãla lohueli yove, o pondola oku liyaka lovitangi vialua. Omo liaco, oku kũlĩhĩsa alungulo amue Embimbiliya a pondola oku ku kuatisa oku amamako lesanju poku liyaka locitangi coku linyãla, ci kuete esilivilo.

OCITANGI 1: OVISIMĨLO KA VIA SUNGULUKILE.

Oku sakalala locitangi colombongo, oku tekula omãla likaliove, ongeva kuenda ovisimĩlo vikuavo okuti ka vi tundi lonjanga vutima. Ukãi umue ukuakukonomuisa ekalo liomanu o tukuiwa hati Judith Wallerstein, wa limbuka okuti vamue noke lianyamo amue tunde eci va linyãla, va kala ndu okuti va pakuiwa, va siwapo, loku sima okuti “omuenyo wa sulila lesumuo.”

CECI O SUKILA OKU LINGA

  • Ku ka sumue omo liocitangi caco. O pondola oku pumba ukamba womanu o sole. Nda olohuela viove via nyõleha, ku kuata esanju wa lavokaile volohuela. (Olosapo 5:18) Ku ka kuate osõi momo, kuli “eteke lioku lila.”—Ukundi 3:1, 4.

  • Yuvula oku kala likaliove. Ndaño okuti o sukila oku kala okatembo kamue likaliove, pole, oku kala otembo yalua likaliove, ekambo liolondunge. (Olosapo 18:1) Sanda oku kala lakamba vana okuti u sapela ovina viuku kuatisa, momo oku yevelela ovina viatiamẽla kohueli yove wa linyãli, ndaño olonjanja vimue ciwa, pole ci pondola oku ku vetiya oku liamuha lavakuene. Nda o yongola oku nõla onjila yimue yi kuete esilivilo noke yoku linyãla, sanda ekuatiso liekamba limue wa kolela.

  • Tata uhayele wove. Oku linyãla olonjanja vialua ku nena ovitangi vimue vetimba ndeci, evalo liutima kuenda evalo liutue. Litekula ciwa, pokuisa etimba kuenda sanda oku pekela ciwa.—Va Efeso 5:29.

  • Ovina viosi vi sangiwa vonjo okuti viuku ivaluisa omunu wa linyãla laye, ale ku vi sukila, viupamo, pole seleka ño vina vi kuete esilivilo. Ovina vimue ndeci alitalatu uvala, nda a ku kokela evalo, a seleka ocipãla lomãla vove.

  • Yuvula ovisimĩlo ka via sungulukile. Ukãi umue londuko Olga, okuti wa linyãla lulume waye omo a linga ukahokolo, wa popia hati: “Nda amamako oku lipula ndoco, ‘Nye ukãi waco a kuete, okuti ame si ci kuete?’ ” Noke, Olga wa limbuka okuti oku tiamisila utima kovisimĩlo ka via sungulukile ci ‘honguisa utima.’—Olosapo 18:14.Omanu valua va limbuka okuti oku soneha ovitangi va pita lavio ci va kuatisa oku lavulula ovisimĩlo viavo. Nda wa ci linga, o kuata ovisimĩlo viwa okuti, vi piñainya vina ka via sungulukile. (Va Efeso 4:23) Kulĩhĩsa ovolandu avali:Wosimbu: Nda ulume wange ka tẽlisile ohuminyo yaye ame ñuete eko.Wokaliye: Oku lueya kuange hakuoko kua vetiya ohueli yange oku ndi nyãla.Wosimbu: Nda pesela anyamo ange awa lulume umue ka silivila.Wokaliye: Ndi ka kuata esanju poku sokolola ovina vi keya kovaso, okuti oku sokolola ovina via pita kosimbu ci sule.
  • Yuvula olondaka viu ku sumuisa. Akamba vamue ci tava okuti va vangula ovina vimue vi pondola oku ku sumuisa poku popia vati: ‘Ukãi una ka wa lisesamẽli,’ ale ‘Suku o suvuka oku linyãla.’ * Eli olio esunga lieci Embimbiliya li lunguila hati: ‘Ku ka yevelele ovina viosi omanu va popia.’ (Ukundi 7:21) Ukãi londuko Martina, okuti tunde eci va linyãla papita ale anyamo avali, wa popia ndoco: “Ndi yuvula oku sokolola olondaka vi ndi sumũisa, pole ndi likolisilako oku tenda ovina ndomo Suku a vi tenda. Ovisimĩlo viaye via velapo okuti vietu visule.”—Isaya 55:8, 9.

  • Likutilila ku Suku. Eye o vetiya afendeli vaye oco ‘va yeke ohele yavo yosi kokuaye’ ca piãla enene eci va sangiwa lesumuo lialua.—1 Petulu 5:7.

SETEKA OKU LINGA NDOCO: Soneha ovinimbu vimue Viembimbiliya vi pondola oku ku kuatisa kuenda vi kapa pana okuti ca leluka oku vi mõla olonjanja vialua. Ndaño wa nõla ovinimbu vimue Viembimbiliya, pole, omanu valua va linyãla va siatavo oku kuatisiwa la vikuavo vi kuãimo ndeci: Osamo 27:10; 34:18; Isaya 41:10; Va Roma 8:38, 39.

OCITANGI 2: UKAMBA WOVE LOMUNU WA LINYÃLI.

Ukãi umue londuko Juliana okuti tunde eci va kuela papita 11 kanyamo, wa popia hati: “Nda pinga kulume wange oco tu amameko oku kala pamosi. Noke lioku tunda vonjo, ndo temẽla kuenda nda temẽlavo ukãi a sanda.” Omanu valua va linyãla, va siata oku pita otembo yalua loku funguila una va litepa laye. Ndaño ka ca lelukile, pole olonjanja vimue va sukila oku sapela, ca piãla enene nda vakuete omãla.

CECI O SUKILA OKU LINGA

  • Amamako oku lekisa esumbilo komunu wa linyãla laye. Poku sapela, vangula ovina vi sukiliwa kuenda teta onimbu. Valua va limbuka okuti oku kuama onjila yaco ci nena ombembua.—Va Roma 12:18.

  • Yuvula upopi ka wa sungulukile. Nda wa limbuka okuti umue wa ku sapuila ondaka yimue ya ku sumuisa, pokola kelungulo Liembimbiliya li popia ndoco: “Ukuakukandangiya olondaka viaye eye wa lunguka.” (Olosapo 17:27) Nda ku yongola oku vangula ondaka yimue vepuluvi liaco, o pondola oku popia ndoco: “Ndi sukila oku sokolola ciwa ondaka o yongola oku vangula kuenda ndi sapela love noke.”

  • Yuvula ovina wa siatele oku lingila kumosi lomunu wa linyãla laye ndeci: Oku sokiya ovina u yongola oku landa, kuenda oku endela kumosi kosipitali.

SETEKA NDOCO: Onjanja yosi o sapela lomunu wa linyãla laye, kũlĩhĩsa nda vupopi wove mua kongela oku lisandela esunga ale ku sokolola vali osimbu kua vanguile. Nda ci tava, pinga kokuaye oco u sapele vepuluvi likuavo ale u li tumisa esapulo liaco vo Internet.—Olosapo 17:14.

OCITANGI 3: KUATISA OMÃLA VOVE OKU TAVA KAPONGOLOKO.

Ukãi umue londuko Maria, poku ivaluka eci ca pita noke yoku linyãla, wa popia hati: “Omõlange ufeko umalẽhe wa enda oku lila calua kuenda oku susĩla pula. Ndaño omõlange ufeko ukulu ka kuatele ocituwa coku ndi situluila esumuo liaye, pole, nda enda oku ci limbuka.” Citava okuti ku kuata otembo ale onjongole yoku kuatisa omãla vove eci va sukila ekuatiso liove.

CECI O SUKILA OKU LINGA

  • EVetiya omãla vove oku sapela love catiamẽla kovisimĩlo viavo ndaño olonjanja vimue ‘olondaka viavo via linga viumãmõhe.’—Yovi 6:2, 3.

  • Amamako oku tẽlisa ovikele viove. Ndaño o yongola ekuatiso liomãla vove, kuenda wa limbuka okuti va pondola oku ci linga, ka ca sungulukile oku pinga ekuatiso liaco, ca piãla enene nda ka ca lelukile oku tetulula ocitangi caco. (1 Va Korindo 13:11) Yuvula ocituwa cokuti omãla va kala va kapitiya kove lomunu wa linyãla laye.

  • Amamako oku kuatisa omãla vove oku kuata ekalo liwa. Ocili okuti, oku amamako oku kala pamosi lomãla ci kuete esilivilo. Pole, ocina ca velapo oku amamako oku linga ovina vi pamisa ukamba wove la Suku, oku kongelamo oku tanga Embimbiliya kuenda efendelo liepata.—Esinumuĩlo 6:6-9.

SETEKA NDOCO: Olonjanja vimue vosemana, va sapuila okuti o va sole kuenda ka va kuete eko omo ene wa linyãli. Poku tambulula apulilo avo, ku ka tambulule lonjila yi lekisa okuti, una wa linyãla laye eye o kuete eko.

Noke yoku linyãla o pondola oku amamako lesanju liove. Ukãi umue londuko Melissa okuti tunde eci vakuela papita ale 16 kanyamo, wa popia hati: “Eci tua linyãla nda sokolola ndoco, ‘sia yonguile okuti omuenyo wange u sulila ndomo u kasi.’” Pole cilo o kuete esanju ndaño lovitangi viaco. Eye wa popia hati: “Eci nda liwekapo oku sokolola ovina nda pita lavio kosimbu, ekalo liange lia pongoloka.”

^ Ovinimbu 2 Vocipama cilo olonduko vimue via pongoluiwa.

^ Ovinimbu 18 Suku o nyãle uhembi, kuenda o suvuka oku linyãla. Pole, umue pokati komanu va likuele nda wa linga ukahonga, Suku ecelela okuti una ka kuete eko, o nõla nda o nyãla omunu waco ale sio. (Malakiya 2:16; Mateo 19:9) Tala ocipama losapi: “O Conceito da Bíblia—Que tipo de divórcio Deus odeia?” vo Despertai! 8 Yelombo yunyamo wo 1994, ya sandekiwa Lolombangi Via Yehova.

LIPULA NDOCO . . .

  • Ndi sukila hẽ oku amamako oku sokolola catiamẽla koku linyãla?

  • Ndi yuvula ndati oku kuatela ocikumbiti omunu nda linyãla laye?