Skip to content

Skip to table of contents

Ongangu yipi o kasi oku sila omãla vove oco va yi kuame?

KOLONJALI

8: Ongangu

8: Ongangu

CI LOMBOLOKA NYE?

Olonjali vi eca ongangu, vi kapako eci vi longisa. Ku ka lavoke komõlove oku vangula ocili, nda okuti pepito peya omunu umue ove o sapuila komõla hati, “Popia hati si kasi konjo.”

“Omanu valua va siata oku popia hati: ‘Linga eci mopia, ku ka linge eci ndi linga.’ Pole, hacoko ci pita lomãla. Ovo va kasi ndonjavi yi puẽla cosi tu popia leci tu linga. Nda tu va longisa ocina cimue kuenje tu linga cikuavo, ovo va tu pisa.”—David.

CECI EMBIMBILIYA LI POPIA: “Ove o kunda okuti, ‘Ku ka nyane,’ o nyana?”—Va Roma 2:21.

MOMO LIE CI KUETELE ESILIVILO?

Olonjali via velapo koku vetiya omãla vavo okuti, omanu va tangela kumosi ale amalẽhe vakuavo ci sule. Eli olio esunga lieci okuti, ene vulonjali, ene wa velipo koku longisa omãla vene oku linga eci ca sunguluka. Ocili okuti, vu sukila oku kapako ovina vu longisa.

“Tu pondola oku pitulula ovina vimuamue olonjanja vialua komãla vetu kuenje ka tu kũlĩha nda ovo va ci kapako muẽle ale sio. Pole, nda vepuluvi limue wa liwekapo oku linga eci o va longisa, ovo va ku pisa. Omãla va luluvalela kovina viosi tu linga ndaño muẽle vapuluvi ana tu sima okuti, ka va tu lete.”—Nicole.

CECI EMBIMBILIYA LI POPIA: “Olondunge vi tunda kilu . . . ka vi kuete . . . ombambe.”—Tiago 3:17.

NYE O PONDOLA OKU LINGA?

Konomuisa olonumbi vi songuila omuenyo wove. Ovipama vipi violomapalo kuenda olofilme o sole oku tala? O tata ndati epata liove? Akamba vapi o kuete? Wa kapako vakuene? Oku teta onimbu, lipula ndoco: Anga hẽ njongola okuti omõlange o kala ndame?

“Ame lulume wange, ka tu kisika omãla vetu oku ambata omuenyo umue okuti etu muẽle ka tu tẽla oku u kuama.”—Christine.

Pinga ongecelo eci o lueya. Omãla vove va kũlĩha okuti ove kua lipuile. Nda o pinga ongecelo ku vakuepata liove vepuluvi ci sukiliwa, o ka eca ongangu yiwa yumbombe kuenda yukuacili.

“Omãla vetu va sukila oku yeva okuti, tua lueya kuenda oku pinga ongecelo. Nda ka tua ci lingile, ovo va limbika akulueya avo.”—Robin.

“Etu tulonjali, tua velapo koku vetiya omãla vetu okuti, omanu vakuavo ci sule. Ongangu tu eca yi va vetiya calua omo okuti otembo yosi va luluvalela kokuetu. Onjila ndomo tu ambata omuenyo, ci sokisiwa lelivulu lia yikuka otembo yosi kuenda ndocipama cimue tua siata oku longisa olonjanja vialua.”—Wendell.