Skip to content

NDOMO EMBIMBILIYA LI TENDA

Omapalo Yoku Nganyala Olombongo

Omapalo Yoku Nganyala Olombongo

Omanu vamue va tenda omapalo yoku nganyala olombongo ndocina cimue ka ci lingi lãvi, osimbu okuti, omanu vakuavo va ci tenda ndocituwa cimue cĩvi ci koka ohele.

Anga hẽ kuli cimue ka ca sungulukile komapalo yoku nganyala olombongo?

CECI OMANU VA POPIA

Omanu valua va sima okuti, omapalo yoku nganyala olombongo nda yi lingiwa lonjila yimue yi taviwa, ka ci pangi lãvi. Olomapalo vimue viosande, vi ecelela oku kuata olombongo vioku linga esokiyo lioku kuatisa omanu.

CECI EMBIMBILIYA LI POPIA

Ndaño okuti, Embimbiliya ka li tukula ondaka omapalo yoku nganyala olombongo, pole, mu sangiwa olonumbi vialua vi situlula ovisimĩlo via Suku viatiamẽla kondaka yaco.

Ono kua kunamẽla omapalo yoku nganyala olombongo okuti,—oku nganyalela olombongo vonduko yomunu ukuavo,—ka yi likuata lelungulo Liembimbiliya lioku ‘lilava kocipululu cosi.’ (Luka 12:15) Ocili okuti, omapalo yoku nganyala olombongo, yi vetiyiwa locipululu. Ovisoko vi vetiya oku linga olomapalo viosande yĩvi, vi sandeka onima yalua yi tundako. Ovio ka vi popi calua catiamẽla koku pumba, momo via kũlĩha okuti, onjongole yoku kala olohuasi yi vetiya vakuakuimba oco va kapemo olombongo vialua volonjo viaco. Omapalo yoku nganyala olombongo, ka yi vetiya omanu oku yuvula ocipululu, pole, yi va vetiya vali oku kuata onjongole yoku sanga olombongo lonjila ya leluka.

Omapalo yoku nganyala olombongo, ya kunamẽla kocimãho cocipululu okuti: oku nganyala olombongo vina omanu vakuavo va pumba. Pole, Embimbiliya li vetiya okuti “omunu lomunu ka kamameko oku sanda olonjongole viaye muẽle, pole, te viomunu ukuavo.” (1 Va Korindo 10:24) Cimue pokati kovihandeleko ekũi ci popia hati: ‘Ku ka livele . . . ocina cimue catiamẽla kukuene.’ (Etundilo 20:17) Ukuakuimba omo okuti o lavoka oku nganyala, o yongola okuti, vakuavo va pumba oco eye a kale lolombongo viavo.

Embimbiliya li tu lungulavo oku yuvula oku tenda osande ndongusu yimue yelumbu, yi pondola oku kuatisa kovitangi vimue. Ko Isareli yosimbu, omanu vana ka va kolelele ku Suku, va fetika oku yalela omesa “ku suku Yosande.” Anga hẽ Suku wa tavele efendelo liaco? Sio. Suku wa va sapuila hati: “Wamamiko oku linga eci cĩvi kovaso ange, kuenda wa nõli eci ci ndi sumuisa.”—Isaya 65:11, 12.

Ocili okuti, kolonepa vimue violuali, ku talavayiwa lolombongo via tunda kolomapalo viosande vina vi taviwa lovihandeleko, oco ku fetiwe elilongiso, oku mioñoloha konepa yoku kuata olombongo kuenda ovipama vikuavo viombiali. Pole, oku talavaya lolombongo viaco lonjila eyi, ka ku pongolola onjila ndomo kua sangiwa olombongo viaco okuti—pocakati colomapalo vina vi vetiya ocipululu kuenda oku kuata ovisimĩlo vioku kuata ocina cimue okuti, ku sukila oku likolisilako.

‘Ku ka livele . . . ocina cimue catiamẽla kukuene.’Etundilo 20:17.

Omapalo Yoku Nganyala Olombongo yi Pondola Oku Koka Ovitangi Vipi Kukuakuimba?

CECI EMBIMBILIYA LI POPIA

Embimbiliya li tu lungula okuti, “vana va nõlapo oku kala olohuasi, va wila veyonjo lo vonjanjo kuenda voloñeyi vĩvi haivio viuveke vi tuala omanu kenyõleho.” (1 Timoteo 6:9) Omapalo yoku nganyala olombongo, yi kuete elitokeko lialua locipululu kuenda ocipululu ocina cimue cĩvi ca tukuiwa Vembimbiliya okuti, ci kasi pokati kulala wovituwa vĩvi vi sukiliwa oku yuvuiwa.—Va Efeso 5:3.

Omo lionjongole yoku nganyala olombongo lonjila yimue ya leluka, omapalo yoku nganyala olombongo, yi vetiya oku sola olombongo—ocina cimue Embimbiliya li situlula okuti “olumbombo luovina viosi vĩvi.” Onjongole yoku kuata olombongo, yi pondola lonjanga yalua oku totomisa omuenyo womunu, kuenje cu kokela esakalalo lialua kuenda oku nyõla ekolelo liaye ku Suku. Vupopi wocindekaise, Embimbiliya li tukula vana va yapuisiwa locisola colombongo ndu okuti, ovo muẽle “va litoma lohali yalua.”—1 Timoteo 6:10.

Ocipululu ci koka ekambo liesanju okuti omanu va sumua calua lekalo liavo liekambo liolombongo. “Una o sole opalata lalimue eteke a ka tẽla opalata, ndaño muẽle una o sole ovokuasi lalimue eteke a ka tẽla leci a kuete.”—Ukundi 5:10.

Omanu valua va yapuisiwile lomapalo yoku nganyala olombongo, va limbuka okuti, ka ca lelukile oku siapo ocituwa caco cĩvi. Ocitangi eci ca siata calua voluali. Ndeci ko Estadus Unidus, ndomo kua kũlĩhĩsiwa, kuli omanu valua va limba kocituwa comapalo yosande yĩvi.

Olusapo lumue lu popia hati: “Ukuasi u fetikiwa locipululu, ka u ka kala esumũlũho kesulilo.” (Olosapo 20:21) Ocituwa comapalo yosande yĩvi, ca siata oku kokela omanu oku kuata olofuka kuenda uhukũi. Valua va siatavo oku nyõla olohuela viavo, oku pumba upange kuenda akamba. Pole, oku kapako olonumbi Viembimbiliya, ci pondola oku kuatisa omunu oku yuvula ovitangi vi tundilila kolomapalo viaco.

“Vana va nõlapo oku kala olohuasi, va wila veyonjo lo vonjanjo kuenda voloñeyi vĩvi haivio viuveke vi tuala omanu kenyõleho.”1 Timoteo 6:9.