Skip to content

CA LULIKIWA?

Elañalo liovipuka vi kakatela kovina vi kasi kosi yovava

Elañalo liovipuka vi kakatela kovina vi kasi kosi yovava

 Ocisoko co zoólogos ca limbuka tunde osimbu unene wo vipuka vi kakatela kovina vi kasi kosi yovava, ndeci, vovawe kuenda kociyukilo conaviyu. Elañanelo liovipuka viaco lia velapo vali okuti alañanelo akuavo a sule. Pole, onjila ndomo ovipuka viaco vi kakatela kovitumãlo via yula ca molẽhele ndu okuti elumbu.

 Konomuisa ndoco: A lilongiso a situlula okuti eci ovio vikula okuti vi tẽla oku liteva, vi kũlĩhĩsa ovitumãlo via litepa toke eci vi sanga ocitumãlo ca sunguluka oku kakatela. Olonoño vi tava okuti eci ovipuka viaco vi sanga ocitumãlo caco, ovio vi tundisa asĩla avali. Liatete ovava amue a kuete ulela u tundisa ovava pocitumãlo caco ca nõliwa. Ovava aco a ecelelavo oku kapiwa esĩla liavali lina likuete eteku li tukuiwa hati fosfoproteínas.

 Eci asĩla aco avali a li kongela ci kala ekaka limue liakõla okuti ka linyõliwa lovipuka vikuavo. Ci kuete esilivilo okuti elañanelo liaco li kõla loku kolapo momo ovipuka vi kakatela kovina vi kasi kosi yovava, vi kala pocitumãlo caco omuenyo wavo wosi.

Ovipuka vi kakatela kovina vi kasi kosi yovava; ulandu u lekisa ovikolo vielañanelo via tunda kokuavio.

 Onjila ndomo ku pangiwa elañalelo liovipuka vi kakatela kovina vi kasi kosi yovava, ya tatama vali okuti ovina olonoño via simile ci sule. Umue pokati kocimunga ca limbuka uloño waco wa popia hati: “Epotoluilo li komõhĩsa liovina vi sangiwa voluali, oco ku yuliwe ocitangi coku papula ovava pocitumãlo cimue.” Oku limbukiwa kuovina viaco ci pondola oku kuatisa vakuakukonomuisa oku panga alañanelo a tava oku talavaya la-o kosi yovava lo kovina vikuavo vi talavaya lolusu kuenda kovopange oku sakula.

 Nye o sima? Elañanelo liovipuka vi kakatela kovina vi kasi kosi yovava lia tukuluka ño? Ale lia lulikiwa?