Skip to content

Anga hẽ Embimbiliya Lia Popele Ale Ndomo Ovisimĩlo Lovituwa Viomanu Via Laikele Oku Kala?

Anga hẽ Embimbiliya Lia Popele Ale Ndomo Ovisimĩlo Lovituwa Viomanu Via Laikele Oku Kala?

Etambululo Liembimbiliya

 Oco. Embimbiliya lia popele ale okuti koloneke vilo ovituwa vĩvi viomanu via laikele oku livokiya calua. Kuenje ovituwa viavo viwa via laikelevo oku pongoloka. a (2 Timoteo 3:1-5) Pole, Embimbiliya li popia okuti, havosiko va laikele oku lekisa ovituwa viaco. Lekuatiso lia Suku, omanu vamue va likolisilako oku yuvula ovisimĩlo kuenda ovituwa viaco ka via sungulukile, loku linga ovina vi sanjuisa Suku.—Isaya 2:2, 3.

Vocipama eci:

 Ndomo Embimbiliya lia ci popele, ovisimĩlo viomanu lovituwa viavo vi kasi ndati koloneke vilo?

 Embimbiliya li popia okuti omo liocipululu, omanu valua va laikele oku lekisa ovituwa vĩvi. Ovo va lekisa ekambo lioku “likandangiya” va li ‘sole lika ovo muẽle’ kuenda ‘vakuakusola ayele okuti Suku ci sule.’—2 Timoteo 3:2-4.

 Eci ocili muẽle. Koloneke vilo, omanu va sokolola lika kovina viavo muẽle, kovina vi va kokela esanju kuenda kovina vikuavo. Ovituwa viaco via siata calua okuti ovimunga vimue, via kũlĩhĩwa okuti “Ocitumbulukila Ame.” Omo liovituwa viaco, omanu valua ka va “lekisa ocisola kovina viwa” ale ka va sole eci ca sunguluka. Omo lioku kala “vakualutukãi,” ka va limbuka esukila lioku eca olopandu kovina vakuavo va va lingila.—2 Timoteo 3:2, 3.

 Ocipululu ci vetiyavo omanu oku lekisa ovituwa vikuavo via siata koloneke vilo:

  •   Uhembi. Koloneke vilo, valua “vakuakusola olombongo.” Ovo va sokisa ekalo liwa liomunu umue kuenda olombongo a nganyala ale ovina omunu waco a kuete.—2 Timoteo 3:2.

  •   Ocipululu. Omanu valua “vakuakulipanda, vakuakulivelisapo” kuenda “vakuepela.” (2 Timoteo 3:2, 4) Omanu vaco poku vangula, va velisapo calua ovoloño avo, ovina viavo kuenda olombongo va kuete.

  •   Oku Lundila. Kolonepa viosi, tua siata oku mola “vakuakulivelisapo kuenda “vakualundi.” (2 Timoteo 3:2, 3) Olondaka evi vi tiamisiwila ku vana va popia lavĩ vakuavo ale Suku, ale pamue oku vangula ovina viuhembi.

  •   Olonamãlãla. Omanu valua “havakuaciliko vakuamanya kuenda vakualonamãlãla.” (2 Timoteo 3:2-4) Ovo va lekisa ovituwa viaco, poku landisa, nda va yongola oku pitĩla petosi limue ale poku tẽlisa olohuminyo va linga.

  •   Ungangala. Omanu valua “olongangala” kuenda va tema lonjanga. Kuenje ci va vetiya oku lekisa ovituwa ka via sungulukile loku kala olongangala.—2 Timoteo 3:3.

  •   Oku lueya ocihandeleko. Yesu wa popia okuti koloneke vilo, ku kala oku ‘livokiya kuevĩho.’ (Mateo 24:12) Eye wa popiavo catiamẽla “konjuela ale kombuanja.”—Luka 21:9, etosi.

  •   Ekambo liocisola vepata. Valua ka va siatele oku “pokola kolonjali viavo” kuenda ka va kuete “ocikembe la vangandiavo” ale ovo ka va sole vakuepata liavo. Eli olio esunga lieci tua siatela oku mola okuti, vamue va yandulukiwa vapata, va putuiwa kuenda va tatiwa lungangala.—2 Timoteo 3:2, 3.

  •   Ombambe yetavo. Etendelo lialua liomanu, “li lekisa ndu okuti va sumbila Suku.” (2 Timoteo 3:5) Ovo va nõlapo oku yevelela ovina asongui vetavo va popia kuenda ka va lingi eci Suku a yongola.—2 Timoteo 4:3, 4.

 Omanu hẽ va laikele oku kuatisiwa locipululu?

 Omo okuti voluali mueyuka ocipululu calua, omanu va siata oku talisiwa ohali ketimba kuenda kovisimĩlo. (Ukundi 7:7) Kũlĩhĩsa ovolandu amue: Vana va sole olombongo va kemba vakuavo oco va kuate eci va yongola. Omo liekambo liocisola vepata, valua va siata oku tala ohali loku tipuiwa volonjo viavo muẽle kuenje va sumua loku kuata ovisimĩlo vioku liponda. Handi vali, vana vapakuiwa haevo va kembiwa, va siata oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile.

 Momo lie ovituwa viomanu via laikelele oku pongoloka?

 Embimbiliya li lombolola asunga eci omanu va lekisila ovituwa viaco:

  •   Ocisola omanu va kuetele Suku kuenda vakuavo, ci kasi oku tepuluka. (Mateo 24:12) Eli olio esunga lieci ocipululu ci kasi oku livokiyila.

  •   Satana Eliapu wa tundisiwa kilu, wa imbiwa kilu lieve. (Esituluilo 12:9, 12) Tunde kotembo yaco, wa siata oku vetiya omanu oku kala vakuacipululu.—1 Yoano 5:19.

 Poku mola ndomo ovituwa viomanu vi kasi oku pongoloka tu liyeva ndati?

 Ondaka ya Suku yiti: “Litepa lavo.” (2 Timoteo 3:5) Anga hẽ ci lekisa okuti tu sukila oku kala ocipãla la vakuetu? Sio. Ci lomboloka okuti tu sukila oku yuvula oku linga ukamba la vakuacipululu haivo ka va sumbilile Suku.—Tiago 4:4.

 Anga hẽ omanu vosi va laileke oku lekisa ovituwa vĩvi?

 Sio. Embimbiliya li popia okuti, omanu vamue va “lisiõsiõla loku leña leña, omo liovina viosi vĩvi vi kasi oku lingiwa.” (Esekiyele 9:4) Ovo va likolisilako oco va pokole ku Suku loku yuvula oku kala vakuacipululu. Ovituwa viaco, vi limbukiwa kolepa viosi momo oku vangula kuavo kuenda ovituwa viavo, via litepa lomanu vakuavo. (Malakiya 3:16, 18) Ndeci, ovo va likolisilako oku kala vakuambembua lomanu vosi kuenda ka va litengi vuyaki ale vungangala.—Mika 4:3.

 Ovituwa vĩvi viomanu vi kamamako oku li vokiya?

 Sio. Ocili okuti omanu ka va kamamako oku lekisa ovituwa vĩvi. Ndopo muẽle, Yehova o ka kundula vana ka va yongola oku linga apongoloko haivo vo sinĩla. (Osamo 37:38) Ku ka kala “ongongo yokaliye” ale omanu vakuambembua, va ka kala palo posi otembo ka yipui. (2 Petulu 3:13; Osamo 37:11, 29) Elavoko eli, hanjoiko. Ndaño muẽle koloneke vilo, Embimbiliya li kasi oku kuatisa omanu oku linga apongoloko loku kapako olonumbi via Suku komuenyo wavo.—Va Efeso 4:23, 24.

a Ocitumasuku Cembimbiliya kuenda ekalo lioluali, vi situlula ekalo lio koloneke vilo “via sulako” okuti, otembo yimue “yohali”. (2 Timoteo 3:1) Oco o sange olonumbi vikuavo, tala ocipama losapi, “Nye ci Lekisa Okuti tu Kasi ‘Koloneke Via Sulako’?”