Eaha to roto?

Tapura tumu parau

UIRAA 1

O vai au nei?

O vai au nei?

NO TE AHA MEA FAUFAA?

E rave oe i te mau faaotiraa î i te paari i mua i te faaheporaa ia ite oe o vai oe e eaha ta oe e paturu ra.

EAHA TA OE E RAVE?

Feruri na i teie tupuraa: No tae noa ˈtura Erena i te hoê arearearaa a faaroo ai i te hoê reo matauhia e ana i muri noa mai ia ˈna.

“Eaha ta oe e tia noa ra i ǒ nei?”

Ite aˈera Erena i to ˈna hoa o Mehiti ia toro mai e piti mohina tei tatara-noa-hia ˈtura. Ite maitai o ˈna e e ava to roto. Toro ihora Mehiti i te hoê mohina ia Erena ra a parau atu ai: “E ere oe i te mea apî roa no te arearea rii, e ere?”

E hinaaro Erena e patoi atu, e hoa râ Mehiti no ˈna. E aita Erena e hinaaro ia manaˈo to ˈna hoa e mea haumani roa o ˈna. E e tamahine maitai Mehiti. Ia inu o ˈna, e ere iho â ïa i te mea ino roa. Manaˈo aˈera Erena: “Maa inu noa hoi teie, e ere i te avaava taero.”

O oe aˈe tera, eaha ta oe e rave?

A PARAHI E A FERURI!

No te rave i te faaotiraa î i te paari i roto i tera huru tupuraa, e titauhia ia ite maitai oe o vai oe e eaha ta oe e paturu ra. Maoti tera ite, eita oe e vaiiho e na vetahi ê e faatere i to oe oraraa, na oe iho râ.—Korinetia 1, 9:26, 27.

E nafea ïa? Mea maitai ia pahono na mua i te mau uiraa i muri nei.

1 EAHA TO ˈU PUAI?

E iti roa mai to oe taiâ a ite ai eaha to oe mau aravihi.

HIˈORAA BIBILIA: Ua papai te aposetolo Paulo: “Te maua ra vau i te parau, eita râ vau e maua i te ite.” (Korinetia 2, 11:6) Maoti to ˈna ite papu i te mau Papai, ua tia ia Paulo ia mau papu i mua i te faahemaraa. Aita o ˈna i taiâ i ta ratou mau parau haaparuparu.—Korinetia 2, 10:10; 11:5.

A HIˈOPOA IA OE IHO: A papai i raro nei i te tahi aravihi to oe.

Te hoê huru maitai ta oe e faaite rahi nei. (Ei hiˈoraa, e taata haapao anei oe i te tahi atu? Aau horoa noa? Te nehenehe e tiaturi? Te tae mai i te hora tia?)

2 EAHA TO ˈU MAU PARUPARU?

E mutu te hoê fifi auri i te vahi e ere i te mea paari maitai. Oia atoa, eita oe e ite faahou o vai oe na to oe anaˈe mau paruparu e faatere i to oe oraraa.

HIˈORAA BIBILIA: Ua ite Paulo i to ˈna mau paruparu. Ua papai o ˈna: “Te oaoa nei hoi au i te ture a te Atua, i te haapaoraa i te taata i roto ra; te ite nei râ vau i te tahi ture i roto i tau tino nei, i te mârôraa mai i te ture i roto i tau aau nei, e te faariroraa ia ˈu ei tîtî na te ture ino.”—Roma 7:22, 23.

A HIˈOPOA IA OE IHO: Eaha te tahi paruparu te titauhia ia oe ia haavî?

3 EAHA TA ˈU MAU FA?

E pauma anei oe i nia i te hoê pereoo uta taata a parau atu ai i te taata faahoro ia faaohu i to vahi noa nei â e ia pau roa te mori hinu? Mea maamaa e mea moni roa!

Te haapiiraa? E horoa ˈtu te mau fa i te hoê aratairaa i roto i te oraraa ia ore oe e taamino noa. Ua ite oe ihea e haere e e nafea e tapae atu.

HIˈORAA BIBILIA: Ua papai Paulo: “Te horo nei au, eiaha mai te mea e aore i itea.” (Korinetia 1, 9:26) Aita Paulo i vaiiho noa i te mau mea ia tupu. Ua haamau râ o ˈna i te mau fa e ua ora ia au i te reira.—Philipi 3:12-14.

A HIˈOPOA IA OE IHO: A papai mai e toru fa no te matahiti i mua nei.

4 EAHA TA ˈU MAU TIATURIRAA?

Ia ite papu oe o vai oe, e au oe i te hoê tumu raau ua mau maitai te aˈa noa ˈtu te mataˈi puai mau

Aita anaˈe ta oe e tiaturiraa, e tauiui noa to oe manaˈo. Mai tera moo o te taui i to ˈna ǔ ia au i te vahi tei reira oia, e taui atoa oe i to oe ǔ no te faatano i to oe mau hoa. Tapao ïa e aita oe i ite o vai mau oe.

Ma te niu râ i ta oe mau haaraa i nia i ta oe mau tiaturiraa, eita oe e taui noa ˈtu eaha ta vetahi ê e rave.

HIˈORAA BIBILIA: Ei taurearea, ua faataa-ê-hia te peropheta Daniela i to ˈna utuafare. Noa ˈtu râ, ua faaoti o ˈna i roto i to ˈna aau e auraro i ta te Atua mau ture. (Daniela 1:8) Ma te na reira, aita o ˈna i taui. Ua ora Daniela ia au i ta ˈna mau tiaturiraa.

A HIˈOPOA IA OE IHO: Eaha ta oe mau tiaturiraa? Ei hiˈoraa: Te tiaturi ra anei oe i te Atua? Mai te peu e e, no te aha? Na te aha e haapapu ra ia oe e te vai mau ra oia?

No oe, no to oe maitai anei ta te Atua mau ture aveia i te pae morare? Mai te peu e e, no te aha?

E hinaaro oe e riro mai te aha? Mai te hoê rauere e pee haere noa i te mataˈi aore ra mai te hoê tumu raau e vai tia noa noa ˈtu te mataˈi puai mau? A haapapu o vai mau oe, e riro ïa oe mai teie tumu raau. E e tauturu te reira ia oe ia pahono i te uiraa: O vai au nei?