Eaha to roto?

Tapura tumu parau

UIRAA 2

No te aha vau e haapeapea ˈi i to ˈu huru rapaeau?

No te aha vau e haapeapea ˈi i to ˈu huru rapaeau?

NO TE AHA MEA FAUFAA?

Mea faufaa aˈe te tahi mau mea i tera ta oe e ite ra i roto i te hiˈo.

EAHA TA OE E RAVE?

Feruri na i teie tupuraa: I mua i te hiˈo, te mea noa ta Turia e ite ra, o to ˈna ïa poria. Puta mai nei te manaˈo, e haapararai ia ˈna. Noa ˈtu e e parau atu to ˈna mau metua e to ˈna mau hoa e mea pararai o ˈna.

Manaˈo aˈera Turia i te mau ravea etaeta no te faatopa “tau kilo noa.” Te mea noa e titauhia ia ˈna, o te oreraa ïa e tamaa tau mahana . . .

Mai ia Turia anei oe? Eaha te rave?

A PARAHI E A FERURI!

Mea ê roa te hohoˈa ta te tahi mau hiˈo e faaite mai; hoê â atoa paha to oe manaˈo ia oe iho

E ere i te mea ino ia haapeapea i to oe huru rapaeau. Mea maitai hoi te parau o te Bibilia i nia i te huru rapaeau o e rave rahi vahine e tane, mai ia Sara, Rahela, Abigaila, Iosepha e Davida. Te parau ra te Bibilia no nia ia Abisaga e e vahine “maitai,” aore ra nehenehe mau o ˈna.—Te mau arii 1, 1:4.

Mea rahi te feia apî te manaˈo noa i to ratou huru rapaeau. E fifi atâta to muri mai. A hiˈo na:

  • Ia au i te hoê titorotororaa, i nia 100 tamahine, e 58 tamahine te parau ra e mea poria ratou. Mea tano râ tera parau no 17 noa o ratou.

  • E i roto i te tahi atu, e 45 vahine pararai roa i nia i te hanere tei manaˈo e mea poria ratou!

  • No to ratou hinaaro e faatopa mai i to ratou kilo, ua roohia vetahi feia apî i te fifi ino mau i te pae o te maa. E fifi atâta mau teie tei au i te pohe poia.

Mai te peu e mai tera atoa oe i te pae o te maa, a ani i te tauturu. A paraparau i to oe metua aore ra i te hoê taata paari tiaturihia. Te na ô ra te Bibilia: “E aroha mai â te taua i te mau mahana atoa ra, i fanau mai râ te taeae no te anotau e ati ai ra.”—Maseli 17:17.

TE MEA MAITAI ROA ˈˈE TA OE E NEHENEHE E RAVE!

O te nehenehe o te taata o roto te mea faufaa aˈe. A hiˈo na i te tamaiti a te arii Davida ra o Abasaloma. Te na ô ra te Bibilia:

“Aita e taata i haamaitaihia i Iseraela atoa ra maori râ o Abasaloma i te maitai [aore ra nehenehe] . . . aita roa e ino.”—Samuela 2, 14:25.

Mea teoteo râ teie tane apî, te nounou toroa e te haavare! Aita e parau maitai ta te Bibilia i nia ia Abasaloma. Te faataa nei râ ia ˈna mai te hoê taata taiva e o te hinaaro e haapohe i te tahi atu.

No reira te Bibilia e horoa mai ai i teie aˈoraa:

“[A] faa-taata-apî.”—Kolosa 3:10.

“E to outou unauna, eiaha o te unauna rapae au anaˈe ra, . . . o te taata moe râ o te aau.”—Petero 1, 3:3, 4.

E ere i te mea ino ia riro ei taata nehenehe. O to oe huru râ o roto te mea faufaa roa ˈˈe. A mairi ai te tau, e au atu â vetahi ê ia oe no to oe mau huru maitatai au mau eiaha no to oe tino pautuutu maitai aore ra to oe nehenehe! Te na ô ra te hoê tamahine o Phylicia te iˈoa: “E ite oioi te taata i to oe nehenehe, o to oe râ huru o roto e to oe mau huru maitatai ta ratou e haamanaˈo.”

TO OE MANAˈO IA OE IHO

Pinepine anei oe i te au ore i to oe huru rapaeau?

Ua manaˈo ê na anei oe i te hoê ravea etaeta mau no te haapararai?

Mai te peu e nehenehe, eaha ta oe e taui i nia ia oe? (A reni mai.)

  • MATA

  • IHU

  • ROURU

  • TINO

  • TUEMATA

  • IRI

Mai te peu e ua pahono oe E i na uiraa matamua e piti, e ua reni oe e toru aore ra hau atu taˈo i roto i te toru, a feruri na: Aita te rahiraa e hiˈo ra ia oe mai ta oe e manaˈo ra. Mea ohie roa ia rave i te mau mea etaeta mau e ia haapeapea roa ino i to oe huru rapaeau.—Samuela 1, 16:7.