Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU MATAMUA

Mea ino anei aore ra aita?

Mea ino anei aore ra aita?

Ua î roa te ao nei i teie mahana i te hohoˈa faufau. a E itehia te reira i roto i te faaanaanataeraa, te faaneheneheraa, te hohoˈa teata, te upaupa e te mau vea, i roto atoa i te afata teata, te mau hauti video, te niuniu afaifai, te roro uira afaifai, te natirara e i teie nei te vai ra te tahi mau tuhaa haponoraa hohoˈa i nia i te natirara. Ua ô roa te hohoˈa faufau i roto i te taere o te mau nunaa. Mea rahi te taata i te mau vahi atoa e hiˈo nei i te hohoˈa faufau mai te ore e itehia aˈenei na mua ˈˈe.—A hiˈo i te tumu parau  “Te tahi mau numera no nia i te hohoˈa faufau.”

Te taui atoa ra te huru o te hohoˈa faufau. Ua papai Gail Dines, te taote e tuatapapa ra i te oraraa: “I teie mahana ua rahi roa te mau hohoˈa faufau ino mau ia faaauhia i te mau hohoˈa na mua ˈˈe.”

Eaha to outou manaˈo? E faaanaanataeraa maitai anei te hohoˈa faufau, e raau taero anei aore ra na ohipa e piti atoa? Ua parau Iesu: “E faahotu mai te tumu raau maitai i te maa maitai, area te tumu raau ino i te maa ino.” (Mataio 7:17) Eaha te maa ta te hohoˈa faufau e faatupu mai? No te ite i te mau pahonoraa, e hiˈo anaˈe i te tahi mau uiraa no nia i te hohoˈa faufau.

Nafea te hohoˈa faufau e ohipa ˈi i nia iho i te taata taitahi?

TA TE FEIA ÎITE E PARAU RA: E faatupu te hohoˈa faufau i te hoê hinaaro faito ore. Te faaau ra te tahi mau taata maimi e te mau taote i te reira i te raau taero.

Te faaite ra o Brian b tei au i te mau hohoˈa faufau i nia i te natirara: “Aita e mea e tapea ia ˈu. E au ra e tei roto vau i te aore. E rûrû na vau e e maui to ˈu upoo. Ua tutava noa vau no te faaea, tera râ, tau matahiti i muri mai, te tamau noa ra vau i te na reira.”

Pinepine te taata e hiˈo ra i te hohoˈa faufau i te huna i teie peu. Te ora ra ratou i roto i te haavare. E ere i te mea maere, e rave rahi o ratou tei faaatea ê mai, tei haama, tei peapea, tei hepohepo e tei inoino. E i roto i te tahi mau tupuraa e hinaaro ratou e haapohe ia ratou. Te na ô ra o Serge tei hiˈo i te hohoˈa faufau i nia i ta ˈna niuniu afaifai fatata pauroa te mahana: “Aita vau e hinaaro e ite i te taata e ua ahoaho roa vau. No ˈu, aita e faufaa faahou to ˈu, e taata hara, o vau anaˈe e aita e hororaa faahou. Ua haamâ roa vau e ua mǎtaˈu vau i te imi i te tauturu.”

Noa ˈtu maa taime rii noa to oe hiˈoraa i te hohoˈa faufau e faahoperaa ino te itehia. I roto i te hoê faatiaraa i mua i te hoê Tomite toofa i te Hau amui no Marite, ua parau o Judith Reisman taote aravihi i te pae maimiraa no nia i te hohoˈa faufau: “E mau roa te mau hohoˈa faufau i roto i te feruriraa, ma te ore e hinaarohia, e vai noa te reira i roto i te feruriraa, e mea fifi e eita e nehenehe e tumâ.” Te parau ra o Susan 19 matahiti o tei hiˈo i te hohoˈa faufau i nia i te natirara: “Ua nanaˈo-roa-hia te mau hohoˈa i roto i to ˈu feruriraa. E hoˈi noa mai te reira. E au ra e eita roa ta ˈu e nehenehe e tumâ roa i roto i to ˈu feruriraa.”

TE MEA FAUFAA: E faatîtî e e haamauiui te hohoˈa faufau.—Petero 2, 2:19.

Nafea te hohoˈa faufau e ohipa ˈi i nia i te mau utuafare?

TA TE FEIA ÎITE E PARAU RA: “E faaamahamaha te hohoˈa faufau i te mau hoa faaipoipo e te mau utuafare.”—Te marei o te hohoˈa faufau, Wendy raua Larry Maltz. (Beretane)

E tuino te hohoˈa faufau i te mau faaipoiporaa e te mau utuafare ma te

  • Haaparuparu i te tiaturiraa, te taairaa e te here.—Maseli 2:12-17.

  • Faatupu i te miimii, te faataa ê e te mauruuru ore i to ˈna apiti.—Ephesia 5:28, 29.

  • Faatupu i te mau manaˈo tano ore e te mau hinaaro tia ore i te pae taatiraa.—Petero 2, 2:14.

  • Faahepo i to ˈna apiti i te mau taatiraa pae tino viivii.—Ephesia 5:3, 4.

  • Turai ia faaturi ma te feruriraa e ma te ohipa.—Mataio 5:28.

Te parau ra te Bibilia i te feia faaipoipo eiaha e “taiva” te tahi i te tahi. (Malaki 2:16) E nehenehe te faaturi e faaino roa i te faaipoiporaa e e aratai i te faataa-ê-raa e te faataaraa. E ia tupu anaˈe te reira e mauiui atoa te mau tamarii.

E nehenehe te hohoˈa faufau e haamauiui atoa i te mau tamarii. Te faataa ra o Brian tei faahitihia i te omuaraa: “I te ahururaa o to ˈu matahiti, ua itehia mai ia ˈu ma te manaˈo-ore-hia te mau vea faufau a to ˈu metua tane a hauti ai au i te pere tâpô. Haamata ˈtura vau i te hiˈo i te reira o vau anaˈe ma te ore e taa no te aha vau e tamau noa ˈi i te hiˈo. Ua haamata te reira i te faaino ia ˈu e tae roa ˈtu i to ˈu paariraa mai.” Ua faaite te tahi mau tuatapaparaa e turai te hohoˈa faufau i te mau taurearea ia rave i te peu taatiraa pae tino i to ratou apîraa, ma te faarahi i te mau apiti, ma te rave i te mau taatiraa pae tino viivii o te faatupu i te fifi i te pae feruriraa e aau.

TE MEA FAUFAA: E au te hohoˈa faufau i te hoê raau taero o te faaino i te auhoaraa i roto i na hoa faaipoipo a faatupu atu ai i te mauiui e te peapea.—Maseli 6:27.

Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te hohoˈa faufau?

TE NA Ô RA TE PARAU A TE ATUA: “No reira, a haapohe i te mau mero o to outou tino . . . to roto hoi te mau peu taotoraa tia ore, te peu viivii, te hinaaro faufau vî ore, te hinaaro ino, e te nounou e haamoriraa idolo hoi.”—Kolosa 3:5.

Ei haapotoraa, mea faufau na Iehova c i te hohoˈa faufau. E ere no te mea e haamâ to ˈna no nia i te taatiraa pae tino. Ua poiete o ˈna i to tatou mau mero taatiraa ia faaohipa te mau hoa faaipoipo i te reira ia oaoa ratou, ia vai piri noa e ia oaoa i te fanau i te tamarii i te ao nei.—Iakobo 1:17.

No te aha, e nehenehe tatou e haapapu mea faufau na Iehova te hohoˈa faufau? Teie te tahi mau tumu.

  • Ua ite o ˈna e faaino te hohoˈa faufau i te oraraa.—Ephesia 4:17-19.

  • Mea here na ˈna ia tatou e te hinaaro ra o ˈna e paruru ia tatou i te mauiui.—Isaia 48:17, 17.

  • Te hinaaro ra o ˈna e faaherehere i te mau faaipoiporaa e te mau utuafare.—Mataio 19:4-6.

  • Te hinaaro ra o ˈna ia vai viivii ore noa tatou e ia faatura i te tiaraa o vetahi.—Tesalonia 1, 4:3-6.

  • Te hinaaro ra o ˈna ia faatura tatou i te puai faafanau e ia faaohipa tatou i te reira ma te tura.—Hebera 13:4.

  • Ua ite Iehova e faahape te hohoˈa faufau, e faatupu i te miimii, e no ǒ mai ia Satani te hiˈoraa hape o te taatiraa pae tino.e faaite te hohoˈa faufau i te hoê hiˈoraa hape, i te miimii, i te manaˈo o Satani no nia i te taatiraa pae tino.—Genese 6:2; Iuda 6, 7.

TE MEA FAUFAA: E faaino te hohoˈa faufau i te auhoaraa i roto i te hoê taata e te Atua.—Roma 1:24.

Tera râ, e aumihi rahi to Iehova i te feia o te hinaaro ra e faatiamâ mai ia ratou i te hohoˈa faufau. Te faaite ra te Bibilia: “E Atua aroha hamani maitai e te aumihi o Iehova, o te ore e riri oioi e o tei rahi i te here taiva ore. Ua ite maitai hoi oia i to tatou hamaniraa, te haamanaˈo ra hoi oia e e repo tatou.” (Salamo 103:8, 14) Te titau ra oia i te feia haehaa ia fariu i nia ia ˈna no te fanaˈo i te “aroha e te hamani maitai rahi ia hinaaro [ratou] i te tauturu.”—Hebera 4:16 e a hiˈo i te tumu parau  “A haavî i te hohoˈa faufau.”

Mea rahi te taata tei farii i te tauturu a te Atua. Mea faufaa anei ta ˈna tauturu? A tapao na, eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te tahi mau taata tei faaea i te rave i teie mau peu: “Ua tamâ-roa-hia . . . outou, e ua haamoˈahia, e ua parauhia outou e taata parau-tia i te iˈoa o te Fatu ra o Iesu Mesia e na roto i te varua o to tatou Atua.” (Korinetia 1, 6:11) Mai te aposetolo Paulo, e nehenehe ratou e parau: “E puai to ˈu ia faaruru i te mau mea atoa maoti tei horoa mai i te puai.”—Philipi 4:13.

Te faaite ra Susan o tei faaea i te hiˈo i te hohoˈa faufau: “O Iehova anaˈe te nehenehe e tauturu ia oe ia hoˈi i nia i te eˈa maitai. Mai te peu e ani outou i ta ˈna tauturu e aratairaa e nehenehe outou e vai viivii ore i mua ia ˈna. Eita o ˈna e vaiiho ia outou ia hiˈa.”

a Te faaauhia ra te taˈo “hohoˈa faufau” i te taatiraa pae tino mai te hoê ravea e faaaraara i te taata mataitai, taio aore ra e faaroo ra. E ô mai ïa te mau hohoˈa, te mau papai e te haruharuraa.

b Ua tauihia te tahi mau iˈoa.

c O Iehova te iˈoa o te Atua i roto i te Bibilia.