Te Tusi Muamua ki te Kau Kolinito 7:1-40

  • Manatu fesoasoani mō tino taka mo tino a‵vaga (1-16)

  • Tumau i so se tulaga ne kalagagina ei koutou (17-24)

  • Tino taka mo fāfine ko ‵mate olotou avaga (25-40)

    • Feitu ‵lei o te nofo taka (32-35)

    • “Avaga fua i te Aliki” (39)

7  E pelā mo mea kolā ne tusi mai ne koutou, se mea ‵lei ke mo a ma puke* se tagata ki se fafine;  kae ona ko te salalau o amioga fakatauavaga sē ‵tau, ko ‵tau ei mo tāgata taki tokotasi o a‵vaga,+ e pelā foki mo fāfine.+  Ke tuku atu ne te tagata ki tena avaga a te mea e ‵tau* o tuku ki ei, kae e penā foki te fafine ki tena avaga.+  E se pule te fafine i luga i tena foitino, kae ko tena avaga, e penā foki te tagata, e seai sena pule i luga i tena foitino, kae ko tena avaga.  Ke mo a ma se amanaia te suā tino ki te suā tino seiloga ko lotoma‵lie koulua ke se fai penā i se vaitaimi, ko te mea ke fakaaoga te taimi mō te faiga o ‵talo, ko toe fakatasi ei koulua, ko te mea ke mo a ma tofotofo faeloa koulua ne Satani ona ko te sē lava o te loto pulea.  E fai atu ne au a te mea tenei o fesoasoani atu ki a koutou kae e se fai pelā me se fakatonuga.  Aku muna eiloa ko tāgata katoa ke fai penei mo au. E tiga te feitu tenā, e tofu te tino mo tena meaalofa+ mai te Atua, e tasi ko te mea tenei, kae ko te suā tino ko te mea tenā.  Nei la, ko fai atu au ki tino seki a‵vaga mo fāfine ko ‵mate olotou avaga me e ‵lei atu ke ‵nofo latou e penei mo au.+  Kae kafai e seai se loto pulea i a latou, fai la ke a‵vaga latou, me e ‵lei atu ke a‵vaga i lō te ‵fonu o latou i manakoga penā.+ 10  E tuku atu ne au a fakatonuga konei ki tino a‵vaga, e se i a aku kae i a te Aliki, me e se ‵tau o mavae te fafine mo tena avaga.+ 11  Kafai e mavae lāua, e se ‵tau a ia o toe avaga kae e mafai o toe faka‵lei lāua mo tena avaga; kae e se ‵tau o tiaki ne te tagata tena avaga.+ 12  Kae e fai atu au ki nisi tino, ao, ko au, kae e se ko te Aliki:+ Kafai se taina e avaga ki se fafine sē talitonu kae e lotomalie tou fafine ke ‵nofo fakatasi lāua, ke se tiaki la ne ia te fafine tenā; 13  kae kafai se fafine e avaga ki se tagata sē talitonu, kae e lotomalie tou tagata ke ‵nofo fakatasi lāua, ke se tiaki la ne te fafine tena avaga. 14  Me e faka‵malugina te tagata sē talitonu i tena fesokotakiga mo tena avaga, kae e faka‵malugina te fafine sē talitonu i tena fesokotakiga mo te taina; me kafai e se fai penā e se mafai o ‵ma otou tama‵liki, kae ko ‵ma latou i te faiga tenei. 15  Kae kafai e fakaiku aka ne te tino sē talitonu ke fano a ia kea‵tea, tuku loa ke fano; e se ligina se taina io me se tuagane mai lalo i fakanofonofoga penā, kae ko kalagagina koutou ne te Atua ke maua te filemu.+ 16  Te fafine avaga, ko oi e iloa ne ia me ka fakasao ne koe tau avaga?+ Io me ko te tagata avaga, ko oi e iloa ne ia me ka fakasao ne koe tau avaga? 17  E tiga te feitu tenā, e pelā mo te tusaga ko oti ne avatu ne Ieova ki tino taki tokotasi, ke na sa‵sale a tino taki tokotasi e ‵tusa mo te kalagaga a te Atua.+ E avatu foki ne au a te fakatonuga tenei ki fakapotopotoga katoa. 18  E isi se tagata ko oti ne pilitome i te taimi ne kalagagina ei a ia?+ Ke mo a ma fakaseaoga ne ia tena pilitome. E isi se tagata ne kalagagina kae seki pilitome? Ke mo a ma pilitome a ia.+ 19  E seai se uiga o te pilitome, kae ko te sē pilitome e seai foki sena uiga;+ a te mea telā e isi sena uiga ko te fakalogo ki fakatonuga a te Atua.+ 20  I so se tulaga ne kalagagina ei a tino taki tokotasi, ke na tumau eiloa a ia i ei.+ 21  E a, ne kalagagina koe i te taimi ne fai ei koe mo pologa? Sa manavase ki ei;+ kae kafai e mafai o saoloto koe, ke fakaaoga la ne koe te avanoaga tenā. 22  Me ko so se tino ne kalagagina i te Aliki i te taimi koi fai ei mo pologa, ko fai a ia mo tino ne fakasaoloto ne te Aliki;+ e penā foki so se tino ne kalagagina i te taimi koi saoloto ei, ko fai a ia mo pologa a Keliso. 23  A koutou ne ‵togi ki se ‵togi;+ sa toe fai la mo fai a pologa a tāgata. 24  I so se tulaga ne kalagagina ei a tino taki tokotasi, e oku taina, ke na tumau eiloa a ia i ei i mua o te Atua. 25  E pelā mo latou kolā e seki a‵vaga eiloa, e seai se fakatonuga ne tuku mai ne te Aliki ki a au, kae e tuku atu fua toku manatu+ e pelā me se tagata telā ne fakaasi atu ki ei te alofa fakamagalo o te Aliki ko te mea ke fakamaoni a ia. 26  Tela la, i taku faka‵tau e sili atu i te ‵lei ke tumau eiloa te tagata i tena tulaga tenā, ona ko te tulaga faigata ko nofo a ia i ei. 27  E isi sau avaga? Ke mo a ma ‵sala ki se auala ke tiaki a ia.+ E a, e seai sau avaga? Ke mo a ma ‵sala sau avaga. 28  Kae kafai foki e avaga koe, e se agasala koe. Kae kafai ko avaga te tino telā e seki avaga eiloa, e se agasala a te tino tenā. Kae ko latou kolā e a‵vaga ka maua ne latou a puapuaga i te foitino. Kae e fia faka‵sao fua ne au koutou mai i ei. 29  E se gata i ei, e fai atu ne au a te mea tenei, e oku taina, ko toetoe te taimi koi ‵toe.+ Mai te taimi nei o fano ki mua, ke fai a tino a‵vaga e pelā me ne tino e seki a‵vaga, 30  kae ko latou kolā e ‵tagi ke fai e pelā me ne tino e se ‵tagi, kae ko latou kolā e fia‵fia ke fai e pelā me ne tino e se fia‵fia, kae ko tino ‵togi mea ke fai e pelā me ne tino e se i a latou a mea konā, 31  mo latou kolā e fakaaoga ne latou te lalolagi ke se fakaaoga katoatoa ne latou; me e mafuli‵fuli a mea kolā e ‵tupu i te lalolagi tenei. 32  E tonu, au e manako ke saoloto koutou mai te manavase. A te tagata e seki avaga e manavase ki mea a te Aliki, ki te auala e mafai ei o fakafiafia ne ia te Aliki. 33  Kae ko te tagata avaga e manavase ki mea o te lalolagi nei,+ ki te auala e mafai ei o fakafiafia ne ia tena avaga, 34  kae e vaeluagina tena loto. E se gata i ei, e manavase a te fafine e seki avaga mo te tamafine ‵ma ki mea a te Aliki,+ ko te mea ke fakatapugina tena foitino mo tena loto.* Kae ko te fafine avaga e manavase ki mea o te lalolagi nei, ki te auala e mafai ei o fakafiafia ne ia tena avaga. 35  Kae e fai atu ne au te mea tenei mō te otou ‵lei eiloa, e se fai ke saisai ei koutou, kae ke fakamalosi koutou ke fai te mea e ‵tau kae ke tuku katoatoa ki te Aliki e aunoa mo se fakalavelave. 36  Kae kafai e manatu ifo se tino me ko se ‵lei ana amioga i tena nofo taka, kae kafai ko ‵seke a ia mo te tulaga o te talavou, tenei la te mea e ‵tau o fai: Ke fai te mea e manako a ia ki ei; e se agasala a ia. Ke na fai ke avaga a ia.+ 37  Kae kafai ko oti ne fai se fakaikuga a se tino i tena loto, kae e se faigata ki a ia, kae e mafai o pule atu ki a ia eiloa kae e fakaiku aka i tena loto ke se avaga a ia, e ‵lei atu tenā.+ 38  Tela la, so se tino telā e avaga e ‵lei foki, kae e sili atu te ‵lei o so se tino telā e se avaga.+ 39  E ligina te fafine avaga i te taimi e ola ei tena avaga.+ Kae kafai ko moe tena avaga i te mate, ko saoloto ei a ia o avaga ki so se tino e manako a ia ki ei, kae ke avaga fua i te Aliki.+ 40  Kae i taku faka‵tau, ka fiafia atu tou fafine māfai e tumau eiloa a ia penā; e talitonu eiloa au me e maua foki ne au te agaga o te Atua.

Fakamatalaga mai lalo

Ko tena uiga, ke ‵moe fakatauavaga.
Ko tena uiga, ko te fakama‵liega o lā manakoga fakatauavaga.
Eleni, “agaga.”