Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E ‵FULI NE TE TUSI TAPU A OLAGA O TINO

Ne Gasolo Aka Faeloa o Masei Toku Olaga

Ne Gasolo Aka Faeloa o Masei Toku Olaga
  • TAUSAGA NE FANAU I EI: 1952

  • FENUA: AMELIKA

  • TENA TALA FAKASOLOPITO: UIGA KAITAUA KAE SAUA

TOKU OLAGA MUA:

Ne tupu aka au i Los Angeles, California, U.S.A., i kogā koga kese‵kese ma‵sei kolā ne ‵nofo atu i ei a potukau ma‵sei kae fakaaoga vailakau tapu. E tokoono tamaliki a oku mātua, kae ko au ko te tokolua.

Ne puti aka matou ne te motou mātua i te lotu evagelia. Kae e pelā me se talavou, ne ola au i se olaga magalua. I Aso Sa, ne aofia au i te aofai pese a te lotu. I nisi aso o te vaiaso, ne aofia malosi au i pā‵ti, te fakaaogaga ‵se o vailakau tapu, mo amioga finalalolagi.

Ne kaitaua vave au kae saua. Ne fakaaoga ne au so se mea e pelā me se meatau ke manumalo au. Ne seki fesoasoani mai a mea ne tauloto ne au i te lotu. Ne fai sāle atu au, “E a te Aliki a te taui ma sui—kae ko au ko tena mea faigaluega!” I te taimi koi nofo atu ei au i se akoga maluga i tausaga fakaoti talu mai te 1960, ne fakamalosi aka au ne te Black Panthers, se potukau fakapolitiki telā ne lauiloa i te ‵teke atu ki kinauga e uiga ki saolotoga. Ne kau atu au ki se potukau o tamaliki mo olotou saolotoga. Ne faka‵tu aka ne matou i taimi e uke a fakailoga ‵teke, telā e ‵pono malie aka ei a te akoga i taimi takitasi konā.

Ne foliga mai me ne seki fakamalie aka foki toku uiga kaitaua matagā ne te vaegā ‵tekeatuga tenā. Tela la, ne kamata o aofia au i amioga solitulafono ma‵sei. E pelā mo te taimi e tasi, ne onoono matou mo oku taugasoa i se ata i koga tamunei telā ne fakaasi mai i ei a logo‵maega o pologa Afelika i Amelika i aso mua. Ona ko vaegā faifaiga sē fakamaoni konā, ne fakasaua ne matou a talavou ‵kena i te koga eiloa tenā. Tenā ne olo ei matou ki tuakoi o tino ‵kena, o ‵sala atu ki tino e tokouke atu ke ta ne matou.

I te taimi koi talavou ei au, kae ne lauiloa matou mo oku taina e tokotolu e pelā me ne tino solitulafono kae uiga fakasaua. Ne fakasala matou ne tino pule. Ne aofia toku taina foliki e tokotasi i se potukau matagā ‵ki kae ne kau atu au ki a latou. Ne gasolo aka faeloa o masei toku olaga.

TE AUALA NE ‵FULI EI TOKU OLAGA NE TE TUSI TAPU:

E isi soku taugasoa telā ana mātua ne Molimau a Ieova. Ne ‵kami ne lāua au ki fakatasiga a te lotou fakapotopotoga, kae ne talia ne au. Mai te kamataga eiloa, ne lavea ne au a te ‵kese o te kau Molimau. Ne tofu a tino katoa mo te Tusi Tapu kae ne fakaaoga ne latou i te taimi o te fakatasiga. Ne fai ne talavou a lāuga i te polokalame! Ne ofo masei au ke iloa atu me e isi se igoa o te Atua, ko Ieova, kae ke lagona atu foki a te fakaaogaga o te igoa tenā. (Salamo 83:18) Ne aofia i te fakapotopotoga a tino mai fenua e uke, kae e lavea ‵lei atu me e seai ne mavae‵vaega ona ko te kese‵kese o tino.

Muamua la, ne seki fia sukesuke au ki te Tusi Tapu mo Molimau, kae ne fiafia au o fanatu ki olotou fakatasiga. I te po e tasi, i te taimi koi nofo atu ei au i se fakatasiga a te kau Molimau, ne olo atu se potukau o oku taugasoa o maimoa i se potukau usuusu. I konā, ne ta ne latou se talavou ke mate ona ko te mea ne ita fitifiti ma tuku atu tena gatu ‵moko ‵togi ‵mafa. I te aso mai tua ifo, ne fai‵pati fakamata‵mata latou e uiga ki te tino ne tamate ne latou. Ne kata‵kata foki latou ki te lotou amioga solitulafono i te taimi ne ‵tu ei latou i te fono. A te tokoukega o latou ne ‵pei i te falepuipui ke oko ki te mate. Kae ko oko eiloa i toku fiafia me ne seki fanatu au i a latou i te po tenā. Ne fakaiku aka ne au ke ‵fuli toku olaga kae ne kamata o sukesuke au ki te Tusi Tapu.

Ona ko te mea ne tuku faka‵sau atu au ki uiga fakailoga tino, ne ofo au i mea ne lavea ne au i te kau Molimau. E pelā mo te taimi ne fanatu ei se Molimau ‵kena ki se isi fenua, kae ne tuku ne ia ana tama‵liki ke tausi ne se kāiga uli. Ne puke mai foki ne se kāiga ‵kena ki te lotou fale se talavou uli telā ne ‵sala se koga mo ana nofo. Ne kamata o talitonu au me i Molimau a Ieova e fetaui ‵lei mo pati a Iesu i te Ioane 13:35: “Ona ko te mea tenei ka iloa ei ne tino katoa i a koutou ko oku soko, manafai e fakatau a‵lofa koutou.” Ne iloa ei ne au me ko oti ne maua ne au se kautaina tonu.

Mai te sukesuke ki te Tusi Tapu, ne kamata o iloa ne au me e ‵tau o ‵fuli oku mafaufauga. Ne ‵tau o ‵fuli toku mafaufau ko te mea ke se fakaasi atu fua ne au a uiga filemu kae ke iloa foki ne au me tenei eiloa te ‵toe auala ‵lei. (Loma 12:2) Ne gasolo malielie atu eiloa au ki mua. I a Ianuali 1974, ne papatiso ei au e pelā me se tokotasi o Molimau a Ieova.

Ne ‵tau o ‵fuli toku mafaufau ko te mea ke se fakaasi atu fua ne au a uiga filemu kae ke iloa foki ne au me tenei eiloa te ‵toe auala ‵lei.

Kae mai tua foki o taku papatisoga, ne ‵tau o galue faeloa au ki toku kaitaua. E pelā mo te taimi e tasi ne fanatu ei au i te galuega faka-Kelisiano mai fale ki fale, ne afuli ne au se tino kaisoa telā ne kaisoa ne ia a te letio mai i taku motoka. I te taimi ko pili atu ei au ki tou tagata, kae ne ‵pei ne ia te letio ki lalo kae tele. I te taimi ne fakamatala atu ei ne au taku tala ki nisi tino ki te auala ne toe maua mai i ei taku letio, ne fesili mai se toeaina i te potukau tenā, “Stephen, ne a au mea ka fai moi ne ‵poa aka ne koe tou tagata?” Ne fai eiloa ne te fesili tenā ke toe mafaufau ki ei kae fakamalosi aka ei ke tumau eiloa toku galue ki te tausiga o te filemu.

I a Oketopa i te 1974, ne kamata o tavini atu au i te taviniga tumau, telā ne fakamāumāu ne au a itula e 100 i masina takitasi i te akoakoatuga o te Tusi Tapu ki nisi tino. Fakamuli ifo, ne maua ne au se tauliaga ke galue fakavolenitia i te laumua o Molimau a Ieova i Brooklyn, i Niu Ioki. I te 1978, ne foki atu au ki Los Angeles ke tausi atu ki toku mātua telā ne masaki. E lua tausaga mai tua ifo, ne avaga māua mo taku pele, ko Aarhonda. Ne lasi ‵ki eiloa te fesoasoani o tou fafine ki a au i te taimi ne tausi ei ne māua toku mātua ke oko ki te taimi ne mate ei toku Mātua. E seki leva kae ne ‵kau atu māua ki te Akoga i Kiliata, kae ne ‵tofi aka māua ke olo atu ki Panama, telā ne tumau eiloa māua i te tavini atu e pelā me ne misionale.

Talu mai taku papatisoga, ne fepaki eiloa au mo tulaga e uke kolā ne mafai ei o kaitaua malosi au. Ne fakamasani au ke fano keatea mai i tino kolā ne taumafai o fakaitaita mai io me ko te faka‵leiga o te tulaga i nisi auala aka. Ne fakamālō mai a tino e tokouke, e aofia i ei taku avaga, ki te auala ne fakafesagai atu ei au ki tulaga konei. Ne ofo malosi foki eiloa au i ei! E se fia talia ne au a tavaega mō ‵fuliga konei i oku uiga. I lō te fai penā, e talitonu au me e fai a mea konei mo fai ne fakamaoniga o te ‵mana o te Tusi Tapu i te ‵fuliga o tino.—Epelu 4:12.

TE AUALA NE MAUA EI NE AU A MEA AOGA:

Ko oti eiloa ne tuku mai ne te Tusi Tapu se olaga aoga ki a au kae akoako mai foki ke iloa o tausi te filemu tonu. Ko se toe ‵ta ne au a tino; i lō te fai penā, e fesoasoani atu au ki a latou i te feitu faka-te-agaga. Ne sukesuke foki au ki te Tusi Tapu mo se fili mua mai i se akoga maluga! Mai tua o tena papatisoga, ne potu tasi māua mō se taimi. Ke oko mai eiloa nei, ko fai eiloa māua mo taugasoa ‵pili. Talu mai te taimi tenā ke oko mai ki te aso nei, ko oti eiloa ne fesoasoani atu māua mo taku avaga ki tino e 80 tupu ke fai mo fai ne Molimau a Ieova, mai te sukesuke fakatasi mo latou ki te Tusi Tapu.

Ko oko eiloa i toku fiafia me ne tuku mai ne Ieova se olaga telā e ‵fonu i mea aoga mo te fiafia i va o se kautaina tonu.