Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E ‵Fuli ne te Tusi Tapu a Olaga o Tino

Ne Fakamasani Au ke Āva ki Fāfine mo Toku Foitino

Ne Fakamasani Au ke Āva ki Fāfine mo Toku Foitino
  • TAUSAGA NE FANAU I EI: 1960

  • TENA FENUA: FALANI

  • TENA TALA FAKASOLOPITO: UIGA FAKASAUA, UMITI KI VAILAKAU, SE ĀVA KI FĀFINE

TOKU OLAGA MUA:

Ne fanau au i Mulhouse, feitu ki matū saegala o Falani, i se fa‵kai o tino ga‵lue i galuega ‵togi kae ne lauiloa ona ko uiga fakasaua i ei. Ne masaua ne au a kinauga fakasaua i va o kāiga i te koga tenā i te taimi ne tupu aka ei au. I te motou kāiga, ne ‵kilo fatauva atu ki fāfine kae faigata o fesili atu a tāgata ki a latou mō se fesoasoani. Ne akoako mai ki a au me i te koga e ‵tau o nofo i ei te fafine ko te umu kuka, kae tausi atu ki tāgata mo tama‵liki.

Ne seki faigofie taku tupuakaga. I te taimi ko sefulu ei oku tausaga, ne mate toku tamana ona ko te inu kava. I te lima tausaga mai tua ifo, ne fakamate toku taina matua e tokotasi. I te tausaga foki eiloa tenā, ne lavea ne au te tamatega o se tino i te taimi ne fakatau kinau ei se kāiga kae ne poi masei au i ei. Ne akoako atu ki kāiga a te auala ke fakaaoga a naifi mo fana kae taua atu i so se taimi e manakogina i ei. Ona ko fakanofonofoga ne tupu aka ei au e pelā me se tamataene, ne kamata o faka‵fonu toku foitino ki tā‵tau, kae inu malosi.

I te taimi ko 16 ei oku tausaga, ne masani o inu ne au a fagu pia e 10 ki te 15 i aso takitasi, kae e se leva, ne kamata o fakaaoga ne au a vailakau tapu. Ke ‵togi aku sala, ne ‵togi atu ei ne au a fiti ma‵sei kae kamata o kaisoa au. I te taimi ko 17 ei oku tausaga, kae ko oti ne ‵loka sāle au i te falepuipui. E ‵tusa mo te 18 o aku sala ne maua ona ko te kaisoa mo te amio fakasaua.

I te taimi ko 20 tupu ei oku tausaga, ne gasolo aka eiloa o masei toku tulaga. Ne ‵pusi ne au a maluana e 20 i te aso kae fakaaoga foki a te vailakau ko te heroin mo nisi vailakau tapu. Toeitiiti ko mate au i taimi e uke ona ko te mea ko to silia a mea e fakaaoga ne au. Ne kamata o faipisinisi au ki te aveavega o vailakau tapu, kae ne fano sāle faeloa au mo naifi mo fana. I te taimi e tasi, ne taumafai au o fana se tagata, kae manuia me ne poko i tena fusi! I te taimi ko 24 ei oku tausaga, ne mate toku mātua, kae ne gasolo aka toku uiga kaitaua. Ne ma‵taku a tino oloolo i auala māfai ne lavea ne latou a au. Ona ko te fusu ‵soko, ne masani o fakamāumāu ne au oku taimi i ofisa pulisimani io me ko fa‵kaimasaki ke ‵sui aka ei oku pa‵kiaga.

I te taimi ko 28 ei oku tausaga, ne avaga au. E pelā mo te mea e mafai o fakamoemoe koe ki ei, ne seki fai faka‵lei ne au mo te āva taku avaga. Ne fakasaua kae ta ne au tou fafine. Ne seki fai fakatasi ma mea e pelā me se tauavaga. Ne mafaufau au me ko lava loa i te tuku atu ne au a mea fakagaligali kaisoa ki tou fafine. Kae ne tupu se mea e seki fakamoemoegina. Ne kamata o sukesuke taku avaga ki te Tusi Tapu mo Molimau a Ieova. Mai tua o tena akoga muamua, ne fakagata ne tou fafine tena ‵pusi, ne seki toe talia ne ia a tupe kaisoa, kae toe faka‵foki mai ne ia ana mea fakagali‵gali. Ne kaitaua malosi au. Ne ‵teke malosi atu au ki tena akoga faka-te-Tusi Tapu kae ‵pusi atu ne au a afusaga o te sikaleti ki ana mata. Ne fakatauemu foki ne au tou fafine ki motou tuakoi.

I te po e tasi, ne konā masei au, ne faka‵ka ne au te motou tamā fale. Ne fakasao au ne taku avaga fakatasi mo te ma tamaliki fafine ko lima ana tausaga mai te afi. I te taimi ne ‵lei ei au, ne ma‵sei valevale eiloa oku lagonaga. I toku ‵kanoloto tonu eiloa, ne mafaufau au me e se mafai o toe fakamagalo au ne te Atua. Ne masaua ne au te taimi e tasi ne lagona ei ne au se faifeau ne fai mai me ka olo atu a tino ma‵sei ki seoli. Ke oko ki toku tokita o te mafaufau, ne fai mai ki a au: “Ko seai sou fakamoemoega! Ko se mafai o toe faka‵lei aka koe.”

TE AUALA NE ‵FULI EI TOKU OLAGA NE TE TUSI TAPU:

Mai tua o te afi, ne olo atu matou o ‵nofo mo mātua o taku avaga. I te taimi ne ‵mai a Molimau o āsi ki taku avaga, ne fesili atu au, “E mata, e mafai o fakamagalo au ne te Atua mō aku agasala katoa?” Ne fakaasi mai ne lāua a te 1 Kolinito 6:9-11 i te Tusi Tapu. E fakaasi mai i fuaiupu konā a te fakasologa o amioga kolā e taku fakamasei ne te Atua, kae toe fakaopoopo mai: “Kae ne fai eiloa penā a nisi tino i a koutou i aso mua.” Ne fakatalitonu mai ne pati konā me koi mafai eiloa o ‵fuli. Ne fakatalitonu mai ne Molimau me e alofa mai te Atua ki a au e auala i te fakaasimaiga o te 1 Ioane 4:8. Ona ko te fakamalosiga tenā, ne fakamolemole atu ei au ki Molimau ke fai fakalua taku akoga faka-te-Tusi Tapu i te vaiaso kae ne kamata o kau atu au ki fakatasiga Kelisiano. Ne ‵talo atu faeloa au ki a Ieova.

E seki kātoa se masina, kae ne fakaiku aka ne au ke taofi te fakaaogaga o vailakau tapu mo te kava. Ne kamata o lagona ne au se taua ko ‵pa i loto i toku foitino! Ne logo‵mae au i moemiti ma‵sei, ulu ‵mae, pikiga o uaua, mo nisi fakailoga o te taofiga o aku faifaiga masani. Kae ne maua foki ne au te lagonaga me e puke ‵mau mai eiloa a Ieova ki toku lima kae fakamalosi mai ki a au. Ne tai pelā eiloa oku lagonaga mo Paulo. Ne tusi mai a Paulo e uiga ki te fesoasoani ne tuku atu ne te Atua ki a ia: “Me e maua ne au a te malosi i mea katoa e auala i a ia telā ne tuku mai ne ia te ‵mana ki a au.” (Filipi 4:13) E seki leva kae ne mafai foki o taofi aka ne au a te ‵pusi.—2 Kolinito 7:1.

I tafa o te fesoasoani mai ke pule faka‵lei atu ki toku olaga, ne fesoasoani mai te Tusi Tapu ke momea aka te ‵lei o te olaga o te motou kāiga. Ne ‵fuli taku kilokiloga ki taku avaga. Ne kamata o momea aka toku āva ki a ia kae fai atu “fakamolemole” mo te “fakafetai.” Ne kamata o fai au e pelā me se tamana tonu ki taku tama fafine. Mai tua o te sukesukega ki te Tusi Tapu mō se tausaga, ne tuku atu ei toku olaga ki a Ieova kae ne papatiso ei au, telā ne tautali atu au ki te fakaakoakoga a taku avaga.

TE AUALA NE MAUA EI NE AU A MEA AOGA:

E mautinoa eiloa me ne fakasao toku ola ne akoakoga fakavae i te Tusi Tapu. Ne iloa foki ne oku kāiga kolā e se ne Molimau me kāti ne mafai o mate au i te fakaaogaga ‵se o vailakau tapu io me e mate i se fusuga.

Ne ‵fuli katoatoa toku olaga faka-te-kāiga ne akoakoga i te Tusi Tapu kolā ne fakasino atu ki oku tiute e pelā me se avaga mo se tamana. (Efeso 5:25; 6:4) Ne kamata o fai fakatasi omotou mea e pelā me se kāiga. Nei la, i lō te faimālō o taku avaga ke nofo i te umu kuka, ko ‵lago atu eiloa au mo te fiafia ki a ia i ana galuega e pelā me se tino talai tumau. Kae fiafia malosi eiloa tou fafine ke ‵lago mai ki a au i toku tulaga e pelā me se toeaina i te fakapotopotoga.

Ne pokotia malosi i se auala ‵lei toku olaga ona ko te alofa mo te alofa fakamagalo o te Atua. Ko maua ne au se manakoga malosi ke faipati atu ki ana uiga ‵gali ki tino kolā e foliga mai me ko seai se fakamoemoega ke toe faka‵lei, me ne penā eiloa a kilokiloga a tino e tokouke e uiga ki a au. E iloa ne au me e isi se ‵mana o te Tusi Tapu ke fesoasoani atu ki so se tino ke maua ne ia se olaga ‵ma kae aoga. Ne seki akoako mai fua te Tusi Tapu ke alofa kae āva au ki nisi tino, tāgata mo fafine, kae ne akoako mai foki ke iloa ne au o āva ki toku foitino.