Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

N’osobora Kukora Ki Kakuba Owoli Nauwe omu Buswere Arora Ebisisani eby’Orwanju?

N’osobora Kukora Ki Kakuba Owoli Nauwe omu Buswere Arora Ebisisani eby’Orwanju?
  • “Nkehurra ngu iba nyowe aikaire nasiihana emirundi nyingi.”

  • “Nkehurra nswaire, ntakyagonzebwa kandi ntakyaine mugaso.”

  • “Nkaba ntasobora kukigambira omuntu ondi. Nkaikara ninsasirayo omu mutima.”

  • “Nkehurra ngu Yahwe tarukunfaaho.”

Ebigambo binu byoleka omulingo omukazi aba nayehurra, iba obwaba narora ebisisani eby’orwanju. Kandi kakuba aba baire nakikora omu nsita kumara akasumi akaraihire, n’asobora kwehurra ngu takyamwesiga. Omukazi omu akagamba ati: “Nkehurra ntakyayesiga musaija wange, nkekaguza nti, ‘Haroho ebintu ebindi ebyarukunsereka?’”

Ekicweka kinu kitekaniziibwe kukonyera abakazi abaine abasaija abarukurora ebisisani eby’orwanju. a Nikiija kubazaaho emisingi ya Baibuli esobora kuhuumuza omukazi ogu, eramugumya ngu Yahwe namusagika, eramukonyera kwikara aine okusemererwa kandi aine enkoragana enungi na Yahwe. b

OW’ATARUKUBIRORA ASEMERIIRE KUKORA KI?

N’obukiraaba ngu tosobora kutanga baro kurora ebisisani eby’orwanju, haroho ebintu eby’osobora kukora kukehya ha busaasi kandi okaikara oine obusinge omu bitekerezo. Leka tubazeeho bimu halibyo.

Wetantale kwecwera omusango. Omukazi n’asobora kwehurra ngu aine ekyakozere kuleetera iba kurora ebisisani eby’orwanju. Alice c akehurra ngu aine ekyarukuburaho nkomukazi. Akekaguza ati: Habwaki iba nyowe agonza kurora abakazi abandi hatali nyowe? Abakazi abamu bejunana habwʼomulingo betwaza, nibatekereza ngu nibaleetera enyikara kweyongera kusiisikara. Danielle n’agamba ati: “Habwokuba nkaba nyine ekiniga kingi habw’iba nyowe kurora ebisisani eby’orwanju, nkerora nk’ow’arukusiisa obuswere bwange.”

Obworaaba n’oyehurra oti, kimanye ngu Yahwe tarukukujunana habw’ebikorwa bya musaija waawe. Yakobo 1:14 nihagamba ngu: ‘Buli muntu wena ayohebwa obwacundwa okwegomba kwe wenka.’ (Bar. 14:12; Baf. 2:12) Omu kiikaro kyokukujunana, Yahwe akurora nk’ow’omuhendo habwokuba oli mwesigwa haluwe.​—2 Byom. 16:9.

Ekindi, kikuru kukyetegereza ngu omusaija kurora ebisisani eby’orwanju tikirukumanyisa ngu mukazi we aine ekirukumuburaho. Okuseruliiriza nikwoleka ngu omuntu wena obwarora ebisisani eby’orwanju, aba n’okwegomba okw’okuteerana omukazi wena okw’atasobora kuhikiiriza.

Wetantale kweralikirra ekihinguraine. Catherine n’agamba ngu yakiraga kutekerezaaho ekizibu iba ekyakaba ine eky’okurora ebisisani eby’orwanju. Frances n’agamba ati: “Nkira kweralikirra muno obumba ntamanyire musaija wange nambere ali. Nsiiba ntatekaine ekiro kyona.” Abakazi abandi bagamba ngu baswara muno kuba n’Abakristaayo abandi abamanyire ekizibu kya baibabo. Abandi bagamba ngu behurra bali bonka habwokuba batekereza ngu busaho arukwetegereza enyikara yabo.

Ky’obuhangwa kwehurra oti. Baitu kukiteekaho muno omutima nikiija kukuleetera kweyongera kweralikirra. Oihireho, lengaho kuteeka omutima ha nkoragana yaawe na Yahwe. Obworakora oti, nikiija kukuleetera kuhurra otekaine.​—Zab. 62:2; Bef. 6:10.

Nikisobora kukukonyera kusomaho n’ocwemiitirizaaho ebyokurorraho by’abakazi abaali betuntwire kandi baasaba Yahwe kubahuumuza. Atamaleho ebizibu byabo, baitu akabaha obusinge. Ekyokurorraho, Hana “akaba asaliirwe” habw’enyikara ey’akaba arumu. Baitu “obuyayeyongiire okusaba omu maiso ga [Yahwe],” akatunga obusinge n’obukiraaba ngu akaba atamanyire ekirarugamu.​—1 Sam. 1:10, 12, 18; 2 Kol. 1:3, 4.

Nikisobora kwetaagisa omusaija n’omukazi kusaba abagurusi obukonyezi

Saba abagurusi bakukonyere. Nibasobora kuba “nkekiikaro kyokweserekamu hali omuyaga, hokwebingiramu ekiyaga.” (Is. 32:2) Nibasobora n’okukugambira munyaanya itwe ow’osobora kubalizaaho ekizibu kyawe kandi akakuhuumuza.​—Nfu. 17:17.

N’OSOBORA KUKONYERA BARO?

Haroho eky’osobora kukora kukonyera musaija waawe kwecwaho omuze ogw’okurora ebisisani eby’orwanju? Nikisobora kuba kiroho. Baibuli eyoleka ngu kusobora kumaraho ekizibu rundi kusingura omunyanzigwa, “babiri nibakira omu.” (Mug. 4:9-12) Kuseruliiriza kwoleka ngu harugamu ebirungi omusaija n’omukazi obubakorra hamu kusingura engeso ey’okurora ebisisani eby’orwanju n’okwongera kwesigangana.

Ky’amananu ngu nikiija kwanguha kakuba owoli nauwe omu buswere aba acweriiremu kimu kuleka kubirora. Asabire Yahwe amaani g’okubyecwaho kandi yaserra obukonyezi omu bagurusi? (2 Kol. 4:7; Yak. 5:14, 15) Ataireho omulingo oguramukonyera kutongera kwohebwa kubirora? Ekyokurorraho, kuleka kumara obwire bwingi ha intaneeti n’okwetantara enyikara ezisobora kumuleetera kwongera kurora ebisisani eby’orwanju. (Nfu. 27:12) Ayetekaniize kwikiriza obukonyezi bwawe n’okukubaliza amananu? Obukiraaba nukwo kiri noija kusobora kumukonyera.

Omu mulingo ki? Tekerezaaho ekyokurorraho kinu. Felicia akaswerwa Ethan ayatandikire kurora ebisisani eby’orwanju obwakaba akyali muto. Felicia aleetera Ethan kwanguhirwa kumugambira obwayohebwa kurora ebisisani eby’orwanju. Ethan n’agamba ati: “Ngambira mukazi wange buli kimu ntarukumusereka. Omu mulingo ogw’okugonza ankonyera kwangirra okwohebwa, kandi aikara nankaguza nk’okundukwehurra. Ekindi, ankonyera kutamara obwire bwingi ha intaneeti.” Ky’amananu ngu Felicia asaasa muno Ethan obwayohebwa kurora ebisisani eby’orwanju. Baitu, n’agamba ati: “Ekiniga n’obusaasi ebinyine tibisobora kumukonyera kuleka engeso egi. Hanyuma y’okubazaaho ensonga enu, aba ayetekaniize kukorra hamu nanyowe kumaraho obusaasi bwange.”

Omusaija n’omukazi obubalengaho kubaza hamu tikikonyera omusaija kwecwaho engeso ey’okurora ebisisani eby’orwanju kwonka, baitu kikonyera n’omukazi kwongera kumwesiga. Habwokuba omusaija aba ayetekaniize kugambira mukazi we omulingo arukwehurramu, ebyarukukora, na nambere arukugenda, kyoleka obwesigwa kandi aba atakyamusereka.

Notekereza ngu n’osobora kukonyera musaija waawe omu mulingo nugwo gumu? Obukiraaba nukwo kiri, habwaki mutasoma kandi mukabazaaho hamu ekicweka kinu? Ekigendererwa kye nikiija kuba ky’okwecwaho engeso y’okurora ebisisani eby’orwanju n’okukuleetera kwongera kumwesiga. Omu kiikaro ky’okukwatwa ekiniga habwokuba obalizeeho ensonga enu, asemeriire kwetegereza omulingo ekizibu kinu kirukukukwataho. Ekigendererwa kyawe kisemeriire kuba ky’okumukonyera kwecwaho engeso enu n’okumuha omugisa gw’okukwoleka ngu n’osobora kwongera kumwesiga. Inywena musemeriire kumanya ekiretera abantu kurora ebisisani eby’orwanju, n’omulingo musobora kusingura ekizibu eki. d

Obworaaba notekereza ngu nimwija kumalirra mutabukire, n’osobora kusaba omu h’abagurusi ow’arukubanguhira inywena, abeho obumuraaba nimubazaaho ensonga enu. Kimanye ngu na hanyuma y’owoli nauwe omu buswere kuleka kurora ebisisani by’orwanju, nikiija kutwara obwire kwongera kumwesiga. Otajwaha. Serra obuntu obutaito oburukwoleka ngu enkoragana yanyu eyeyongiire kusemera. Ikara n’onihira ngu obumurayeyongera kugumiisirizangana, akasumi nikaija kuhika obuswere bwanyu bweyongere kuguma.​—Mug. 7:8; 1 Kol. 13:4.

KIKI EKY’OSOBORA KUKORA KAKUBA AGUMIZAAMU?

Kiki eky’osobora kukora kakuba musaija waawe agarukirra? Nikimanyisa ngu tarukwegarukamu rundi ngu tasobora kubirekera kimu? Nangwa. Nikisobora kuguma kakuba aba amazire akasumi akaraihire nabirora. Obundi nikisobora n’okubaho na hanyuma y’okumara emyaka alekere kubirora. Kusobora kwetantara kugarukirra omu busumi obw’omumaiso, asemeriire kuteekamu amaani maingi na hanyuma y’okubireka. (Nfu. 28:14; Mat. 5:29; 1 Kol. 10:12) Asemeriire kuhindurra kimu ‘ebitekerezo’ bye kandi ayege ‘kunoba obubi’​—ekirukutwarramu ebisisani eby’orwanju hamu n’ebikorwa ebindi ebitasemiire nk’okuzaanisa ebicweka by’ensoni. (Bef. 4:23; Zab. 97:10; Bar. 12:9) Ayetekaniize kukora ebintu binu? Obukiraaba nukwo kiri, n’osobora kuba n’okunihira ngu naija kusingura engeso egi. e

Teeka omutima ha kugumya enkoragana yaawe na Yahwe

Baitu kakuba owoli nauwe omu buswere aba atarukugonza kwecwaho engeso enu? Ky’amananu ngu n’osobora kwehurra oine ekiniga, ogobeziibwe kandi ohoiremu amaani. Noija kutunga obusinge kakuba ensonga ozirekera Yahwe. (1 Pet. 5:7) Gumizaamu noirra haihi na Yahwe kuraba omu kusaba, kwesomesa n’okwecumiitiriza. Obworakora eki, kigumye ngu nauwe naija kukwirra haihi. Isaya 57:15 nihagamba ngu, Yahwe, aikara naabo abaine “omwoyo oguzizire kandi omuculezi,” kandi abakonyera kutunga okusemererwa. Ikara noheereza Yahwe n’obwesigwa. Saba abagurusi bakukonyera kandi ikara oine okunihira ngu omu kasumi ak’omumaiso musaija waawe n’asobora kuhinduka.​—Bar. 2:4; 2 Pet. 3:9.

a Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho omusaija nk’arukurora ebisisani eby’orwanju. Baitu, emisingi erabazibwaho omu kicweka kinu n’egasira n’omusaija aine omukazi arukurora ebisisani eby’orwanju.

b Abali omu buswere tibarukwikirizibwa kugaitururwa habw’okurora ebisisani eby’orwanju.​—Mat. 19:9.

c Amabara gahindwirwe.

d N’osobora kutunga ebintu ebindi ebirabakonyera ha jw.org n’omu bitabu byaitu. Ekyokurorraho, rora ekicweka “Kurora Ebisisani by’Orwanju Kisobora Kusiisa Obuswere” ekiri ha jw.org, ekicweka “N’osobora Kwangirra Okwohebwa!” omu Watchtower, eya Apuli 1, 2014, rup. 10-12; n’ekicweka “Ebisisani eby’Orwanju By’Akabi?” omu Watchtower, eya Agusto 1, 2013, rup. 3-7.

e Habwokuba nikisobora kuguma kuleka kurora ebisisani eby’orwanju, abali omu buswere abamu bacwiremu kuserra obukonyezi bw’abakugu oihireho obukonyezi obw’eby’omwoyo kuruga omu bagurusi.