Skip to content

Skip to table of contents

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻe haʻu ʻa e kau Siú “mei he puleʻanga kotoa pē ʻi he lalo langí na” ki Selusalema he Penitekosi 33 T.S.?

Hala femoʻuekina ʻi Selusalema ʻi he Penitekosi 33 T.S.

Tānaki atu ki he fakamatala Fakatohitapu ʻi he Ngāue 2:5-11, ko e tokotaha hiki tohi Siu ʻo e taimi ko iá ko Philo naʻá ne fakamatala fekauʻaki mo e fuʻu kakai naʻa nau haʻu ki Selusalema ʻi he Penitekosi 33 T.S.

ʻI he fekauʻaki mo e fononga ki Selusalemá, naʻe tohi ʻe Philo: “Naʻe taʻefaʻalaua ʻa e fuʻu kakai tokolahi mo e ngaahi kolo naʻa nau haʻu mei aí, ko e niʻihi naʻa nau fononga lalo, niʻihi naʻa nau haʻu vaka, niʻihi mei he hahaké mo e hihifó, tokelau mo e tongá, ʻi he ngaahi kātoanga taki taha.” Naʻá ne toe toʻo lea mei ha tohi naʻe ʻave ʻe ʻAkilipa I, ko e mokopuna ʻo Hēlota ko e Lahí ki he ʻEmipola Loma ko Kalikulá. ʻI aí naʻe lave ai ʻa ʻAkilipa fekauʻaki mo Selusalema: “Ko e Kolo Tapu . . . ko e kolomuʻa ia ʻo ʻikai ko ha kolo ʻo Siutea pē ka ki he ngaahi kolo kehé foki, koeʻuhí ko e ngaahi kolonia naʻe tuku ki tuʻa mei he taimi ki he taimi ki he ngaahi fonua kaungāʻapi.”

Naʻe lisi ʻe ʻAkilipa ʻa e ngaahi feituʻu ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe he kau Siú ko honau kolonia ʻo kau ai ʻa e ngaahi feituʻu mamaʻo ʻi Mesopotēmia, ʻAfilika Tokelau, ʻĒsia Maina, Kalisi, mo e ʻotu motu Metiteleniané. “Neongo ne ʻikai fakahaaʻi mahino ʻi he ngaahi lisi ko ení ʻa e ngaahi fononga ki Selusalemá,” ko e lau ia ʻa e mataotao ko Joachim Jeremias, “ʻoku hā mahino ʻa e fakakaukau ko e kakai lalahi Siu kotoa naʻe pau ke nau fononga pilikimi ki he katoanga ko iá.”—Teutalōnome 16:16.

Naʻe lava fēfē maʻu ha nofoʻanga ʻo e laui afe ne omi ki Selusalema ki he kātoanga faka-Siú?

Toetoenga ʻo ha faiʻanga kaukau ʻi Selusalema

Naʻe fai ha kātoanga fakataʻu ʻe tolu ʻi Selusalema—ʻa ia ko e Pāsova, Penitekosi mo e Kātoanga Falelouʻakau. ʻI he ʻuluaki senitulí naʻe fononga ki Selusalema ʻa e laui kilu ki he ngaahi kātoanga ko iá mei he kotoa ʻo ʻIsilelí mo e ngaahi fonua ʻe niʻihi naʻe nofo ai ʻa e kau Siú. (Luke 2:41, 42; Ngāue 2:1, 5-11) Ko e kau fononga pilikimi ko ení naʻe pau ke nau kumi ha feituʻu ke nofo ai.

Ko e niʻihi naʻa nau nofo mo honau ngaahi kaungāmeʻá, pea ko e niʻihi ʻi he ngaahi fale talifonongá pe ngaahi fale nofo totongi. Ko e tokolahi naʻa nau ʻapitanga ʻi he ngaahi tēniti naʻe tuʻu ʻi loto pe takatakai ʻi he ʻā ʻo e koló. Naʻe nofo ʻa Sīsū ʻi he kolo ofi mai ko Pētaní ʻi heʻene nofo fakaʻosi ʻi Selusalemá.—Mātiu 21:17.

Naʻe lahi e ngaahi langa naʻe kau ai ʻa e ngaahi topu kaukau naʻe maʻu ʻo ofi ki he temipalé. Ko e ngaahi langa ko ení naʻe pehē ko e ngaahi nofoʻanga fakataimi ia naʻe nofo mo ngāueʻaki ʻe he kau fononga pilikimí ke nau kaukau ai ki muʻa ke hū ki he temipalé. Ko ha tohi tongi naʻe ʻi he taha ʻo e ngaahi nofoʻangá naʻe fakahaaʻi ai ko Theodotus ko ha taulaʻeiki mo ha taki ʻo e sinakoke fakalotofonuá “naʻá ne langa ʻa e sinakoké ke lau ai ʻa e tohi Lao pea . . . ʻikai ngata aí, ko e ngaahi nofoʻanga fakataimí, mo e ngaahi lokí, mo e vaí naʻe fakataumuʻa ia ki he fiemaʻu ʻa e kau solá.”