Skip to content

Skip to table of contents

Na‘á Ke ‘Ilo‘i?

Na‘á Ke ‘Ilo‘i?

Ko e hā ha toe fakamo‘oni tuku kehe ‘a e Tohi Tapú na‘e nofo pōpula ‘a e kau ‘Isilelí ‘i ‘Isipite?

‘Oku līpooti ‘i he Tohi Tapú ‘i he hili hono ‘ave ‘e he kau Mitianí ‘a Siosifa ki ‘Isipité, ko e pēteliake ko Sēkopé mo hono fāmilí na‘a nau hiki mei Kēnani ki ‘Isipite. Na‘a nau nofo ‘i he vahefonua ‘o ‘Isipite ko Kōsení, ‘i he Ngutu‘i Vaitafe Nailá. (Sēn. 47:1, 6) Ko e kau ‘Isilelí “na‘a nau tokolahi fakautuutu ai pē mo mālohi ange.” Ko ia na‘e hoko ‘o manavahē ‘a e kau ‘Isipité ‘i he kau ‘Isilelí pea fakamālohi‘i kinautolu ke nau hoko ko e kau pōpula.—‘Eki. 1:7-14.

Ko e ni‘ihi ‘o e kau fakaanga ‘i onopōní kuo nau manuki‘i ‘a e fakamatala ‘i he Tohi Tapú, ‘o ui ia ko ha talatupu‘a. Neongo ia, ‘oku ‘i ai ‘a e fakamo‘oni ko e ha‘a Semí * na‘a nau nofo ko e kau pōpula ‘i ‘Isipite ‘o e kuonga mu‘á.

Ko e fakatātaá, kuo ma‘u ‘e he kau keli fakatotoló ‘a e ngaahi toetoenga ‘i he nofo‘anga ‘i he kuonga mu‘á ‘i he fakatokelau ‘o ‘Isipité. ‘Oku līpooti ‘e Dr. John Bimson ‘oku ‘i ai ‘a e fakamo‘oni ‘e 20 pe lahi ange na‘e nofo ‘a e kakai lea faka-Alameá ‘i he feitu‘u ko ia ‘o e fakatokelau ‘o ‘Isipité. ‘Ikai ko ia pē, ‘oku pehē ‘e he sioloki-‘Isipite ko K. Hoffmeier: “‘I ha vaha‘a taimi nai mei he 1800 ki he 1540 K.M., na‘e hoko ‘a ‘Isipite ko ha feitu‘u faka‘ofo‘ofa ke hiki ki ai ‘a e kakai lea faka-Alamea ‘o ‘Ēsia hihifó.” ‘Okú ne toe pehē: “Ko e vaha‘a taimi ko ení ‘oku tatau ia mo e taimi ‘o e Kau Pēteliaké pea tatau mo e taimi na‘e hoko ai ‘a e me‘a ‘oku tau lau ‘i he Sēnesí.”

‘Oku toe ‘i ai ‘a e fakamo‘oni mei he fakatonga ‘o ‘Isipité. Ko ha pepailo na‘e faka‘aho ki he Pule‘anga Lotolotó (2000 nai-1600 K.M. nai) ‘oku hā ai ‘a e hingoa ‘o e kau pōpula na‘a nau ngāue ‘i ha fale ‘i he fakatonga ‘o ‘Isipité. Ko e hingoa faka-Alamea ‘e 40 tupu nai ‘i he ngaahi hingoa ko iá. Ko e kau pōpula pe sevāniti ko ení, na‘a nau ngāue ko e kau kuki, lālanga mo e kau ngāue lau ‘aho. ‘Oku fakamatala ‘a Hoffmeier: “Koe‘uhi na‘e ngāue ‘a e kakai Semi ‘e toko 40 tupu ‘i he fale ‘e taha ‘i Thebaid [fakatonga ‘o ‘Isipité], ko honau tokolahi ‘i ‘Isipité, tautefito ‘i he ngutu‘i vaitafé, ‘oku ngalingali na‘e tokolahi.”

‘Oku tohi ‘e he tokotaha keli fakatotolo ko David Rohl ko e ni‘ihi ‘o e hingoa ‘o e kau pōpula ‘i he lisí “‘oku hangē na‘e ha‘u hangatonu pē mei he ngaahi peesi ‘o e Tohi Tapú.” Ko e fakatātaá, ‘oku hā ‘i he ngaahi kongokongá ‘a e hingoa ‘oku meimei tatau mo e hingoa ko e ‘Īsaka, ‘Āseli mo e Sīfila. (‘Eki. 1:3, 4, 15) “Ko e fakamo‘oni mā‘ala‘ala eni fekau‘aki mo e taimi na‘e nofo pōpula ai ‘a e kau ‘Isilelí ‘i ‘Isipite,” ko e fakamulituku ia ‘a Rohl.

‘Oku pehē ‘e Dr. Bimson: “Ko e talatukufakaholo fakatohitapu ‘o e nofo pōpula ‘i ‘Isipité mo e ‘Ekisotó ‘oku ‘i ai hono makatu‘unga papau fakahisitōlia.”

^ pal. 4 Ko e ha‘a Semí ko ‘enau tupu meia Semi, ‘a e taha ‘i he ngaahi foha ‘e toko tolu ‘o Noá. Ko e hako ‘o Semí ngalingali ‘oku kau ki ai ‘a e kau ‘Īlamí, kau ‘Asīlia, mu‘aki kau Kalitia, kau Hepelū, kau Sīlia mo e ngaahi matakali ‘Alepea kehekehe.