Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO

‘Oku Totonu Ke Ke Lotu?

‘Oku Totonu Ke Ke Lotu?

Te ke ʻeke nai, ‘kapau ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē, kau ai ʻeku fakakaukaú mo e ngaahi fiemaʻú, ko e hā ke u toe lotu aí?’ Ko ha fehuʻi mātuʻaki mahuʻinga ia. ʻIkai naʻe pehē ʻe Sīsū ko e ʻOtuá ʻokú ne “ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mou fiemaʻú ki muʻa noa pē ke mou kole ia kiate iá.”? (Mātiu 6:8) Ko Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻá ne ʻiloʻi eni, pea naʻá ne tohi: “Neongo kuo teʻeki ke aʻu ki hoku ʻelelo ha lea, ʻUe, kuo ke meaʻi, ʻEiki, hono kotoa.” (Saame 139:4) Ko e hā leva ʻoku totonu ai ke tau hanga ki he ʻOtuá ʻi he lotú? Ke tali iá, tau lāulea angé ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e lotu ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. *

“ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.”​—Sēmisi 4:8

ʻOKU TOHOAKIʻI KITAUTOLU ʻE HE LOTÚ KE ʻUNUʻUNU OFI KI HE ʻOTUÁ

Neongo ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova * ko e ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē, ʻoku toe fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai te ne tānaki pē ha ngaahi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo ʻene kau lotú. (Saame 139:6; Loma 11:33) Ko e taʻefakangatangata ʻene manatú ʻoku ʻikai hangē ia ha komipiuta tānakiʻanga fakamatala pē fekauʻaki mo e niʻihi tāutahá. Ko hono moʻoní, ʻoku mahuʻingaʻia vēkeveke ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi fakakaukau lolotó koeʻuhí ʻokú ne loto ke tau ʻunuʻunu ofi ange kiate ia. (Saame 139:23, 24; Sēmisi 4:8) Ko e ʻuhinga ia naʻe fakalototoʻaʻi ai ʻe Sīsū ʻene kau muimuí ke lotú, neongo naʻe ʻosi ʻafioʻi lelei ʻe heʻene Tamaí ʻenau ngaahi fiemaʻu tefitó. (Mātiu 6:6-8) Ko e lahi ange ʻetau vahevahe atu ʻetau fakakaukaú mo hotau Tokotaha-Fakatupú ko e lahi ange ia ʻetau ʻunuʻunu ofi kiate iá.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku faingataʻa nai ke tau ʻiloʻi totonu ʻa e meʻa ke kole ʻi heʻetau lotú. ʻI he ngaahi tuʻunga ko ení, ʻoku lava ʻe he ʻOtuá ke ne ʻafioʻi ʻo fakalaka atu ia ʻi he ngaahi ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fakamatalaʻí pea ngāueʻaki ʻene ʻilo haohaoa ki hotau ngaahi tuʻungá ke tali ʻetau ngaahi fiemaʻú. (Loma 8:26, 27; ʻEfesō 3:20) ʻI heʻetau lāuʻilo ʻoku kau mai ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí naʻa mo e ngaahi founga ʻikai hā mahinó, ʻoku tau ongoʻi ʻoku tohoakiʻi kitautolu kiate ia.

ʻOKU TALI ʻE HE ʻOTUÁ ʻA E NGAAHI LOTU KOTOA PĒ?

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻoku tali ʻe he ʻOtua Māfimafí-Aoniú ʻa e ngaahi lotu ʻene kau sevāniti faitōnungá, pea ʻoku toe ʻomai ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai ke fanongo ai ki he ngaahi lotu ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe mafolalahia ai ʻa e faihiá ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻene palōfita ko ʻAiseá ke tala ki he kakaí: “Ka mou ka fakalahi lotu, ʻe ʻikai te u fakaongo: ko homou nima na ʻoku totoʻia.” (ʻAisea 1:15) ʻOku hā mahino, ko e faʻahinga naʻa nau taʻetokaʻi ʻa e ngaahi lao mei he ʻOtuá pe lotu ʻi he fakaueʻiloto halá naʻe ʻikai ʻamanekina ʻe fanongo ʻa e ʻOtuá ki heʻenau lotú.—Palōveepi 28:9; Sēmisi 4:3.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻIlonga ha meʻa ʻoku tau kole ʻo fakatatau ki hono finangaló, ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu.” (1 Sione 5:14) ʻOku ʻuhinga iá, ʻe ʻotomētiki pē hono tali ʻe he ʻOtuá ʻa e kole kotoa pē ʻene kau lotú? ʻIkai. Fakakaukau ki he tuʻunga ʻo e ʻapositolo ko Paulá, naʻe tuʻo tolu ʻene kole ki he ʻOtuá ke toʻo ʻa e “tolounua ʻi he kakanó.” (2 Kolinitō 12:7, 8) Ngalingali naʻe maʻu ʻe Paula ha mahaki tauhi ko e palopalema hono matá. He fakamamahi ē naʻe hoko kiate iá! Naʻe foaki kia Paula ʻa e malava ʻo e faifakamoʻuí naʻa mo hono fokotuʻu hake ha taha mei he maté, ka neongo ia naʻe pau ke ne kātekina ʻa e mahaki naʻe puke aí. (Ngāue 19:11, 12; 20:9, 10) Neongo naʻe ʻikai tali ʻa e lotu ʻa Paulá ʻo hangē ko ia naʻá ne fiemaʻú, naʻá ne tali ʻa e fakafeangai ʻa e ʻOtuá mo e houngaʻia.—2 Kolinitō 12:9, 10.

“Ko e loto-falala eni ʻoku tau maʻu kiate iá, ʻa ia, ʻilonga ha meʻa ʻoku tau kole ʻo fakatatau ki hono finangaló, ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu.”​—1 Sione 5:14

Ko e moʻoni, ko e niʻihi ʻi he Tohi Tapú naʻe tali fakaemana ʻenau ngaahi lotú. (2 Tuʻi 20:1-7) Ka ko e ngaahi tali ko iá naʻe ʻikai ko e meʻa anga-maheni ia naʻa mo e ngaahi taimi ʻo e Tohi Tapú. Naʻe fakahohaʻasi ʻa e kau tui ʻe niʻihi ʻi he taimi naʻe hā ngali ʻikai tali ai ʻe he ʻOtuá ʻenau ngaahi lotú. Naʻe ʻeke ʻe Tuʻi Tēvita: “ʻEiki, ʻe ngata ʻafe hoʻo fakangaloʻi au? ʻe fai ʻo taʻengata?” (Saame 13:1) Ka ʻi he taimi naʻe lāuʻilo ai ʻa Tēvita ki he anga hono toutou fakahaofi ia ʻe Sihová, naʻe toe fakamālohiʻi ange ai ʻa e falala ʻa e tangata faitōnungá ni ki he ʻOtuá. ʻI he lotu tatau pē, naʻe hoko atu ʻa Tēvita: “Ka ko au kuo u falala ki hoʻo mēsi.” (Saame 13:5) Hangē pē ko Tēvitá, ʻi he ʻahó ni ko e kau lotu ʻa e ʻOtuá ʻoku nau kītaki ʻi he lotú kae ʻoua ke tali ʻe he ʻOtuá ʻenau ngaahi kolé.—Loma 12:12.

FOUNGA HONO TALI ʻE HE ʻOTUÁ ʻA E NGAAHI LOTÚ

ʻOku tokanga ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi fiemaʻu moʻoní.

ʻI ha ʻuhinga lelei, ko ha ngaahi mātuʻa ʻofa ʻoku ʻikai ke nau ʻoange maʻu pē ki heʻenau fānaú ʻa e meʻa ʻoku nau kolé ʻi he taimi pē ʻoku nau kole aí. ʻI he tuʻunga tatau, ʻoku ʻikai ke tali nai ʻe he ʻOtuá ʻetau kolé ʻi he founga ʻoku tau fakakaukau ki aí pe ko e taimi tofu pē ʻoku tau fiemaʻu aí. Ka ʻoku lava ke tau tuipau ko hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻoku hangē ia ha tamai ʻofa te ne tali mai ʻetau ngaahi fiemaʻu moʻoní ʻi he taimi totonu pea ʻi he founga totonu.—Luke 11:11-13.

ʻOku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e kole ki ha tokoni ʻo fakafou nai ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohi Tapú

ʻE tali nai ʻe he ʻOtuá ʻi ha founga ʻikai hā mahino.

Neongo ia, fēfē kapau ʻoku tau lotu ke maʻu ha nonga ki ha palopalema ʻoku hoko maʻu pē? ʻOku totonu ke tau fakaʻosi ʻaki koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tali fakaemana, pea ʻoku ʻikai ke tali ʻe Sihova ʻetau kolé? ʻI hono kehé, ʻoku lelei ke tau fakakaukau pe ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai ke hā mahino. Ko e fakatātaá, tau pehē pē ko ha kaumeʻa ʻofa ʻokú ne fai ʻa e meʻa ʻokú ne malavá ke tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi totonu. (Palōveepi 17:17) ʻOku malava ʻe Sihova ke ne ueʻi ʻa e kaumeʻa ʻofa ko iá ke ne tokoniʻi kitautolu? Tānaki atu ki ai, ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻetau kole tokoní ʻo fakafou nai ia ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohi Tapú. ʻOku tau maʻu nai ai ʻa e fakamaama ʻoku fiemaʻú ke fekuki ai pea mo ha tuʻunga faingataʻa.—2 Tīmote 3:16, 17.

‘E ngāue‘aki nai ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi kaume‘a ‘ofa ke tokoni‘i kitautolu ‘i he taimi totonu

ʻI he ʻikai toʻo ʻosi ʻa e palopalema fakafoʻituituí, ʻoku faʻa foaki ʻe Sihova ki hono kakaí ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻú ke fekuki mo e palopalemá. (2 Kolinitō 4:7) Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe kole ai ʻa Sīsū ki heʻene Tamaí ke toʻo ʻosi ʻa e ʻahiʻahí, ʻi he manavahē naʻa hoko ai ha luma ki he huafa ʻo e ʻOtuá, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ha ʻāngelo ke fakaivimālohiʻi hono ʻAló. (Luke 22:42, 43) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe ngāueʻaki nai ʻe he ʻOtuá ha kaumeʻa ofi ke ʻomai ha fakafiemālie ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu lahi ai iá. (Palōveepi 12:25) Koeʻuhi ko e ʻikai hā mahino ʻa e ngaahi tali ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga lahi ange ki he founga ʻo e ngaahi tali ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú.

Ngaahi tali ʻe niʻihi ʻoku pau ke tatali ki he taimi ʻa e ʻOtuá.

ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku fakahāhā ʻe he ʻOtua Māfimafi-Aoniú ʻa e hōifua ki he tokotaha fakatōkilalo taki taha “ʻi hono taimi totonú.” (1 Pita 5:6) Ko ia, kapau ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai tali ʻetau kole loto-moʻoní, ʻoku fiemaʻu ke ʻoua te tau vakai ki ai ʻoku ʻikai mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻiate kitautolu. ʻI hono kehé, ʻi he fekauʻaki mo e hulu fau ʻa e ʻilo hotau Tokotaha-Fakatupu ʻofá, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻene fakamahuʻingaʻi ʻetau ngaahi kolé ʻi heʻene ʻafioʻi ko e lelei taha ia kiate kitautolú.

“Mou fakatōkilaloʻi kimoutolu ʻi he malumalu ʻo e toʻukupu māfimafi ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ke ne hakeakiʻi kimoutolu ʻi hono taimi totonú.”​—1 Pita 5:6

Ke fakatātaaʻi: Sioloto atu ʻoku kole kiate koe ho kiʻi fohá haʻane pasikala. Te ke tafoki hake pē ʻo tali ʻene kolé? Kapau ʻokú ke ʻilo ʻoku teʻeki ai poto lelei ʻi he heka pasikalá, te ke fakakaukau nai ke fakatatali hono fakatau iá. Neongo ia, ʻi ha taimi, te ke tali ai ʻene kolé ʻi hoʻo ʻiloʻi ko hoʻo fai peheé ʻe kau lelei ia ki ai. ʻI he ʻuhinga meimei tatau, ʻe tali nai ʻe he ʻOtuá ʻa e ‘gaahi holi totonu o [hotau] lotó’ ʻi heʻene taimi kotofá kapau te tau hokohoko atu ʻi he lotu.—Saame 37:4PM.

HOKO ʻO FALALA PAU ʻOKU FANONGO MAI ʻA SIHOVA

ʻOku ekinaki mai ʻa e Tohi Tapú ki he kau Kalisitiane moʻoní ke ʻoua naʻa mole ʻenau falala ki he mahuʻinga ʻo e lotú. ‘ʻOku faingofua ange hono leaʻakí ʻi hono faí,’ ko e lea nai ia ʻa e niʻihi. Ko e moʻoni, kapau kuo tau kātekina hokohoko ha palopalema pe ko ha faʻahinga fakamaau taʻetotonu, ʻe faingataʻa nai kiate kitautolu ke tau tatali ki he tali mei he ʻOtuá. ʻOku lelei ke tau manatuʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū fekauʻaki mo e kīvoi ʻi he lotú.

Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā ʻo ha uitou masiva naʻe toutou ʻalu ki ha fakamaau taʻefaitotonu ke maʻu ha fakamaau totonu. (Luke 18:1-3) Neongo naʻe ʻuluaki talitekeʻi ʻe he fakamāú ke tokoni ki he uitoú, naʻe pehē loto ʻe he fakamāú: “Te u fai muʻa ʻa e fakamaau totonú kiate ia koeʻuhi ke ʻoua te ne toutou haʻu ʻo mātuʻaki fakapāhiaʻi au ʻaki ʻene kole taʻetukú.” (Luke 18:4, 5) Fakatatau ki he fakamatala ʻi he muʻaki leá, naʻe tokanga ʻa e fakamāú ki he uitoú koeʻuhi ke ʻoua te ne fakamaaʻi pe “maumauʻi hono ongoongó.” * Kapau ko e tokotaha fakamaau taʻetotonú naʻe tokanga ki hono ongoongó pea tokoni ki he uitou masivá, huanoa ai hotau ʻOtua ʻofa ʻokú ne fakamaau totonu ki he faʻahinga “ʻa ia ʻoku nau tangi kiate ia ʻi he ʻaho mo e pō”! Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, ko e ʻOtuá “te ne ʻai ke fakahoko vave ʻa e fakamaau totonú kiate kinautolu.”—Luke 18:6-8.

“Hanganaki kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu.”​—Luke 11:9

Neongo ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te tau helaʻia nai ʻi he kole ki he tokoni pe hōifua ʻa e ʻOtuá, ʻoku totonu ke ʻoua te tau foʻi. ʻI he kītaki ʻi he lotú, ʻoku tau fakahāhaaʻi loto-moʻoni ai ʻetau holi ke fakamoʻoniʻi ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau toe ako foki ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tali ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi kolé, pea ko hono olá leva ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate ia. ʻIo ʻe lava ke tau falala-pau ʻe tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotu loto-moʻoní kapau te tau hanganaki kole kiate ia ʻo fai ʻi he tui.—Luke 11:9.

^ pal. 3 Kapau ʻoku tau loto ke fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú, kuo pau ke tau feinga mālohi ʻi he loto-moʻoni ke aʻusia ʻene ngaahi fiemaʻú. ʻI heʻetau tau fai iá, te tau hokosia nai ai ʻa e mālohi ʻo e lotú, hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he kupu ko ení. Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 17 ʻo e tohi ko ení, Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pe ʻalu ki he www.pr418.com.

^ pal. 5 Ko Sihová ko e huafa ia ʻo e ʻOtuá ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú.

^ pal. 22 ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe ʻamanekina ʻe he ʻOtuá ʻa e kau fakamaau ʻi ʻIsilelí ke nau fakahāhā ʻa e tokanga makehe ki he kau uitoú mo e kau tukuhāusiá.—Teutalōnome 1:16, 17; 24:17; Saame 68:5.