Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | TOHI TAPÚ​—KO ‘ENE TUKU‘AU MAÍ

Hao e Tohi Tapú ‘i he Fakafepakí

Hao e Tohi Tapú ‘i he Fakafepakí

KO E FAKAMANAMANA: Ko e kau taki politikalé mo e kau taki lotu tokolahi na‘a nau fa‘u ha ‘āsenita ‘oku fepaki ia mo e pōpoaki ‘a e Tohi Tapú. Na‘a nau fa‘a ngāue‘aki honau mafaí ke ta‘ofi ‘a e kakaí mei hono ma‘u, fa‘u pe ko hono liliu ‘a e Tohi Tapú. Sio angé ki he ongo fakatātā ko ení:

  • ‘I he 167 K.M. nai ‘i Selūsita na‘e feinga ‘a Tu‘i ‘Anitiokasi ‘Epifeini ke kouna‘i ‘a e lotu Kalisi na‘e ‘i ai ‘a e kau Siú ke faka‘auha ‘a e ngaahi tatau kotoa ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapu faka-Hepeluú. Ko ‘ene kau ‘ofisialé, na‘a nau “hae mo tutu ‘a e ngaahi takainga tohi Laó ‘i he taimi pē na‘a nau ma‘u ai aí,” ko e tohi ia ‘a ha faihisitōlia ko Heinrich Graetz, “pea tāmate‘i mo e ni‘ihi na‘e ma‘u atu na‘a nau kumi tokoni mo poupou‘i hono tufaki e Tohi Tapú.”

  • Kuonga Lotolotó: Na‘e loto-mamahi ‘a e kau taki lotu Katoliká ‘i he‘enau kau taki lotu ‘e ni‘ihi ‘i he‘enau malanga‘i ‘a e akonaki ‘a e Tohi Tapú kae ‘ikai ko e tokāteline ‘a e Katoliká, na‘e lau ‘a e fa‘ahinga ko iá ko e kau lotu hē ki ha fa‘ahinga pē na‘a nau ma‘u ha ngaahi tohi kehe ‘a e Tohi Tapú kae ‘ikai ko e Saame ‘i he lea faka-Latiná. Ko e lotu kosilio ‘e taha na‘a nau fakamālohi‘i ‘a e fekau ‘i hono tataki ‘a e kau tangata na‘a nau “tōtōivi, faitōnunga mo fa‘a kumi ki he fa‘ahinga lotu hē ko ení . . . ‘i hono kumi ‘a e ngaahi fale mo e ngaahi loki fai‘anga fakataha kotoa ‘oku nofo ai ha fa‘ahinga ‘oku nau fakakaukau ‘oku nau ma‘u e ngaahi tohi ‘a e Tohi Tapú. . . . Ko e fale pē ‘e ma‘u ai ha tokotaha lotu hē kuo pau ke faka‘auha.”

Kapau na‘e lavame‘a ‘a e ngaahi filí ‘i hono faka‘auha ‘a e Tohi Tapú, na‘e mei mole ai pē ‘a e pōpoaki ‘i aí.

Ko e liliu faka-Pilitānia ‘a Viliami Tinitalé na‘e tuku‘au mai ai ‘a e Tohi Tapú neongo ‘a e tapuí, ko hono tutu ‘o e Tohi Tapú pea mo hono tautea mate fakahāhā ‘o Tinitale ‘i he 1536

FOUNGA NA‘E HAO AI E TOHI TAPÚ: Neongo na‘e fakahangataha ‘a Tu‘i ‘Anitiokasi ‘i he feingangāue ‘a ‘Isilelí, na‘e fokotu‘u ‘e he kau Siú ‘a e ngaahi feohi‘anga ‘i ha ngaahi fonua kehe. Ko e mo‘oni, ‘oku fakafuofua ‘a e kau mataotaó ‘i he ‘uluaki senituli T.S., nai ko e kau Siu laka hake ‘i he pēseti ‘e 60 na‘e ‘ikai ke nau ‘i ‘Isileli. ‘I honau sinakoké, na‘e tauhi ‘e he kau Siú ha ngaahi tatau ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapú​—ko e ngaahi tatau Tohi Tapu ia na‘e ngāue‘aki ‘e he to‘utangata ki mui ai, ‘o kau ai ‘a e kau Kalisitiané.​—Ngāue 15:21.

Lolotonga ‘o e Kuonga Lotolotó, ko e kau ‘ofa ki he Tohi Tapú na‘a nau kīvoi lolotonga e fakatangá ‘i he hokohoko atu hono liliu mo hiki tatau ‘a e Tohi Tapú. Ko e ngaahi konga ‘o e Tohi Tapú na‘e ala ma‘u ia ‘i ha lea ‘e 33 ‘i he konga loto ‘o e senituli hono 15​—ki mu‘a pea toki ‘i ai ha mīsini pulusi! Talu mei ai, na‘e liliu ‘a e Tohi Tapú pea ta‘ehanotatau ‘a hono ngaohí.

KO E OLÁ: Neongo ‘a e fakamanamana mei he ngaahi tu‘i mafai mālohí mo e takihala ‘a ha‘a faifekaú, ko e Tohi Tapú pē ‘a e tohi tufaki lahi taha mo liliu lahi taha he hisitōliá. Kuó ne tākiekina ‘a e ngaahi lao ‘o e fonua ‘e ni‘ihi, ko ‘enau leá pea mo e mo‘ui ‘e laui miliona.