Skip to content

Skip to table of contents

Founga ʻEne ʻAonga Kiate Koe ʻa e Tokanga Mai ʻa e ʻOtuá

Founga ʻEne ʻAonga Kiate Koe ʻa e Tokanga Mai ʻa e ʻOtuá

Kuo fakatupu ʻe he ʻOtuá hotau sinó fakataha mo e malava fakaofo ke ne fai pē ʻa e faitoʻó. ʻI he lavea ʻa ha sino moʻui lelei, pe mamulu, pe matuʻu, “ʻoku kamata leva ke fai ʻe he sinó ha foʻi ngāue fihi ʻa ia naʻe tisaini ke ne faitoʻo ha lavea lalahi pe iiki.” (Johns Hopkins Medicine) ʻOku fai leva ʻe he sinó ha ngāue ke taʻofi ʻa e fānoa ʻa e totó, ʻai ke toe ʻatā ange ʻa e ngaahi kālavá, faitoʻo ʻa e mataʻi laveá, pea fakaivimālohiʻi ʻa e kakano ko iá.

FAKAKAUKAU ANGÉ: Kapau naʻe tisaini ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú hotau sinó ke ne faitoʻo ʻa e lavea ʻa e kakanó, meʻa ní heʻikai ke tau falala-pau ki heʻene talaʻofa ke tokoniʻi kitautolu ke tau fakaakeake mei ha ngaahi lavea fakaeongo? “ʻOkú ne fakamoʻui ʻa e faʻahinga ʻoku loto-laveá,” ko e tohi ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. “ʻOkú ne haʻihaʻi ʻa honau laveá.” (Saame 147:3) Ka ʻo kapau ʻokú ke faingataʻaʻia tupu mei ha mamahi fakaeongo pe meʻa fakamamahi, ʻe lava fēfē ke ke fakapapauʻi ʻe haʻihaʻi ʻe Sihova ho ngaahi laveá​—he taimí ni pea ʻi he kahaʻú?

MEʻA ʻOKU AKOʻI MAI ʻE HE TOHI TAPÚ FEKAUʻAKI MO E ʻOFA ʻA E ʻOTUÁ

ʻOku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá: “ʻOua ʻe ilifia, he ʻoku ou kau mo koe. ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá. Te u fakaivimālohiʻi koe, ʻio, te u tokoniʻi koe.” (ʻAisea 41:10) Ko ha taha ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku tokanga mai ʻa Sihova kiate ia ʻokú ne maʻu ʻa e nonga ʻo e fakakaukaú mo e mālohi ke fekuki ai mo e ʻahiʻahi kehekehe. Naʻe ui ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e nonga ko eni ʻi he lotó “ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē.” Naʻe tānaki atu ʻe Paula: “ʻOku ou malava ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhi ʻoku ou maʻu ʻa e ivi fakafou ʻi he tokotaha ko ia ʻokú ne ʻomai kiate au ʻa e mālohí.”​—Filipai 4:4-7, 9, 13.

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau fakatupulekina ʻa e tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihova ki he kahaʻu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e fakatātaá, ʻi he Fakahā 21:4, 5 ʻokú ne tala mai ʻa e meʻa te ne faí mo e ʻuhinga ʻe lava ke tau falala ai te ne fai iá:

  • “Te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē” mei he mata ʻo e kakaí. ʻE toʻo atu ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻo ʻetau faingataʻaʻiá mo e loto-moʻuá, naʻa mo e ngaahi meʻa ʻoku hā ngali ʻikai mahuʻinga ki he niʻihi kehé.

  • ʻI he “ʻafio ʻi he taloní” ʻi he lāngilangi fakahēvaní, ko e Tuʻi Māfimafi-Aoniu ʻo e fakatupu kotoa pē te ne ngāueʻaki hono mālohí mo hono mafaí ke taʻofi ʻa e faingataʻá pea ʻomai ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú.

  • ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sihova ko ʻene ngaahi talaʻofá ʻoku “faitōnunga mo moʻoni.” ʻA ia, ʻokú ne fokotuʻu hono ongoongó ko e ʻOtua moʻoni ʻi hono fakahoko ʻo ʻene ngaahi talaʻofá.

“‘Te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá, pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate, pe ha mamahi pe ha tangi pe ha langa. Kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa muʻá.’ Pea ko e Tokotaha naʻe ʻafio ʻi he taloní naʻá ne folofola mai: ‘Vakai! ʻOku ou ngaohi ke foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.’ Pehē foki, ʻokú ne folofola mai: ‘Tohi, he ko e ngaahi foʻi folofola ko ení ʻoku pau mo moʻoni.’”​—Fakahā 21:4, 5.

ʻOku fakahaaʻi fakatouʻosi ʻe he ʻuniveesi matelié mo e Tohi Tapú ʻa e ʻulungaanga mo e ngaahi anga ʻo ʻetau Tamai fakahēvaní. Lolotonga ʻo hono fakafofongaʻi ʻe he fakatupú ha fakaafe ʻikai fakahangatonu ke tau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ko ha Kaumeʻa fekoekoeʻi, ʻoku ʻai ʻe he Tohi Tapú ia ʻa e fakaafe ko iá ke fakahangatonu, ʻo pehē: “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.” (Sēmisi 4:8) ʻOku pehē ʻe he Ngāue 17:27: “ʻOku ʻikai te ne mamaʻo mei ha taha ʻo kitautolu.”

ʻI hoʻo vaheʻi ha taimi ke ke ʻiloʻi ai ʻa e ʻOtuá, te ke hoko ai ʻo tuipau lahi ange “ʻokú ne tokanga mai kiate kimoutolu.” (1 Pita 5:7) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e falala pehē kia Sihová?

Fakakaukau fekauʻaki mo Toru, mei Siapani. Naʻe tauhi hake ia ʻe ha faʻē Kalisitiane, ka naʻá ne hoko ʻo kau ki he māmani fakamālohi ʻo e yakuza, ko e kau Māfia Siapani. ʻOkú ne pehē, “Naʻa ku tui naʻe fehiʻa ʻa e ʻOtuá ʻiate au, pea naʻá ku ongoʻi ko e mate ʻa e faʻahinga takatakai ʻiate aú, tautefito ki he faʻahinga naʻá ku mātuʻaki ʻofa aí, ko ha tautea ia kiate au.” ʻOku fakahaaʻi moʻoni ʻe Toru ko e ʻātakai fakatupu ʻauha mo e tōʻonga fakakaukau ko ení, naʻá ne hoko ai ko ha “tokotaha taʻeʻofa mo taʻeongoʻi.” ʻI he fekauʻaki mo hono lotó, ʻokú ne manatuʻi, “Naʻá ku loto ke u mate kei siʻi ʻi he hili haʻaku tāmateʻi ha taha ʻoku ʻiloa ange ʻiate au ke ʻiloa ai hoku hingoá.”

Kae kehe, ʻi he taimi naʻe ako Tohi Tapu ai ʻa Toru mo hono uaifi ko Hannah, naʻe fai ʻe Toru ha liliu lahi ʻi heʻene moʻuí mo ʻene fakakaukaú. “Naʻá ku sio tonu ki he liliu ʻa hoku husepānití,” ko e lau ia ʻa Hannah. ʻI he taimi ní, ʻoku lea ʻa Toru fakataha mo e loto-pau: “ʻOku ʻi ai ha ʻOtua ʻoku tokanga moʻoni mai kiate kitautolu taki taha. ʻOku ʻikai te ne loto ke mate ha taha, pea ʻokú ne loto-lelei ke fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakatomala moʻoni mei heʻenau faihalá. ʻOkú ne fanongo mai ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke tau tala ki ha taha ka kiate ia pē mo e ngaahi meʻa heʻikai mahinoʻi ia ʻe ha taha. ʻI he kahaʻu ofi maí, ʻe toʻo atu ai ʻe Sihova ʻa e palopalema, faingataʻaʻia, mo e langa mamahí kotoa. Naʻa mo e taimí ni, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga taʻeʻamanekina lahi fau. ʻOkú ne tokanga mai mo fakahaofi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ʻi he tuʻunga ololalo aí.”​—Saame 136:23.

Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he hokosia ʻa Toru, ko hono ʻiloʻi ʻoku lava ʻe he ʻOtuá​—pea ʻe vavé ni—​ke ne toʻo atu ʻa e mamahi kotoa pea holoholoʻi ʻa e loʻimata kotoa peé ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono ʻomai ai kiate kitautolu ha ʻamanaki papau ki he kahaʻú ka ʻoku toe tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ha moʻui ʻoku lelei ange ʻi he taimí ni. ʻIo, naʻa mo e ʻi ha māmani ʻoku fonu ʻi he faingataʻaʻiá, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e ʻaonga mei he tokanga ʻofa ʻa e ʻOtuá.