Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

Fakapapau‘i ke Hoko ko ha Sōtia ‘a Kalaisi

Fakapapau‘i ke Hoko ko ha Sōtia ‘a Kalaisi

‘I he taholo mai ‘a e ngaahi fo‘i mahafú, na‘á ku hiki māmālie hake ha holoholo hinehina. Na‘e kaila mai ‘a e kau sōtia na‘a nau fana maí ke u hū ki tu‘a mei hoku toitoi‘angá. ‘I he fakaolooló, na‘á ku fakaofiofi atu kiate kinautolu, ‘o ‘ikai te u ‘ilo pe te u mo‘ui pe mate. Na‘e anga-fēfē ‘eku ‘i he tu‘unga faingata‘a ko ení?

NA‘E fanau‘i au ko e fika fitu ‘i he fānau ‘e toko valu ‘e ha ongo mātu‘a ngāue mālohi ‘i Karítsa, ko ha kolo ‘i Kalisi. Ko e ta‘ú ko e 1926.

‘I he ta‘u ki mu‘a aí, na‘e fetaulaki ‘eku ongo mātu‘á mo John Papparizos, ko ha tokotaha faivelenga mo fa‘a talanoa na‘e kau ki he Kau Ako Tohi Tapú, ‘a ia ko e hingoa ia na‘e ui‘aki ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i he taimi ko iá. ‘I he maongo kiate kinaua ‘a e faka‘uhinga lelei ‘a John mei he Tohi Tapú, na‘e kamata ke na ma‘u ‘a e ngaahi fakataha ‘a e Kau Ako Tohi Tapu ‘i homau koló. Na‘e tui ta‘eue‘ia ‘eku fine‘eikí kia Sihova ko e ‘Otuá, pea neongo na‘e ‘ikai ke ne ako lelei, na‘á ne vahevahe ‘ene tuí ki he ni‘ihi kehé ‘i he faingamālie kotoa pē na‘á ne ma‘ú. Ko e me‘a fakamamahí, na‘e tokangataha ‘eku tangata‘eikí ki he ta‘ehaohaoa ‘a e kakaí pea faifai atu pē ‘o ‘ikai te ne toe ma‘u ‘a e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané.

Ko au mo e toenga ‘o e fānaú na‘a mau tupu hake ‘o faka‘apa‘apa‘i ‘a e Tohi Tapú ka na‘e fakalelu‘i kimautolu ‘e he holi fakatalavoú. ‘I he 1939 leva, na‘e kāpui ‘e he Tau II ‘a Māmaní ‘a ‘Iulope, pea na‘e faka‘ohovale‘i ai heni kimautolu ‘i homau koló. Ko homau kaungā‘api pea ko e kāinga ofi ‘eku tamaí, ‘a Nicolas Psarras, ko ha Fakamo‘oni ‘osi papitaiso fo‘ou ia, na‘e ui ki he kau sōtia Kalisí. Na‘e tala ange loto-to‘a ‘e he ta‘u 20 ko Nicolas ki he kau ma‘u mafai fakakautaú, “He‘ikai lava ke u kau he taú koe‘uhí ko ha sōtia au ‘a Kalaisi.” Na‘e fakamāu‘i ia ‘i ha fakamaau‘anga fakakautau pea tautea ia ki he nofo pōpula ‘i he ta‘u ‘e hongofulu. Na‘a mau ‘ohovale ‘aupito!

Ko e me‘a fakafiefiá, ‘i he kamata‘anga ‘o e 1941, na‘e hū taimi nounou mai ‘a e kau tau Fakatahatahá ki Kalisi pea na‘e tukuange ai ‘a Nicolas mei he nofo pōpulá. Na‘á ne foki ki Karítsa, ‘o hanga ai ‘e hoku ta‘okete ko Ilias ‘o nafui‘aki ia ‘a e ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo e Tohi Tapú. Na‘á ku vēkeveke ke fanongo. Hili iá, na‘e kamata ke u ako ‘a e Tohi Tapú fakataha mo Ilias mo homa tuofefine si‘isi‘i tahá, ‘a Efmorfia, pea mau ma‘u ma‘u pē ‘a e ngaahi fakatahá mo e Kau Fakamo‘oní. ‘I he ta‘u hokó, ko e toko tolu ‘o kimautolú na‘a mau fakatapui ‘emau mo‘uí kia Sihova pea papitaiso. Ki mui ai, ko e toko fā kehe ‘o ‘emau fānaú na‘a nau toe hoko ko e Kau Fakamo‘oni faitōnunga.

‘I he 1942, ko e Fakataha‘anga Karítsa na‘e ‘i ai ‘a e tamaiki tangata mo e tamaiki fefine kei si‘i ‘e toko hiva mei he ta‘u 15 ki he 25. Na‘a mau ‘ilo‘i ‘oku toka mei mu‘a ‘a e ‘ahi‘ahi kakaha. Ke fakaivimālohi‘i kimautolú, na‘a mau fakatahataha fakataha ‘i ha taimi pē ‘e malava aí ke ako ‘a e Tohi Tapú, hiva ‘a e ngaahi hiva fakalaumālie mo e lotu. Ko hono olá, na‘e fakaivimālohi‘i ai ‘emau tuí.

Demetrius mo e ngaahi kaungāme‘á ‘i Karítsa

TAU FAKALOTOFONUA

‘I he ngata pē ‘a e Tau II ‘a Māmaní, na‘e angatu‘u ‘a e kau kominiusi Kalisí ki he pule‘anga Kalisí, ‘o nau kamata‘i ha tau fakalotofonua anga-kakaha. Na‘e ‘alu fano holo ‘a e kau fakafepaki Kominiusí ‘i he koló, ‘o fakamālohi‘i ‘a e kakaí ke kau ‘i he‘enau fa‘ahí. ‘I he‘enau ‘ohofi homau koló, na‘a nau puke fakamālohi ai ‘a e Kau Fakamo‘oni kei si‘i ‘e toko tolu—Antonio Tsoukaris, Ilias, mo au. Na‘a mau kōlenga ange ko e kau Kalisitiane tu‘u-‘atā kimautolu; ka na‘a nau fakamālohi‘i kimautolu ke laka atu ki he Mo‘unga Olympus, ‘a ia ‘oku houa nai ‘e 12 mei homau koló.

Taimi nounou mei ai, na‘e fekau‘i kimautolu ‘e ha ‘ōfisa kominiusi ke mau kau ‘i ha fa‘ahi fakafepaki. ‘I he taimi na‘a mau fakamatala‘i ai ko e kau Kalisitiane mo‘oní ‘oku ‘ikai te nau faitau mo homau kaungātangatá, na‘e fau leleaki‘i atu kimautolu ‘e ha ‘ōfisa ‘ita tōlili ki he ‘ao ‘o ha seniale. ‘I he taimi na‘a mau lea‘aki ai ‘a e me‘a tatau, na‘e tu‘utu‘uni mai ‘a e senialé, “Pe‘i taki ha miuli ki he mala‘e taú ‘o fakaheka ki ai ‘a e kau laveá ‘o ‘ave ki he fale mahakí.”

“Kae fēfē kapau ‘e puke kimautolu ‘e he kau sōtia ‘a e pule‘angá?” ko ‘emau talí ange ia. “‘Ikai te nau vakai mai nai ko e kau tau kimautolu?” “Pe‘i ‘ave ‘a e maá ki he laine taú,” ko ‘ene leá ia. “Kae fēfē kapau ‘e sio mai ‘a e ‘ōfisá kia kimautolu mo e miulí pea tu‘utu‘uni mai ke mau ‘ave ‘a e me‘ataú ki he laine taú?” ko ‘emau faka‘uhingá atu ia. Na‘e fakakaukau lahi mo fakamātoato ‘a e senialé. Faka‘osí, na‘á ne pehē mai: “Sai, ‘e lava mo‘oni ke mou tauhi ‘a e fanga sipí! Mou nofo ‘i he mo‘ungá ‘o tokanga‘i ‘a e ngaahi tākangá.”

‘I he toe fakalalahi ange ‘a e tau fakalotofonuá takatakai ‘iate kimautolú, na‘e ongo‘i ‘e he toko tolu ‘o kimautolú na‘e faka‘atā ‘e homau konisēnisí ke mau tokanga‘i ‘a e fanga sipí. ‘I he ta‘u ‘e taha ki mui ai, ko Ilias, ‘a e foha lahi tahá, na‘e faka‘atā ke ne foki ki ‘api ‘o tokanga‘i ‘emau fine‘eiki uitoú. Na‘e puke ‘a Antonio pea na‘e tukuange ia. Kae kehe, na‘á ku kei nofo pōpula pē.

Lolotonga iá, na‘e fakaofiofi mai ‘a e kau tau Kalisí ki he kau kominiusí. Ko e kulupu na‘a nau puke aú na‘a nau hola ‘i he ‘otu mo‘ungá ki he kaungā‘api ‘o ‘Alipēniá. ‘I he ofi atu ki he kau‘āfonuá, na‘a mau fakatokanga‘i hake kuo ‘ātakai‘i kimautolu ‘e he kau sōtia Kalisí. Na‘e ilifia lahi ‘a e kau angatu‘ú pea nau hola. Na‘á ku toitoi ‘i ha fu‘u ‘akau na‘e holo, pea iku atu ‘o u fetaulaki mo ha kau sōtia ‘a ia na‘á ku lave ki ai ‘i he kamatá.

‘I he taimi na‘á ku tala ange ai ki he kau sōtia Kalisí na‘e puke pōpula au ‘e he kau kominiusí, na‘a nau ‘ave au ke toe faka‘eke‘eke ‘i ha kemi fakakautau ofi ki Véroia, ‘a ia ko Pēlea ia ko ha kolo ‘i he taimi ‘o e Tohi Tapú. Na‘e tu‘utu‘uni mai ai ke u keli ha ngaahi luo ma‘á e kau sōtiá. ‘I he‘eku fakafisí, na‘e tu‘utu‘uni mai ‘a e ‘ōfisa pulé ke fakahee‘i au ki he feitu‘u fakailifia ‘o e motu ko Makrónisos (Makronisi).

MOTU FAKAILIFIA

Ko e maka vela, pakukā mo matamatakovi ‘oku ui ko Makrónisos ‘oku tu‘u ia ‘i he ‘Ātiká, ko e matāfonua ‘i he maile ‘e 30 (kilomita ‘e 50) mei ‘Atenisi. Ko e motú ‘oku maile pē ‘e valu (kilomita ‘e 13) hono lōloá pea maile ‘e 1.5 (kilomita ‘e 2.5) hono fālahí. Neongo ia, mei he 1947 ki he 1958, na‘e ‘i ai ‘a e kau pōpula laka hake ‘i he toko 100,000, kau ai ‘a e kau kominiusi longomo‘ui mo hu‘uhu‘u, kau fakafepaki ki he taú mo e tokolahi ‘o e Kau Fakamo‘oni faitōnunga ‘a Sihová.

‘I he‘eku a‘u atu ki ai ‘i he konga ki mu‘a ‘o e 1949, na‘e vahevahe ‘a e kau pōpulá ki he ngaahi kemi kehekehe. Na‘e tuku au ‘i ha kemi malu fakataha mo e kakai tangata kehe ‘e lauingeau. Ko e toko 40 nai ‘o kimautolu na‘a mau mohe ‘i he falikí ‘i ha tēniti lalahi na‘e fakataumu‘a ki he toko 10. Na‘a mau inu ‘a e vai ‘uli pea lahilahi kai lenitile mo e paingani. Na‘e toe faingata‘a ange ‘a e mo‘uí koe‘uhí na‘e efua mo havili ma‘u pē. Ka ko e me‘a na‘e sai‘akí ko e ‘ikai ke mau fetuku ‘a e maká, ‘a ia ko ha ngāue fakamamahi na‘e maumau ai ‘a e sino mo e ‘atamai ‘o e kau pōpula faingata‘a‘ia tokolahi.

Fakataha mo e Kau Fakamo‘oni na‘e fakahee‘i ki he Motu ko Makrónisos

‘I he ‘aho ‘e taha lolotonga ‘a e luelue atu ‘i he matātahí, na‘á ku fetaulaki ai mo ha Kau Fakamo‘oni ‘e ni‘ihi mei he ngaahi kemi kehé. He fakafiefia ē ko ‘emau fakatahá! Ke faka‘ehi‘ehi mei hono ‘ilo‘í, na‘a mau fakataha ‘i ha feitu‘u pē ‘e malavá. Na‘a mau toe fakapotopoto ‘i he malanga ki he kau pōpula kehé, ‘a ia na‘e hoko ha ni‘ihi ki mui ai ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova. Ko e ngāue ko iá mo e lotu loto-mo‘oní na‘a mau mālohi fakalaumālie ai pē.

‘I HA FŌNISE AFI

Hili ‘a e māhina ‘e hongofulu ‘o e “feinga ke liliu ‘eku fakakaukaú,” na‘e pehē ai ‘e he fa‘ahinga na‘a nau puke aú kuo taimi ke u tui ‘a e teunga sōtiá. ‘I he‘eku fakafisí, na‘a nau tekelele au ki he pule ‘o e kemí. Na‘á ku ‘oange ki he tangatá ha tohi, ‘oku pehē ai, “‘Oku ou loto pē ke hoko ko ha sōtia ‘a Kalaisi.” Hili hono fakamanamana‘i aú, na‘e ‘ave au ‘e he pulé ki he tokoni pulé, ko ha pīsope-pule ‘Ofotokisī Kalisi ‘oku tu‘u mai mo hono teunga kakató. ‘I he‘eku tali loto-to‘a ange ‘ene fehu‘í mei he Folofolá, na‘e kaila ‘ita mai: “‘Ave ia mama‘o. ‘Okú ne tu‘ukāivi pē!”

‘I he pongipongi hokó, na‘e toe tu‘utu‘uni mai ‘e he kau sōtiá ke u tui ‘a e teunga sōtiá. ‘I he‘eku fakafisí, na‘a nau tuki au mo tā‘aki ‘a e pōvaí. Na‘a nau ‘ave leva au ki he falemahaki ‘i he kemí ke fakapapau‘i ‘oku ‘ikai ke motu hoku ngaahi huí pea toe toho au ki hoku tēnití. Na‘e fai faka‘aho ‘a e tō‘onga ko ení ‘i he māhina ‘e ua.

Koe‘uhí na‘e ‘ikai ke u fakangaloku ‘eku tuí, na‘e faifai atu pē ‘o ‘ahi‘ahi‘i ‘e he kau sōtia ‘ita tōlili ko ení ha founga fo‘ou. ‘I hono ha‘i ‘e he kau sōtiá hoku nimá ki hoku tu‘á, na‘a nau tā lahi hoku la‘iva‘é ‘aki ‘a e maea. ‘I he fu‘u mamahi ko iá, na‘á ku manatu‘i ai ‘a e ngaahi lea ‘a Sīsuú: “Fiefia ē ka ko kimoutolu ‘o ka luma‘i kimoutolu ‘e he kakaí mo fakatanga‘i kimoutolu . . . Mou fiefia mo tome‘e, he ‘oku lahi ho‘omou totongí ‘i hēvani, he na‘e pehē ‘enau fakatanga‘i ‘a e kau palōfita na‘e ‘i mu‘a ‘iate kimoutolú.” (Māt. 5:11, 12) Faifai atu pē, hili ‘a e me‘a na‘e hā ngali tu‘uloá, na‘e ‘ikai te u toe ongo‘i ha me‘a.

Na‘á ku ake hake ‘i ha loki pilīsone moko‘ī‘ī ‘o ‘ikai ha mā, vai, pe ko ha sipi kafu. Neongo ia, na‘á ku ongo‘i nonga mo fiemālie pē. Hangē ko ia na‘e tala‘ofa‘aki ‘e he Tohi Tapú, ko e “nonga ‘a e ‘Otuá” na‘á ne ‘malu‘i hoku lotó pea mo ‘eku ngaahi mafai fakaefakakaukaú.’ (Fil. 4:7) ‘I he ‘aho hokó, na‘e anga-lelei ha sōtia ‘o ne ‘omai kiate au ha mā mo e vai mo ha kote. Na‘e ‘omai leva ‘e ha sōtia ‘e taha ‘ene me‘akaí ma‘aku. ‘I he founga ko ení mo e founga kehe, na‘á ku ongo‘i ai ‘a e tokanga anga-‘ofa ‘a Sihová.

Na‘e vakai mai ‘a e kau ma‘u mafaí kiate au ko ha tokotaha angatu‘u matengata‘a pea ‘ave au ki ‘Atenisi ke hopo‘i ‘i he fakamaau‘anga fakakautaú. Na‘e tautea ai au ki he ta‘u ‘e tolu ‘i he pilīsone ‘i Yíaros (Gyaros), ko ha motu ‘oku maile nai ‘e 30 (kilomita ‘e 50) ki he fakahahake ‘o Makrónisos.

“‘E LAVA KE MAU FALALA KIATE KIMOUTOLU”

Ko e pilīsone Yíaros ko e fu‘u fale piliki lanu kulokula na‘e ‘i ai ‘a e kau pōpula fakapolitikale ‘e toko 5,000 tupu. Na‘e toe ‘i ai mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘e toko fitu, ‘a ia na‘e tuku pilīsone kotoa kinautolu ko ‘enau tu‘u-‘atā faka-Kalisitiané. Neongo na‘e tapui ‘aupito, ko e toko fitu ‘o kimautolú na‘a mau fakatahataha fakapulipuli ‘o ako ‘a e Tohi Tapú. Na‘e a‘u ‘o mau ma‘u fakafufū ma‘u pē ‘a e Taua Le‘o, ‘a ia na‘a mau hiki-tatau tohi-nima ke ngāue‘aki ‘i he‘emau ngaahi akó.

‘I he ‘aho ‘e taha lolotonga ‘emau ako fakapulipulí, na‘e ‘ilo‘i ‘e ha sela ‘i he pilīsoné ‘emau fakatahatahá peá ne ‘ave ‘emau ‘ū tohí. Na‘e ‘ave kimautolu ki he ‘ōfisi ‘o e pulé, ‘o ‘amanekina ‘e toe fakalahi homau tauteá. ‘I hono kehé, na‘e pehē mai ‘e he pulé: “‘Oku mau ‘ilo‘i kimoutolu, pea ‘oku mau toka‘i homou tu‘ungá. ‘Oku mau ‘ilo ‘e lava ke mau falala kiate kimoutolu. Foki ki he ngāué.” Na‘e a‘u ‘o ne vahe‘i ki he ni‘ihi ‘o kimautolu ha ngāue faingofua ange. Na‘a mau hounga‘ia lahi ‘aupito. Neongo ‘emau ‘i he pilīsoné ‘oku lava ke ‘oatu ‘e he‘emau anga-tonu faka-Kalisitiané ‘a e fakahīkihiki kia Sihova.

Ko ‘emau tu‘uma‘ú na‘e toe ‘omai ai ha ngaahi ola lelei. Hili hono siofi fakalelei ‘emau ‘ulungaanga leleí, ko ha pōpula ‘a ia ko ha palōfesa ‘i he fiká na‘e ue‘i ia ke ne fie ‘ilo fekau‘aki mo ‘enau tuí. ‘I he taimi na‘e tukuange ai kimautolu Kau Fakamo‘oní ‘i he konga ki mu‘a ‘o e 1951, na‘e faka‘atā foki mo ia. Ki mui ai, na‘á ne hoko ko ha Fakamo‘oni ‘osi papitaiso pea ko ha ‘evangeliō taimi-kakato.

KEI SŌTIA PĒ

Mo hoku uaifí, ‘a Janette

Hili hono tukuange aú, na‘á ku foki ki hoku fāmilí ki Karítsa. Ki mui ai, na‘á ku hiki ki Melipoane, ‘Aositelēlia fakataha mo e tokolahi ‘o e kau tangata ‘i homau fonuá. Na‘á ku fetaulaki ai mo ha tuofefine Kalisitiane lelei ko Janette peá ma mali, ‘o ma ‘ohake ai ha foha mo e ‘ofefine ‘e toko tolu ‘i he founga faka-Kalisitiané.

‘I he ‘ahó ni, ‘i he ‘osi hoku ta‘u 90, ‘oku ou kei longomo‘ui pē ko ha mātu‘a Kalisitiane. Koe‘uhí ko hoku ngaahi kafo ‘i he kuohilí, ‘oku fa‘a langa ai hoku sinó mo e va‘é, tautefito ki he hili ‘eku kau atu ki he ngāue fakamalangá. Neongo ia, ‘oku ou kei fakapapau‘i pē ke hoko ko ha ‘sōtia ‘a Kalaisi.’—2 Tīm. 2:3.