Skip to content

Skip to table of contents

KONGA 8

ʻI he Taimi ʻOku Hoko Ai ha Meʻa Fakamamahi

ʻI he Taimi ʻOku Hoko Ai ha Meʻa Fakamamahi

“ʻOku mou fiefia lahi ai, neongo kuo mou mamahi ʻi ha kiʻi taimi siʻi ʻi he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe.”—1 Pita 1:6

Neongo hoʻo feingaʻaki ho lelei tahá ke maʻu ha nofo mali mo ha fāmili fiefia, ʻoku lava ke hoko ha ngaahi meʻa taʻeʻamanekina ke ne ʻai ai koe ke faingataʻa hono tauhi maʻu hoʻo fiefiá. (Koheleti 9:11) ʻOku tokonaki anga-ʻofa mai ʻe he ʻOtuá ʻa e tokoni kia kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá. Kapau te ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ko iá, te ke malava ai mo ho fāmilí ke fekuki mo e ngaahi faingataʻá naʻa mo e ʻi he ngaahi tuʻunga kovi tahá.

1 FALALA KIA SIHOVA

MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HE TOHI TAPÚ: “Lī atu hono kotoa ʻo hoʻomou loto-moʻuá kiate ia, koeʻuhí he ʻokú ne tokanga mai kiate kimoutolu.” (1 Pita 5:7) Manatuʻi maʻu pē ʻoku ʻikai ko e ʻOtuá ke tukuakiʻi ki ai hoʻo ngaahi ʻahiʻahí. (Sēmisi 1:13) ʻI hoʻo ʻunuʻunu ofi kiate iá, te ne tokoniʻi koe ʻi he founga lelei taha ʻoku ala lavá. (ʻAisea 41:10) “Lilingi homou loto ʻi hono ʻao na.”—Saame 62:8.

Te ke toe maʻu foki ʻa e fiemālie ʻi hono lau mo ako ʻa hoʻo Tohi Tapú ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko e olá, te ke hokosia ai ʻa e founga ʻoku hanga ʻe Sihova ʻo “fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo ʻetau mamahí.” (2 Kolinitō 1:3, 4; Loma 15:4) ʻOkú ne talaʻofa te ne ʻoatu kiate koe ʻa e “nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē.”—Filipai 4:6, 7, 13.

MEʻA ʻE LAVA KE KE FAÍ:

  • Lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová ke ke hanganaki nonga mo fakakaukau lelei

  • Sivisiviʻi ʻa e ngaahi fili kotoa naʻá ke faí pea fili leva ʻa e ʻalunga lelei taha te ke malavá

2 TOKANGAʻI KOE MO HO FĀMILÍ

MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HE TOHI TAPÚ: “Ko e loto ʻo e tangata ʻatamai ʻoku ne maʻu mai ʻa e ʻilo: Pea ko e telinga ʻo e kau poto ʻoku kumi ai pe ki he ʻilo.” (Palōveepi 18:15) ʻAi ke ke maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa. Feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he mēmipa kotoa ho fāmilí. Talanoa mo kinautolu. Fanongo kia kinautolu.—Palōveepi 20:5.

Fēfē kapau ʻoku mate ha taha ʻokú ke ʻofa ai? ʻOua ʻe ilifia ke fakahaaʻi hoʻo ngaahi ongoʻí. Manatuʻi naʻe aʻu ʻo “tangi” ʻa Sīsū. (Sione 11:35; Koheleti 3:4) Ko hono maʻu ha mālōlō mo ha mohe feʻunga ʻoku toe mahuʻinga mo ia. (Koheleti 4:6) ʻE hoko eni ʻo faingofua ange ai ke fekuki mo ha ngaahi tuʻunga fakamamahi.

MEʻA ʻE LAVA KE KE FAÍ:

  • Ki muʻa ke hoko ha ngaahi meʻa fakamamahi, ʻai ke ke tōʻongaʻaki ʻa e fetuʻutaki mo ho fāmilí. Te nau ongoʻi fiemālie ke talanoa mo koe ʻi he taimi ʻoku malanga hake ai ha ngaahi palopalema

  • Talanoa ki he niʻihi ko ia ne nau fehangahangai nai mo ha tuʻunga meimei tatau mo koe

3 FEINGA KE MAʻU ʻA E TOKONI ʻOKÚ KE FIEMAʻÚ

MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HE TOHI TAPÚ: “Ko e kaumeʻa ʻoku ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pe; pea ko hoto moʻoni naʻe fanauʻi maʻa ha faingataʻa.” (Palōveepi 17:17) ʻOku loto ho ngaahi kaumeʻá ke tokoniʻi koe, ka ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi nai ʻa e meʻa ke faí. ʻOua te ke toumoua ʻi hono tala kia kinautolu ʻa hoʻo ngaahi fiemaʻu moʻoní. (Palōveepi 12:25) Kumi foki ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú ki ha tokoni fakalaumālie. Ko e ngaahi tataki ʻoku lava ke nau ʻoatu kiate koe mei he Tohi Tapú te ne tokoniʻi koe.—Sēmisi 5:14.

Te ke maʻu ʻa e poupou ʻokú ke fiemaʻú ʻi he taimi ʻokú ke feohi tuʻumaʻu ai mo e kakai ʻoku nau maʻu ʻa e tui moʻoni ki he ʻOtuá pea nau falala ki heʻene ngaahi talaʻofá. Te ke toe maʻu ai ʻa e fiemālie lahi ʻi hoʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ko ia ʻoku nau fiemaʻu ha fakalototoʻá. Vahevahe mo kinautolu ʻa hoʻo tui kia Sihova mo ʻene ngaahi talaʻofá. Hanganaki femoʻuekina ʻi hono tokoniʻi ʻa e kakai ʻoku nau fiemaʻu tokoní, pea ʻoua ʻe fakamavaheʻi koe mei he faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻofa mo tokanga kiate koé.—Palōveepi 18:1; 1 Kolinitō 15:58.

MEʻA ʻE LAVA KE KE FAÍ:

  • Talanoa ki hao kaumeʻa ofi pea tuku ke ne tokoniʻi koe

  • Fakahaaʻi mahino mo faitotonu hoʻo ngaahi fiemaʻú